Meteo zanimljivosti

LOKALNI PREDZNACI BUDUĆEG VREMENA

Sve promjene i pojave u meteorološkim elementima koje se motre i mjere u području motrioca, a na osnovu kojih se može prognozirati razvoj vremena, nazivamo lokalnim predznacima. Danas su lokalni predznaci uglavnom dopuna općoj prognozi koja se dobiva putem radija i prognostičke sinoptičke karte, jer je tada prognoza pouzdanija. Zbog toga je potrebno:
– izvršiti analizu meteoroloških opažanja,
– odrediti u kakvoj se zračnoj masi motrioc nalazi,
– utvrditi da li su primijećene optičke ili druge pojave koje ukazuju na približavanje pogoršanja ili poboljšanja vremena.
Pri sastavljanju vremenske prognoze prema lokalnim predznacima, valja se pridržavati ovih načela:
– što više lokalnih predznaka pokazuje promjenu ili stabilnost vremena, to je prognoza pouzdanija
– jedan predznak nije uvijek siguran činilac u prognozi
vremena
– ako nekoliko predznaka proturiječi jedan drugome, može se očekivati promjenljivo vrijeme
– što se sporije mijenja pojava koja se motri kao lokalni predznak, to će se sporije mijenjati i vrijeme
Napomena:
Potrebno je dobro uočiti razliku između predznaka koji znače npr. poboljšanje ili pogoršanje vremena i predznaka koji znače nastavak postoječeg vremena, ili jednostavno ne zamijeniti neke od predznaka sa svakodnevnim normalnim pojavama, npr:
– lagane dnevne promjene u tlaku zraka (+/-2 ili 3 hPa) za stabilnog vremena su potpuno normalne, odnosno, radi se o dnevnom hodu tlaka zraka koji ne znači   promjenu vremena,
– dnevni razvoj kumulusnih oblaka ne znači uvijek neveru. Rijeć je, jednostavno, o dnevnom razvoju naoblake lijepa vremena, koji rijetko, osobito ljeti, mogu donijeti tek lokalne i kratkotrajne pljuskove (potrebno je znati uočiti razliku između oblaka lijepa vremena i olujnih oblaka).

Primjera ima još, a do zabune sigurno neće doći ako motrioc posjeduje makar najosnovnije znanje iz meteorologije.
Pogoršanje vremena ja najčešće posljedica približavanja tople ili hladne fronte.

Prije tople fronte, tj. kišovitog vremena i svježeg vjetra, za 6 do 12 sati pokazuju se ove pojave:
– atmosferski tlak postepeno pada
– pojavljuju se visoki oblaci bez sjene (Ci, Cc i Cs) koji se dižu iznad horizonta i postupno postaju sve gušći (Ac, As)
– povećanje vidljivosti, povećanje akustičnosti atmosfere
– dim iz dimnjaka uvija se prema dolje
– javlja se “halo” pojava malog polumjera oko Sunca i Mjeseca; jako svjetlucanje zvijezda
– jutarnje rumenilo ima izrazito crvenu boju
– ljeti su noći i jutra bez rose
– povećanje apsolutne vlage
– navečer Sunce zalazi za guste oblake
Prije hladne fronte, kiše, vjetra, a potom vjerojatno nevremena i oluje, koji će uslijediti za sat ili dva, javljaju se ove pojave:
– nagli pad tlaka zraka
– pojava oblaka vertikalnog razvitka (Cu) i oblaka oblika leće
– nagli razvoj olujnog Cb-oblaka
– promjenljivost vjetra
– jake smetnje u radio-prijemu
– u moru se čuje karakterističan šum na onoj strani iz koje se približava nevrijeme ili iznenadna oluja

Poboljšanje vremena je posljedica prolaska tople fronte, fronte okluzije ili hladne fronte.

Prolaskom tople fronte ili fronte okluzije može se očekivati prestanak oborina i slabljenje vjetra za sajedeća četiri sata, a predznaci su ovi:
– prestaje padanje atmosferskog tlaka; tendencija postaje pozitivna
– između oblaka pojavljuje se vedrina; visina oblaka se povećava
– vjetar skreće desno i slabi
– zimi je temperatura zraka povišena
– vlaga pada
– more se smiruje
– ako je temperatura mora niža od temperature zraka, mjestimično se javlja magla iznad mora
Prolaskom hladne fronte (druge vrste) može se očekivati prestanak oborina, promjena smjera vjetra i razvedravanje za dva do četiri sata, a predznaci su ovi:
– nagli porast tlaka zraka
– naglo skretanje vjetra udesno
– nagla promjena sastava naoblake, povećanje vedrine
– naglo povećanje vidljivosti
– pad temperature
– slabljenje smetnji u radio-prijemu
Dobro anticiklonalno vrijeme, sa slabim vjetrom ili tišinama, vedrim nebom ili slabom naoblakom i dobrom vidljivošću zadržat će se slijedećih dvanaest sati ako opažamo ove predznake:
– visoki atmosferski tlak se ne mijenja ili raste
– u priobalnom području pravilno se mijenja režim lokalnih vjetrova
– ujutro se mogu javiti koprenasti Ci-oblaci koji pred podne nestaju
– ujutro i navečer, dim iz dimnjaka se diže uvis
– noću i u zoru opaža se rosa
– pri izlasku i zalasku, vidi se deformacija Sunca
– opažaju se zlatne i ružičaste nijanse večernjeg rumenila
– vidi se suha mutnoća na horizontu
– Sunce zalazi za čisti horizont
– zvijezde pri svjetlucanju imaju zelenkastu boju
Loše vrijeme – tmurno s oborinama, jakim vjetrom, slabom vidljivošću – zadržat će se idućih šest sati i više ako opažamo ove predznake:
– atmosferski tlak je nizak ili je u padu
– vlaga je povišena i slabo se mijenja, a temperatura zraka zimi je povišena a ljeti snižena
– karakter naoblake se ne mijenja
– vjetar ne mijenja jačinu i karakter, a gotovo ni smjer

Vremenska pravila za istočni dio Jadranskog mora.

Predznaci po kojima se može očekivati nastavak lijepog vremena:
– vedrina uz tišinu znači nastavak lijepa vremena
– nema promjene vremena dok se ne pojave oblaci
– burin u svitanju, maestral poslije podne i ponovno burin noću osiguravaju lijepo vrijeme
– ako u toku dana vjetar skreće za Suncem, potrajat će lijepo vrijeme. Ljeti, dok bura puše, kiša je daleko
– ako za vedra vremena Sunce zađe jasno ili se pojavi nebesko crvenilo, sutradan će biti vjerojatno vedro vrijeme
– dok je plima i oseka pravilna, ne treba očekivati pogoršanje vremena

Predznaci po kojima se može očekivati pogoršanje vremena:
– pojava vidno pokretnih Ci-oblaka na vedrom nebu prvi je znak pogoršanja vremena
– kad poslije vredrog dana za vrijeme zalaska Sunca iz suhe mutnoće, što se slegla na zapadnom horizontu, proviruju glave oblaka, sutradan vedrina neće biti potpuna
– ako na zapadnom dijelu horizonta leži zid oblaka, osobito predveče, može se očekivati kiša kroz 24 sata
– kada se vedrina neba pomuti i nebo postepeno u toku dana naoblači, odnosno zamrači, kiša je vrlo blizu
– kad jugo uveče jača, može se očekivati pogoršanje vremena (kiša)
– ako za vedra vremena s burom vjetar skrene na istok, znak je pogoršanja vremena; pogoršanje će biti znatno ako vjetar prijeđe na jugoistočni smjer
– zimski maestral često je preteča juga i vlažnog vremena
– ako ljeti maestral izostane ili zakasni, može se očekivati pogoršanje
– zalazak Sunca uz vjetar iz južnog kvadranta (osobito SW), svakako znači pogoršanje vremena
– vijenac (halo) oko Sunca ili Mjeseca, uz istovremeno puhanje vlažnog vjetra, nagovještava oborine
– pojava duge ili jutarnjeg nebeskog crvenila u ranom jutru u većini slučajeva predznak je skore kiše
– pojava izrazito visokih voda (plima) označava pogoršanje vremena
– naglo topljenje snijega najčešće je znak prelaska u “meko”, tj. vlažno vrijeme

Predznaci i pravila nevere.
U toplom dijelu godine, ako je u toku jutra sparno, mutan horizont i tišina s gomilanjem oblaka, a visoki oblaci kreću se iz NW kvadranta, treba očekivati neveru u toku popodneva ili noći.

Sijevanje na zapadu, kada je nebo pretežno vedro, prijeti nevremenom, a u toplo doba godine neverom; sijevanje na istoku beznačajno je za vrijeme koje slijedi.

Ako poslije nevere zahladi i pojača vjetar sjevernih smjerova (NE – NW), sutradan je nevera manje vjerojatna.

Ako poslije prestanka nevere zapuše makar i lagan vjetar s jugoistoka ili istoka, ili se osjeća sparina, u većini slučajeva to je predznak za još koju neveru, ako ne istog dana, a ono idućeg. Sparina u toku noći, u ljetno doba, predznak je nevera za sutradan.

Predznaci i pravila oluje.
Kada za vlažna vremena puše neujednačen vjetar iz NW kvadranta, a na manjoj visini jure raskidani oblaci bez veze s višim oblacima koji daju nešto kiše, treba s velikom vjerojatnošću očekivati oluju (jaki udar vjetra s pljuskom kiše). Jutarnja oluja nagovještava za sobom i druge oluje u toku popodneva.

Ako se popodne makar jednom pojavi oluja, sutradan je najvjerojatnije neće biti.

Zimi i noću u bilo koje doba godine nema pravih oluja.

 

METEO ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA:

NAJVEĆE KOLIČINE OBORINA

1 minuta	31 mm	Unionville, SAD
8 minuta	125 mm	Fussen, Njemačka
15 minuta	198 mm	Plumb Point, Jamajka
42 minute	305 mm	Holt, SAD
9 sati	1.118 mm	Reunion, otok
24 sata	1.870 mm	Reunion, otok
2 dana	2.489 mm	Reunion, otok
8 dana	4.140 mm	Reunion, otok
1 mjesec	9.296 mm	Cherapunji, Indija

 

POKAZATELJI VJETROVNOG OHLAĐIVANJA vjetar 0 m/s vjetar 2 m/s vjetar 4 m/s 0°C -3°C -6°C -2°C -5°C -9°C -4°C -7°C -12°C -7°C -10°C -15°C -9°C -12°C -19°C -12°C -14°C -20°C -14°C -17°C -24°C -16°C -19°C -27°C

 

POKAZATELJI TOPLINSKOG STRESA oprez 27 – 32°C Moguć umor zbog prekomjerne izloženosti i djelatnosti na suncu izniman oprez 32 – 41°C Moguća sunčanica i grčevi zbog prekomjerne djelatnosti opasnost 41 – 55°C Sunčanica, grčevi i mogučnost toplinskog udara iznimna opasnost iznad 55°C Neizbježnost toplinskog udara ili sunčanice

 

• Tijekom monsunske sezone 1861. u Cherrapungi, na sjeveru Indije, palo je ukupno 22000 mm oborine
• Pustinja Atacama u sjevernom dijelu Čilea najsušnije je područje na svijetu. Grad Arica imao je u razdoblju između 1903. i 1917. čak 5206 uzastopnih dana bez kapi kiše
• Grad Yuma u Arizoni, SAD, najsunčanije je mjesto na svijetu, s prosječno 4127 sunčanih sati na godinu
• Topla klima nije jamstvo za postojano blage zime. U siječnju 1932. u središnjem dijelu Los Angelesa izmjereno je 5 cm snijega
• U južnom dijelu Portugala izmjerena je najviša europska temperatura ( 50,5 C)
• U Sredozemlju ima više od 30 mjesnih vjetrova s posebnim nazivima
• Najniža zabilježena temperatura na sjevernoj polutki iznosi –71C, a izmjerena je u Ojmjakonu, u Sibiru
• Najviša temperatura u Velikoj Britaniji 37,1 C, izmjerena je u kolovozu 1990., a najniža –27,2C u siječnju 1982.
• Najviša zabilježena temperatura unutar polarnog kruga izmjerena je u Fort Yukonu , Aljaska 1915. i iznosila je 37,8C
• Najviša temperatura na Antartici imjerena je 1958, i iznosila je 14,4C
• Kilimanjaro u Tanzaniji jedina je planina unutar vidokruga s ekvatora na čijem se vrhu neprestance zadržava «snježna kapa»
• Ukupna masa atmosfere je 5600 bilijuna tona
Atmosfera je najhladnija na visini oko 85-95 km, gdje je temperatura obično oko –90C
• Ukupna masa vodene pare u atmosferi u bilo koje vrijeme je 146 bilijuna tona
• Voda se zadržava u atmosferi prosječno 11 dana prije nego što padne kao kiša ili snijeg.
• Tropska zračna masa sadrži otprilike 5-10 puta više vode nego polarna zračna masa sličnih razmjera.
• Najviša površinska temperatura mora izmjerena u Perzijskom zaljevu, između Katara i otoka Bahreina iznosila je 33 C.
• Vjetar s mora može sniziti temperaturu iznad kopna za čak 12 C.
• El Nino je neredovita oceanska struja koja se zamjećuje u Tihom oceanu i utječe na vrijeme u četvrtini svijeta. Ona utječe na, tzv. južnu oscilaciju ,koja potom može uzrokovati suše i poplave u mnogim dijelovima svijeta. Tako je za vrijeme El Nina 1982.- 1983. uragan zahvatio Havaje( što je rijetkost), donio je velike poplave i klizišta tla u Srednjoj Amarici i u dijelovima SAD-a, te je izazvao veliku sušu u jugoistočnoj Aziji i sjevernoj Australiji. El Nino je 1976.-1977. uzrokovao u SAD-u više mjesečnu sušu, iza koje je uslijedila najjača zima u povijesti. Naziv El Nino ( što znači «dječak») potječe odatle što se on obično zamjećuje oko Božića. Zamjećuje se prosječno 14 puta u stoljeću.
• Vrući dani najustrajniji su u Dallolu, na rubu Danakil depresije u Etiopiji, gdje je ima godišnje prosječno 295 dana s temperaturom višom od 38 C.
• Najveća 24-satna promjena temperature zamijećena je 16. siječnja 1916.god. u Montani, SAD, gdje se temperatura snizila za čak 55 C!
• Godišnja količina oborine u Abu Dhabiju, na istočnoj obali Arabijskog poluotoka iznosi 100mm, Polovica te količine potječe od rose.
• Količina vode sadržana u atmosferi u bilo kojem trenutku dovoljno je da Zemljinu površinu pokrije vodenim slojem debelim oko 2,5 cm.
• Ukupna količina svjetske oborine u jednoj godini iznosi oko 5000 bilijuna tona.
• Velike zvjezdaste snježne pahulje mogu imati promjer 5-7 cm.
• Tijekom zime 1971.-1972. u Mount Raineru, Washington, SAD, palo je ukupno 2477 cm snijega !
• Na Zemlji se svakog trenutka zamjećuje oko 1800 grmljvinskih oluja.
• Bljesak granaste munje traje prosječno 0,2 sekunde
• Električni napon pri uobičajenoj munji iznosi oko 1,5 milijuna volta.
• U SAD-u se godišnje zamjećuje prosječno 750 tornada, i to najčešće u travnju, svibnju i lipnju.
• U studenome 1981. Britansko otočje je pretrpjelo neobičnu provalu 102 mala tornada.
• Velike grude tuče pripadaju skupini najopasnijih proizvoda vremena. Premda je promjer većine zrna tuče manji od 2.5 cm, pojedina zrna mogu dosegnuti veličinu teniske loptice, a katkad mogu biti veća. Primjer je divovski komad tuče koji je pao u rujnu 1970. u Kansasu. Promjer mu je bio 43 cm, a masa 0.75 kg.
• Sustavno nadjevanje imena uraganima počelo je za II. svj. rata. Do 1970. uragani su dobivali samo ženska imena. Nakon toga pridjeljuju im se i muška i ženska.
• Svake godine oko 35 tropskih oluja dobije status uragana.
• Najviši tlak zraka izmjeren j 31. prosinca 1968. u Agati (Sibir) i iznosi 1083,3 hPa
• 12. travnja 1934. u Mount Washingtonu, SAD, izmjereni su najveći dosad udari vjetra brzine 372 km/h (isključujući tornada)
• Prvo službeno upozorenje za uragan objavio je 1847. William Reid, britanski namjesnik Barbadosa.
• U gornjem dijelu Mt. Waialealea, Havaji, godišnje ima prosječno 335 kišnih dana.
• Najstariji poznati vremenski dnevnik pisan je 1337. na latinskom jeziku.
• U uobičajenom prognostičkom modelu svijet je podijeljen u kvadratnu mružu točaka međusobno udaljenih 90 km, a izračuni se obavljaju na 19 visinskih razina. U razdoblju kraćem od 10 minuta izračuna sa 1 187 500 elemenata

METEO ZANIMLJIVOSTI – BIZARRE

7.7.2004.
Farmerice u Nepalu gole obrađuju zemlju kako bi dozvale kišu 

Poljoprivrednice koje u Nepalu uzgajaju rižu, noću oru polja gole kako bi umilostile Boga kiše tijekom sezone suše koja je zahvatila jugozapadni dio zemlje. Tridesetpetogodišnja Ambika Tharu rekla je kako su se ona i ostale žene obnažile kako bi udobrovoljile Boga kiše, jer godišnja sezona monsuna kasni, a za sadnju riže hitno je potrebna voda. Moja svekrva je rekla kako će Bog kiše biti zadovoljan i dati nam kišu ako žene budu obrađivale zemlju gole. – izjavila je Ambika za novine Himalayan Times. Izostanak monsunskih kiša, koje obično padaju u prvom tjednu lipnja, spriječio je farmere da zasade rižu. Meteorolozi u Katmanduu, koji se nalazi 500 km od seza Baijapura gdje gole farmerice traže kišu, prognozirali su da će se situacija poboljšati za nekoliko dana.

9.8.2004
STROJ ZA PRAVLJENJE KIŠE

Škotski znanstvenik Stephen Salter, ugledni izumitelj iz Edinburgha osmislio je stroj za proizvodnju kišnih oblaka kojim bi od žeđi mogao spasiti milijune ljudi što žive u šušnim područjima. Kako navodi dnevnik Times, uređaj može stvoriti oblake u sušnim područjima, u pustinjama ili područjima koje se pretvaraju u pustinje. Riječ je o 60 metarskoj turbini nalik golemom mikseru za šlag, koji pokreće vjetar, a na mroskoj površini održava plovilo. Pokrenuta turbina usisava vodu, šalje goleme količine sitnih vodenih kapljica u zrak i stvara vodenu paru koja se pretvara u kišne oblake. Osim što bi pružao redovitije oborine Sahari, Kalahariju, Gobiju i drugim pustinjama «stroj za kišu» navodno bi usporio rast razine mora, posljedicu globalnog zatopljenja i efekta staklenika. Pustinjske bi se zemlje pretvorile u žitnice, poljodjeljci više ne bi živjeli u strahu od suše, a nestalo bi i sukoba zbog manjka vode. Na žalost, ti ujetno stvoreni oblaci ne bi bili djelotovrni u vrlo suhim predjelima, jer se Salterovim «mikserom» ne može doseći kritičma masa vlage za stvaranje oborina. Oni bi bili korišteni samo u područjima iznad kojih ima ponešto oblaka, ali nedovoljno da bi s neba procurilo. Najzanimljivije je da bi cijena prostornog metra tako proizvedene kišnice bila tisuću puta manja od cijene vode koja se dobiva desalinizacijom iz morske vode. Unatoč sumnjičavosti iz znanstvenih krugova, Salter u skoroj budućnosti vidi tisuće svojih turbina raštrkanih po morskoj površini. «govorili su i da neće biti moguće graditi brodove od čelika i da se radio valovi neće moći širiti dalje od horizonta. Službena znanost je uvijek u krivu»

29.9.2004.
GROMOVI I SREĆA

Kubanca Jorgea Marqueza nedavno je peti put udario grom. «Uklet sam i munje me prate» – rekao je radnik na farmi u blizini San Manuella. Prvi put je «opržen» u lipnju 1982. godine. – Osjetio sam kako nešto jako hladno ulazi u moje tijelo, ili preciznije, kao kad se vruće željezo uroni u hladnu vodu – opisao je prvo iskustvo Jorge. Taj mu je prvi grom spalio kosu i izbio sve plombe u zubima. Zadnji put ga je dočekao spreman. Čim je počelo kišiti, Jorge je zgrabio komad gume kojim se pokušao zaštititi. Obrana je uspjela i Jorge je ovaj put prošao samo s manjim opeklinama. – Ne vjerujem više u sreću. Čim vidim oblake, zgrabim u ruke prvi izolatorski materijal koji vidim. Ne želim to proživjeti i šesti put. – objasnio je Jorge.

10.11.2004
POVIJEST U LEDU

Više od 60 godina kosturi 200-tinjak ljudi pronađeni na Himalajima 1942. zbunjivali su povjesničare, znanstvenike i arheologe koji su se pitali jesu li to bili vojnici poginuli u borbi, tibetanski trgovci koji su podlegli hipotermiji ili nekoj nepoznatoj bolesti. Forenzička istraga donijela je nešto svjetla na ovaj slučaj nakon što su i kosturi, ali i netaknuta tijela očuvana u ledu, prenešena u laboratorije. Izgleda da je ove ljude života stajala jedna od najjačih olujnih tuča na Zamlji, pošto su nađene udubine na tijelima te puknute lubanje, izazvane okruglim tvrdim objektima većim od teniskih loptica. Procjenjuje se da se oko tog nalazišta u ledu nalazi još oko 600 tjelesa.

25.11.2004.
PEČENI PILIĆI

Grom je spržio 10000 kokoši u jednom kokošinjcu u Izraelu, prenijela je izraelska televizija. Grom je izazvao kratak spoj koji je izazvao požar u kokošinjcu. «Teško nam je, emocionalno smo vezani, podizali smo ih otkada su bili pilići», kazao je poljoprivrednik Kibbutz Yifat.

18.1.2005.
DOMIŠLJATOST U MRAKU

Mještani austrijskog sela Rattenberga u Tirolu, mjesta koje se nalazi u Alpama i koje je od studenog do veljače lišeno sunčeve svjetlosti, pronašli su način kako pšobijediti zimski sumrak kojem su izloženi, a koji je, kao što je pokazalo istraživanje, kod mještana pruzročio umor, pretilost i probleme s koncentracijom. Naime, nosit će ogledala koja će reflektirati svjetlost u to srednjovjekovno mjestašce. Riječ je o sustavu računalno upravljanih solarnih reflektora poznatijih pod nazivom heliostat, koji će biti instalirani na jedinom osunčanom mjestu u blizini sela i preusmjeravati sunčeve zrake u Rattenberg, gdje će pak, drugi sustav ogledala preusmjeravati svjetlo na ulice i krovove zgrada. To su medijima najavili znanstvenici instituta Bartenbach light, koji su osmislili zahtjevan projekt, te predsjednik općine, objelodanivši da će sami mještani u projekt uložiti dva milijuna eura, dok će ih novčano potpomoći i Europska unija i austrijska vlada.
– Od studenog do veljače sunce se nalazi prenisko na horizontu i naša mala općina stalno je u sjeni obližnjeg brda Stadtberg – objesnio je predsjednik općine Franz Wurzenrainer problem kojiv eć stoljećima muči žitelje. Vjerujemo da možemo usmjeriti dovoljno svjetlosti prema selu da prognamo zimski sumrak, a da ćemo tako uzdignuti i životnu kvalitetu mještana – zaključio je Markus Peskoller s instituta Bartenbach light.

25.2.2005.
METEOROLOZI POD POVEĆALOM

Meteorolozi glavnog grada Rusije suočeni su s velikim izazovom karijere – moraju paziti što će prognozirati jer će kazne za pogrešnu prognozu biti drastične. – Vremenska prognoza za naš grad i njegovu okolicu vrlo je odgovoran posao jer smo zbog netočne prognoze izgubili gomilu novaca iz gradskog proračuna. Novac se ne smije olako trošiti i zato oni koji naprave pogrešnu prognozu moraju za to odgovarati te biti primjereno kažnjeni – istaknuo je gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov i dodao da je vremenska prognoza posebno bitna tijekom zimskih mjeseci, kada zbog loše prognoze i nepredviđenog snijega često nastaju problemi s gradskom infrastrukturom. Ovaj mjesec Moskvu je zahvatilo nevrijeme kakvo nije zabilježeno godinama. Naime, tijekom jedne je noći napadalo 20 cm snijega. Budući da se službe za čišćenje snijega nisu pripremile za takvo nevrijeme, ulice su bile potpuno blokirane te ljudi nisu mogli na posao. Gradonačelik još nije odlučio kolike će biti kazne te hoće li se novac oduzimati od meteorologa ili do kompanija za koje oni rade

7.5.2005.
NARUČITE MI SUTRA SUNCE!

Rusija je apsolutno uvjerena da će njezino zrakoplovstvo odagnati tmurne oblake i spriječiti da kiša pokvari veliku paradu u Moskvi na Dan pobjede.

Ruski piloti su stari majstori u udaljavanju oblaka od značajnih proslava, rekao je ruski ministar obrane Sergej Ivanov, dodajući da će zrakoplovstvo isti postupak primijeniti u ponedjeljak 9. svibnja kako oblaci iznad moskovskog Crvenog trga ne bi pokvarili veliku paradu kojoj će prisustvovati više od 50 stranih državnika. Na novinarski upit može li jamčiti da u ponedjeljak neće kišiti u Moskvi, Ivanov je odgovorio: Da, mogu. Samo ministarstvo obrane može fizički osigurati vedro nebo.
Prema ruskim meteorolozima, piloti će imati dosta posla. Kiša je naime najavljena upravo za ponedjeljak.

18.5.2005.
NEMILOSRDNO VRIJEME

Dobro je ako vas zadesi jak pljusak, dobro je ako vas uhvati pješčana oluja, malo je manje dobro ako naiđete na snježnu oluju, ali ako vas svo troje “drmne” istovremeno onda ste u banani. Upravo takva bizarnost zadesila je grupu istraživača i inženjera Kineske nacionalne naftne kompanije. Sedamdesetak istraživača radilo je u provinciji Quinghai kada se nevrijeme obrušilo na njih. Petnaest ljudi na mjestu je poginulo, dok je trinaest teško ozljeđeno. Ovakva oluja dešava se jednom u sto godina.

21.5.2005.
TAJNE NAPOLEONOVOG PORAZA

Raspadnuti kositrovi gumbi navodno su odigrali veliku ulogu u Napoleonovu porazu i povlačenju iz Rusije 1812. godine. Prema teoriji kanadske znanstvenice Penny LeCouteur, hlando vrijeme pretvorilo je u prah limene gumbe na uniformama Napoleonovih vojnika, što je njihova tijela izložilo smrtonosnoj hladnoći. Nakon što je zauzeo Moskvu u jesen 1812. godine, Napoleon je bio prisiljen povući se do kraja godine, što je bio početak njegova kraja, te je bio prisiljen na egzil na Elbi dvije godine kasnije.
– Bez sumnje su hladne temperature u zimi 1812. godine odigrale veliku ulogu u uništenju Napoleonove vojske, a znamo da se kositar razgrađuje pri niskim temperaturama. Kako su gumbi vojnika bili od kositra, nije isključeno da su se rasplai i tako ostavili njihova tijela izložena hladnoći – rekla je penny LeCouter.

27.5.2005.
BBC razbjesnio Britance 3D prognozom vremena

Britanski državni medijski gigant BBC našao se u zadnjih nekoliko dana na udaru javnosti iz neočekivanih razloga. Nakon višemjesečnog promišljanja i milijun funta (11 milijuna kuna) uloženog novca od pretplate, BBC je svojim gledateljima ponosno predstavio najmoderniju trodimenzionalnu vremensku prognozu, kupljenu od Novozelanđana. Gledatelji su na taj pompozno najavljivan projekt reagirali tisućama bijesnih poziva i e-mailova. Njima su se pridružili i bivši voditelji vremenske prognoze, pa čak i zastupnici u parlamentu. Protesti su se mogli podijeliti u dvije osnovne skupine.

Dio gledatelja tvrdi da ništa ne razumije u toj slici koja brzo prelazi preko karte Britanije bez ikakvih simbola, nego mutno prikazuje oblačne ili sunčane dijelove države. BBC-jevi vremenski magovi zaključili su, naime, da su tradicionalni simboli (sunce, oblaci, kiša) «dosadni i staromodni» pa su ih ukinuli zajedno s izobarama, smjerom i jačinom vjetra te na kraju gledatelji dobivaju znatno manje informacija nego ranije.

Druga grupa prigovora za BBC je znatno probelmatičnija. Škoti su se, naime, žestoko žalili da cijela prognoza preferira jug Britanije, a tim njihovim tvrdnjama pridružili su se i i sjeverni Englezi. Prognoza, naime, počinje na Škotskoj, koju preleti, spušta se prema jugu i kansije skreće nalijevo prema Sjevernoj Irskoj.
-Potpuno je neprihvatljivo da je cijloj sjevernoj Engleskoj dana ista važnost kao i nekoliko županija na jugu – bunio se jedan liberalni demokrat u parlamentu, dodavši:
-Osim toga, BBC-jev vremesnki centar Škotsku tretira kao neku nepoznatu daleku zemlju o kojoj znamo jako malo.
Na novu je prognozu ošto reagirao i gronji dom parlamenta pa je BBC najavio da će ponovno razmotriti novi izgled i pristup prognoziranju naomiljenije britanske razgovorne teme – vremena.

28.05.2005.
I vrućine su protiv Europskog ustava

Ako je suditi po jučerašnjem ozračju na pariškim ulicama, na referendum o Europskom ustavu nakon završene kampanje gotovo da nitko ne misli. Krivac je tome iznenadno zatopljenje, na tridesetak stupnjeva Celzija, nakon dugog i hladnog proljeća, pa je uobičajenu gradsku vrevu zamijenila sparinom prouzročena obamrlost. Samo su mladi socijalisti jučer na trgovima dijelili listiće s pozivima da se glasuje za.
Vode protivnici.

METEO PITANJA I ODGOVORI

PITANJA I ODGOVORI SU PREUZETI SA CROMETEO FORUMA:

3.6.2004.

P:O cemu govori glasoviti BUYS-BALOTTOV zakon?

O: Ako okreneš leđa vjetru – niži tlak će biti lijevo, a viši desno!

4.6.2004.

P: Šta je to HUMANA METEOROLOGIJA?

O: Utjecaj vremena i klime na žive organizme proučava biometeorologija. Humana meterologija, je njen dio, a istražuje utjecaj vremena na život i zdravlje ljudi.

6.6.2004.

P: Postoje ljudi koji imaju oluju u glavi zbog (ne)vremena. Utjecaj vremena na ljudsko ponašanje, razvoj nekih bolesti, a posebno na raspoloženje, umor, razdražljivost, nesanicu i glavobolju je neosporan. Najčešća posljedica naglih promjena vremena je glavobolja. Kraljica glavobolja – migrena – je tri puta češća kod žena. Kako se zove glavobolja, od koje češće pate muškarci, a pored ostalog, na nju utječu i vremenske prilike? 
Njeni napadaji traju svakodnevno od 3 do 6 tjedana, a karakterizira je strahovita bol koja traje 15 do 90 minuta.

O: Hortonova glavobolja.

8.6.2004.

P: Koliki je raspon između ekstremnih temperatura izmjerenih na 2m iznad tla tj. najviših izmjerenih u Sahari i nanjižih na ledenim vrhuncima Antarktika?

O: .. 59 C u Sahari i -87 na Antartici….Raspon je oko 150 stupnjeva!

8.6.2004.

P: 29. kolovoza 2002. – bio je to jako zanimljiv dan u Hrvatskoj u meteorološkom smislu…
šta se to dogodilo tog dana?

O: između 9:30 i 11:30 u neveri u Komiži palo je 240 mm/m2, proglašena je elementarna nepogoda.

10.6.2004.

P: Koja je najniža temperatura zabilježena u Hrvatskoj 26.1.2000? 

O: Otočac -27°C…

26.1.2001.

Današnje jutro u Hrvatskoj ulazi u kategoriju veoma hladnih zimskih jutara. Iako je u proteklih 30 godina bilo i hladnijih jutara (u Gospiću je 1985. izmjereno -27,3 stupnjeva), današnje jutro u prosjeku je jedno od najhladnijih u posljednjih trideset godina. Hrvatska je ovih dana općenito veoma hladna, a sinoptičari takve dane zovu ledenim danima. U svim krajevima unutarnje Hrvatske temperatura je niža od -10 stupnjeva, rekao je dežurni prognostičar Državnog hidrometeorološkog zavoda mr. Ivan Čačić.

Jutros u sedam sati najhladnije je bilo u Otočcu (-27 stupnjeva), a slijede Gospić i Korenica s -26 stupnjeva Celzijevih. Najniža temperatura u Gospiću zabilježena je 1942. kada je izmjereno -32,6 stupnjeva Celzijevih. Najtoplija je jutros bila Palagruža s +2 stupnja Celzijeva koja je ujedno jedina s juga Hrvatske imala pozitivnu temperaturu. U Zagrebu je bilo -18 stupnjeva Celzijevih. Inače, najniža temperatura u razdoblju od 1949. do 1999. zabilježena je u zagrebačkome Maksimiru 1950. i to -24,3 stupnjeva Celzijevih u siječnju. U veljači 1957. godine u Maksimiru je bilo -27,3 stupnjeva. U Zagrebu je 1985. izmjereno -22,6.

U južnim dijelovima Hrvatske najhladniji je jutros bio Metković s -9 stupnjeva Celzijevih te Krk i Malinska sa -7 stupnjeva. Hvar i Mljet tako su imali temperaturu od -3 stupnja, a Dubrovnik je imao -2 stupnja. Otoci Komiža i Kornati imali su nultu temperaturu.

10.6.2004.

P: Kolika je srednja visina kiše (u mm) na Zemljinoj površini u toku jedne godine?

O: “Srednja visina kiša na cijeloj Zemlji iznosi 900 mm. To znači da na svaki m2 površine Zemlje padne u toku godine toliko padalina da bi visina te vode iznosila 900 mm kad voda ne bi otekla ili ishlapila.”
izvor: “Svijet oko nas”, Školska knjiga Zg, 1990., str. 397.

14.6.2004.

P: A kad se voda smrzne nastane led. More se zamrzava na oko -2 stupnja Celzijusa, tako da se ta pojava događa jedino u hladnim krajevima oko Antarktike i Arktika. debljina leda nastalog zamrzavanjem ne prelazi, u pravilu, 1metar. Te plohe se lome, pa nastaju ledene sante koje plove morem. Međutim, od ukupnog leda u svjetskim morima led nastao zamrzavanjem mora zauzima tek oko 7%. Najčešće (više od 90%) je riječ o tzv. ledenjačkom ledu koji u more dolazi u obliku otkinutih ledenih gromada od velikih ledenih površina oko zemljanih polova. Te gromade mogu ljeti doploviti i do 40 stupnja sjeverne (ili do 30 stupnjeva južne) geografske širine. Te je gromade jučer u prilogu u Dnevniku o klimatskim promjenama Branka Šeparović nazvala “brodovima bez voznog reda koji čekaju svoje Titanike”. Veći dio takvih santi nalazi se ispod vode. Koliki dio (postotak) ledene sante viri iznad površine morske vode?” (Ako će pomoći: gustoća leda: 920 kg/m3, gustoća morske vode 1030 kg/m3).

O: treba samo podijelit 920 sa 1030 i dobit ćemo omjer 0.89, što znači da 11% sante je iznad površine vode
da je gustoća nekog predmeta 500 kg/m3 a voda 1000 kg/m3 onda bi točno pola tog predmeta bilo iznad površine..
…Riječ je o 11% volumena…riječ o jednoj od formulacija čuvenog Arhimedovog zakona – Omjer uronjenog dijela volumena tijela koje pliva i volumena cijelog tijela jednak je omjeru gustoće tijela i gustoće fluida (tj. morske vode u ovom slučaju).

15.6.2004.

P: Što je to runjavi vitrak?

O: runjasti vitrak jest cirostratus….runjavac je cirrus, a vitrak je stratus.

16.6.2004.

P: Po čemu se toplotna nepogoda razlikuje od frontalne nepogode?

O: Toplotna “nepogoda” nastaje danju zbog dizanja toplog i vlažnog zraka (što je češće ljeti) koji se tada hladi i ukapljuje, tj. nastaje oblak koji, ako se nastavi dotok energije, naraste u kumulonimbus i tada imamo “nepogodu” – pljusak, vjetar i svašta još. Frontalna “nepogoda” nastaje na rubu hladne fronte kako joj i samo ime kaže kao frontalna linija oblaka duž cijele fronte (naravno, ne mora uvijek) i nema veze s dobom dana ili godišnjim dobom, može nastati uvijek. Može ih biti i nekoliko uzastopce, a ne samo duž fronte.

16.6.2004.

P: Najniža i najviša vrijednost atmosferskog tlaka zraka izmjerena na Zemlji u hPa? koliko i gdje?

O: Niski – 870 hPa – izmjereno 12.10.1979. 483 km sjeverno od otoka Guam u Tihom Oceanu (inače, tamo negdje se ovih dana stvara jedan supertajfun koji putuje prema Japanu, ali polako slabi)

Visoki – 1083,3 hPa – izmjereno 31.12.1968. u Agati, Sibir, Rusija.

.. iz knjige iz 1994. “opća i prometna meteorologija”. tamo piše najviši 1083,8 hPa, znači zaokruženo 1084. a za najniži piše 877 hPa. ali mjesto mjerenja i vrijeme su isti.

17.6.2004.

P: Najveći rasponi temperature na svijetu zabilježeni su oko sibirskog “hladnog pola” na istoku Rusije. Temperature u Vekhojansku varirale su za 105 stupnjeva C, od -68 do +37 stupnjeva. Koliki je najveći raspon temperature zabilježen unutar 1 dana? Između 23. i 24. siječnja 1916 u Browingu, Montana, SAD temperatura se sa 7 stupnjeva Celzija spustila na koliko stupnjeva naravno ispod nule!

O: Temperatura o kojoj je riječ se spustila u 1 danu sa +7 stupnjeva na – 49 stupnjeva C – znači razlika je 56 stupnjeva.

18.6.2004.

P: Vjetar od 4 bofora – koliko je to u km/h?

O: Umjeren vjetar. To je vjetar brzine od 20 do 28 km/h.

19.6.2004.

P: Što su to specijalni oblaci?

O: prve dvije slike pripradaju oblacima nastalim u stratosferi, nastaju relativno rijetko, a vide se jos rijedje
ove slike su nastala kada je sunce vec zaslo za horizont, ali jos uvijek obasjava oblake u stratosferi koji su jaaako visoko

to su oblaci koji nastaju djelovanjem čovjeka ili izvanzemaljske aktivnost

21.6.2004.

P: Za što se u meteorologiji koristi staklena kugla? 

O: …za mjerenje trajanja sijanja sunca
instrument se zove heliohraf, a izgleda ovako

kugla sluzi tome da sunceve zrake fokusira na papir koji se pri tome spali
kasnije se procjenjuje trajanje sijanja sunca iz toga koliko rupica ima u papiru
naravno radi se o posebnoj vrsti papira tako da ne izgori citav nego samo uski komad gdje su fokusirane zrake sunca.

29.6.2004.

P: Koliko energije se procjenjuje da ima oblak kumulonimbus?

O: …energiju od nekoliko atomskih bombi.

29.6.2004.

P: Koliko grmljavinskih oluja (thunderstorms) ima istovremeno tj. u svakoj sekundi na cijeloj planeti Zemlji?

O: …Svake sekunde na Zemlji ima 2000 grmljavinskih oluja!

6.7.2004.

P: 1) Kad kažem 18.8.1994. jel vam to išta znači (veznao uz meteorologiju i Hrvatsku).

2) Što je to BRONTOMETAR?

O: …BRONTOMETAR – Sprava za mjerenje jakosti gromova i grmljavine

Šta se tiče 18.8.1994, evo što sam zapisao:
Danas je napokon došlo osvježenje zajedno s nevremenom. Oko 14h se toliko smrklo da se upalila ulična rasvjeta. Onda je počela obilna kiša uz grmljavinu.
U Biogradu i Vodicama se pojavio tornado (velika pijavica) i napravio dosta štete; čupao je stabla, rušio krovove, čamce bacao 20 m od obale…

7.7.2004.

P: Koja je razlika između mraza i inja?

O: …Mraz nastaje zbog noćnog ohlađivanja tla, ako je temperatura niža od nula stupnjeva (a ako je viša od 0 stupnjeva nastaje rosa). Mraz je oborina koja se izlučuje pri tlu iz najnižeg sloja zraka koji je zasićen vodenom parom. Inje nastaje u vrlo hladnoj magli koja se giba – to su naslage ledenih kristala koje nastaju na bridovima predmeta, granju i žicama. (Iz knjige Meteorologija za korisnike, 38 strana . )Moglo bi se reći da je mraz oborina, a inje nije?

…što se tiče oborina i mraz i inje smatraju se istom vrstom oborina – oborinom koja nastaje taloženjem na tlu ili predmetima uz tlo.

9.7.2004.

P: Kad su obilne kiše opasna meteorološka pojava tj. više od koliko litara po četvornom metru i u koliko sati treba to pasti? 

O: Prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, obilne kiše postaju opasna meteorološka pojava onda kada u 6h padne više od 30 litara kiše po četvornom metru (izvor: Bilten DHMZa: Izvanredne meteorološke i hidrološke prilike 1993. u Hrvatskoj, Zagreb 1994).

9.7.2004.

P: U kojem su otprilike odnosu kiša i snijeg što se tiče količine oborina? dakle, mislim ako napada 10 cm “normalnog” snijega koliko bi to L/m2 kiše bilo kad bi se snijeg rastopio (tako se i radi kod mjerenja)? pod “normalnim” snijegom ne mislim na skroz mokar snijeg koji pada iznad 0 stupnjeva ni skroz suh koji pada na recimo -10 °C.

O: 1 cm snijega je 1 L kiše. naravno da to ovisi o kvaliteti snijega, zato sam rekoa “normalni” snijeg.

10.7.2004.

P: Što je to vatra Sv. Ilije?

O: To je narodski naziv za električne iskre na jarbolima brodova, a u modernija vremena i na avionskim krilima, pojava koja je bezopasna.

10.7.2004.

P: Koji je naziv za oborinu koja padajući iz oblaka ne stigne do tla jer ispari?

O: Virga.

10.7.2004.

P: Što je halo? 

O: halo je pojava oko sunca koja se stvara lomom svjetlosti o tanku visoku naoblaku koja je na nebu (NAJČEŠČE CIRUS). U obliku je veće ili manje kružnice oko sunca ili čak nekoliko kružnica. Može biti sjajno bijele boje, a rijeđe ima sve dugine boje.
Halo se najčešće pojavljuje bliže polovima, ali je ima i u umjerenim širinama.

10.7.2004.

P: Na kojoj najnižoj temperaturi može padati kiša?

O: Može i na nekoliko stupnjeva ispod nule (ako govorimo o prizemnoj temperaturi zraka), ovisno o vertikalnoj stratifikaciji (vertikalnoj raspodjeli temperature) atmosfere. Inače, u atmosferi su uočene kapljice i na minus 40 st (tzv. prehladna voda). Ulijetanje zrakoplova u oblak sastavljen od prehladnih kapljica je iznimno jopasno, budući da dolazi do trenutnog stvaranja ledenog pokrova na zrakoplovu- Ako iz takvog oblaka nastane kiša, ili ako iz “običnog ” kišnog oblaka pada kiša kroz sloj s negativnom temperaturom zraka,
imamo pojavu koja se zove kiša koja se smrzava na tlu, što je po definiciji opasna meteorološka pojava.

11.7.2004.

P: Što se krije iza kratice WWW?

O: World Weather watch…Evo nesto is XXV. nastavka “Od pucke do znanstvene meteorologije” Milana Sijerkovica.
1963. godine pokrenut je program WWW (World Weather Watch) ili u prijevodu Svjetsko meteorlosko bdijenje. WWW je pokrenut rezolucijom OUNa od strane Svjtske meteoroloske organizacije. Svjetska meteoroloska organizacija jedna je od sprecijaliziranih organizacija Ujendinjenih naroda i jedna je od najbolje organiziranih, pa nije ni cudo da je za nju Kofi Annan, generalni tajnik OUNa, rekao da je “primjer medjunarnodnog povezivanja i suradnje”.
WWW je zapravo program skupljanja, obrade, i sirenja (razmjene) meteoroloskih i ocenaografskih podatak ai informacija dobivenih iz svemira i sa zemaljskih postaja. U takvu svjetsku mrezu ukljuceni su geostacionirani sateliti, ali i oni koji kruze oko Zelje po polarnoj orbiti. Dok satelita ima desetak, mreza zemlajskih motrilista mnogo je brojnija. U nju je ukljuceno:
– 10 000 kopnenih meteoroloskih postaja,
– 1 000 postaja koje obavljaju mjerenja visih slojeva atmosfere,
– 7 300 brodova,
– 300 usidrenih plutaca,
– 600 pokretnih plutaca (nose ih morske struje)
– 3 000 zrakoplova koji obavljaju oko 70 tisuca motrenja dnevno!

11.7.2004.

P: Kako se zove meteorološka pojava kad na talijanskoj obali jadrana uslijed temperatura ispod nule, pod utjecajem olujne bure bude bijela kao kad pada snijeg, tj kako se zove ta pojava koja rezultira time što sam napisao?
To sam puno puta vidio kad su prave zime na TV.

O: Misliš na posolicu ? To je more koje bura nanese na obalu i / ili otoke a tamo se kristalizira. To nisam nikada vidio jer u zimi ne idem na pašnjake Cresa ili Krka ali sam zato više puta vidio da se more zaledi (obično kod Senja) kada temperatura padne na oko –5% a to se zimi lako desi uz buru kad zapuše preko 100 km/h.

14.7.2004.

P: Tko je Punxsutawney Phil?

O: …hi hi hi hoce li vidjeti svoju sjenu…onaj svizac ili jazavac američki… Uvažavam ‘sjenu hihihi’ kao točan odgovor.

14.7.2004.

P: Tko je izmislio barometar?

O: Torricelli, talijanski fizičar.

14.7.2004.

P: Već kad smo kod barometra i Toriccelia – što vam znači broj 76 cm?

O: 760 mm Hg – standardni tlak zraka = 1013,25 mb….Riječ je o poznatom Toriccelijevom pokusu kad je u poluotovorenu staklenu cijev dugačku 1 m nalio živu do vrha, začepio otvor i uronio u posudu s živom, otčepio tj. otpustio prst. Nakon toga se razina žive u cijevi spuštala do visine od 76 cm (tlak stupca žive te visine uravnotežuje atmosferski tlak) i tako je definirana jedinica za atmosferski tlak – 760 mm Hg – kao mjera standardnog atmosferskog tlaka.

16.7.2004.

P: Kuda ide ciklona koja prolazi stazom Vd?

O: Staza Vd je staza koja ide od sjevernog do juznog Jadrana…

20.7.2004.

P: Dogodi se, doduše i čudna pojava kao u listopadu 2003. Sjeća li tko što se vrlo čudno tada dogodilo vezano uz jednu ciklonu?

O: vrlo rijetko se dogodi povratak ciklone po stazi (tzv. retrogradno kretanje ciklone). Moram priznat da se ne sjecam takve ciklone iako se sigurno nekad dogodila…..
…Da upravo se to dogodilo, ciklona je išla u smjeru istok- zapad. it o negdje od Karpata pa preko Mađarke i Slavonije dalje na zapad. Najprije je bilo hladno, a zatim je zatoplilo…

1.8.2004.

P: Zašto se temperatura zraka snižava od tla do tropopauze?

O: to ima veze sa time kako atmosfera prima toplinu…ne prima izravno od sunčevog zračenja, nego prvo Zemljina površina upije tu toplinu a onda je ponovno zrači i tim zračenjem od tla atmosfera se zagrijava…dijelovi atmosfere koji su bliži površini tla primaju više tog zračenja tj. topline, a veće visine su udaljenije od tla i primaju malo topline pa su hladniji-točno. Iznimka je inverzija kad je sunčevo zračenje slabo ili zanemarivo pa je i samo zemljino zračenje (dugovalno) “nikakvo”, onda je hladnije pri tlu nego u visini

2.8.2004.

P: Da na Zemlji nema utjecaja efekta staklenika, za koliko bi se smanjila prosječna temperatura na Zemlji?

O: Za 33°C, po nekim izvorima za cak 35°C (prosjecna temperatura na Zemlji ne bi bila sadasnjih +14°C nego -21°C)

9.8.2004.

P: Koji je njaveći poznati pad temperature uzrokovan burom na Jadranu???

O: U prvom satu s burom temperatura je prosječno 1 – 1.5°C niža nego u satu prije nastupa bure, a bilo je slučajeva da je zahladilo 6 – 7°C. Maximalno zahlađenje tijekom puhanja bure u usporedbi sa stanjem neposredno prije početka bure iznosi prosječno 3 – 4.5°C, ali je u pojedinim situacijama bilo 28°C!

10.8.2004.

P: Zašto bura kod nas ne uzrokuje zatopljenje, kad je u svojoj biti fen vrlo sličan našoj buri?

O: Milan Sijerković: “Bura Goropadnica”:
«Točno je da temperatura zraka koji se sručuje niz zavjetrene obronke Dinarskog gorja raste otprilike 1°C na svakih 100m. Protumačeno je da se to događa zato što padajući zrak dospjeva u područje gdje je tlak viši. Tlak zraka snižava se otprilike 1hPa na svakih 10m visine. Pri tome okolni zrak veće gustoće pritišće zrak koji struji nizbrdo, a u tome se procesu mehanička energija zbijanja zraka pretvara u toplinsku. To je razlog zašto se padajući zrak zagrijava.
Može li se dogoditi da tako ugrijani zrak bude topliji od onoga koji se već nalazi u primorju, pa da bura donese zatopljenje a ne zahladnjenje?
Može, ali se to rijetko događa. Temperatura hladnog zraka koji izaziva buru u pravilu je ZNATNO niža od one koji se nalazi u primorju. To je posebice slučaj u hladnoj polovici godine, kada toplo more grije primorski zrak toplinom što ju je ljeti pospremilo u svojim dubinama. Kada bi zrak temperature -10°C počeo padati s visine 1500m, što je približna visina gornjeg dijela Velebita, do podnožja bi mu temperatura u najpovoljnijem slučaju porasla na 5°C. Srednja zimska temperatura u Rabu je, primjerice, 8-9°C. Stoga će bura uzrokovati zahladnjenje.
Slučajevi tzv. tople bure događaju se onda kad hladni zrak koji uzrokuje buru naprosto nije dovoljno hladan, ili je zrak u primorju premalo topao. Primjerice, ako bi temperatura hladnog zraka što prodire kroz prijevoj Vratnik 0°C, a temperatura je u Senju prije početka bure 5°C, bura će u Senju povisiti temperaturu za 2°C! Račun je jednostavan. Visinska razlika između Senja i Vratnika je otprilike 700m, pa će se padajući zrak ugrijati 7°C, što je 2°C viša temperatura od one koja je bila u Senju prije početka bure.
Takvo zatopljenje naziva se fenskim učinkom (prema glasovitom padajućem vjetru u alpskom području) i nije uobičajeno pri puhanju bure. Ako se to katkad i dogodi, onda je to uglavnom ljeti. Takva je topla ljetna bura osobito neugodna noću, kada povisuje ionako visoku temperaturu.
KAD BI NAŠE PRIMORSKO GORJE BILO VIŠE, PRIMJERICE ZA 1000m NEGO ŠTO DOISTA JEST, TADA BI VRLO ČESTO BURA PUHALA KAO TOPLI VJETAR.»
(Zbog veće visinske razlike više bi se zrak zagrijavao).

10.8.2004.

P: Kako se zove oblak koji nastaje iznad požara ili aktivnog vulkana, uzdizanjem dima u veće visine i kondenzacijom vodene pare oko čestica dima?

O: Oblak se zove pyrocumulus
[url]http://www.weather-photography.com/Photos/photo.php?cat=photo_month&id=d-040618-008[/url]

7.9.2004.

P: jedan Bog na Karibima se zove Hurican – koji tj. Bog čega? i po njemu je dano ime oluji tj. vrsti oluje Hurrican.

O: Bog ZLA

26.9.2004.

P: Najkasniji prvi dan s padanjem snijega (bez stvaranja snježnog pokrivača) za Zavižan, za razdoblje 1953-1993. je 2. XI. Koji je najkasniji prvi dan sa snježnim pokrivačem većim ili jednakim 1 cm? (naravno za Zavižan)

O: 28.11.

30.9.2004.

P: Što je to glorija?

O: Glorija – jedan ili niz obojenih prstenova koje vidi motritelj oko vlastite sjene na oblaku, sastavljenom uglavnom od mnogobrojnih malih vodenih kapljica, na magli ili, veoma rijetko, na rosi.
Napomena: Kad je sjena veoma velika jer su oblaci ili magla blizu motritelju, zove se brokenska sablast (spektar), neovisno o tome da li se obojena glorija vidi ili ne.
Motritelji u zrakoplovu često vide gloriju oko sjene zrakoplova u kojem lete.

2.10.2004.

P: Što je to miraža?

O: Miraža nastaje kad neki predmet vidimo “malo drugačije” tj. na drukčijem mjestu nego što u stvarnosti je. Javlja se u blizini površine tla, u vrućim danima, kad je pri tlu sloj zraka topliji od zraka iznad —pa je različite gustoće, a svjetlost se različito lomi u sredstvima različite gustoće –i vidi se “iskrivljena” slika predmeta.

5.10.2004.

P: Kako nastane zrnat snjeg?

O: Radi se o snijegu koji pada kroz toplije slojeve zraka pa se malo pahuljice otope a kada opet pri dnu atmosfere prođu kroz hladniji zrak manji od 0°C pahuljice se opet smrznu

5.10.2004.

P: Kako se zove ciklona koja jača ekstremno brzo! To znači da se unutar 24h svaki sat tlak u središtu ciklone snizi za 1 hPa. To znači, npr. ako je danas u 12h tlak u središtu 1010hPa, nakon 24h, drugi dan u podne tlak će biti 986 hPa. takve su ciklone najčešće u sjeverozapadnom Atlantiku i na istočnim obalama Australije.

O: Takva se ciklona zove BOMBA

11.10.2004.

P: Kolika je godišnja količina oborina na Risnjaku? Dobar dio te količine je od snijega, koji se kod doma zadržava 157 dana u godini.

O: Na Risnjaku srednja godišnja količina oborina 3600 mm!

20.10.2004.

P: Već smo saznali da ako u 6h padne 30 i više litara kiše da je to opasna meteorološka pojava. Što je sa snijegom? Koliko najmanje cm snijega treba pasti u 12 sati da bi to bila opasna meteorološka pojava?

O: Ako u 12h padne više od 20 cm novog snijega onda je to opasna meteorološka pojava!

23.10.2004.

P: Kolika je temperaturna granica za padanje tuče, tj. ispod koliko stupnjeva tuča ne pada?

O: 0°C

31.10.2004.

P: Koji je najraniji poznati nadnevak snijega (da je ostao na tlu) na vrhu Medvednice?

O: Točan odgovor je 17.9.1977. godine na vrhu Medvednice palo je 6 cm snijega.

24.11.2004.

P: Što je to Berlinski fenomen?

O: Berlinski fenomen je rijetko stanje u visokoj stratosferi kad se iznenada pojavljuju nagla zatopljenja i temperature zraka blizu 0 stupnjeva.

25.11.2004.

P: Kako se zovu ružičasto ili crvenkasto obojeni vrhovi visokih planina nasuprot Suncu na zalazu kad se ono nalazi tik ispod horizonta, a ubrzo nakon toga vrhovi dobivaju plavičastu boju?

O: Ta se pojava zove Alpski žar!

28.11.2004.

P: Koliko je bio visok snjesko,snjegovic ili snjesko-bjelic,kako hocete,koji se smatra najvisim,a napravljen je u Bad Ischlu 1981 godine? Inace, radili su ga tri tjedna…

O: Podaci kazu da je bio skoro 18 metara visok,da je obujam bio oko 21 metar a promjer 6 metara

5.12.2004.

P: Božićna ciklona? Kakva je to ciklona? Osim, što dođe u danima oko Božića

O: Božićna ciklona je ciklona koja se u našim krajevima često javlja u božićno vrijeme i donosi osjetno zatopljenje!

5.12.2004.

P: Šta su to IZOHIONE?

O: Spajaju mjesta s istim prosječnim brojem dana sa snijgom na tlu

7.12.2004.

P: ŠTO SU IZOBRONTE?

O: Ova crta označava broj nevremenskih dana

9.12.2004.

P: Što je to fronta?

O: Fronta se može definirat ko granica između dviju susjednih zračnih masa. Jedna od njih je hladnija i gušća pa se zato uvlači ispod one druge, toplije i rjeđe i to u obliku klina uz Zemljinu površinu. Ploha koja razdvaja zračne mase zove se frontalna ploha. To je prijelazno područje debljine 10 ili više kilometara u kojem se fizička svojstva zračnih masa međusobno izmjenjuju. Počinje od površine Zemlje i dopire do tropopauze.

6.1.2005.

P: Kakav je to rotorni oblak?

O: To su oblaci oblika leće, Ac lenticularis. Nastaju pokraj planinskih vrhova, upozoravaju na turbulencije zbog kojih i nastaju. Lećasti oblaci mogu upozoravat i na nevrijeme. Zrak u takvim oblacima rotira oko osi koja je paralelna s planinskom zaprekom i oblak je gotovo nepomičan

6.1.2005.

P: Tko i kada je napisao prvu knjigu o meteorologiji i kada su počele prve prognoze za javnost?

O: Prvu knjigu o meteorologiji napisao je Aristotel u 4. stoljeću prije nove ere.
Prva javna vremenska prognoza objavljena je 1851. godine u Daily Newsu u Londonu, a prva redovita prognoza počela se objavljivati u Francuskoj od 1863. godine. Još jedan podatak – prvu meteorološku kartu izradio je 1816. Nijemac Brandes, ali po sinoptičkoj situaciji od 1783.

14.1.2005.

P: Što je to tropski ekvator?

O: Ako je tropski ekvator isto što i termički??? onda je to krivulja koja spaja mjesta najveće srednje godišnje temperature zraka i opasuje čitavu Zemlju!

14.1.2005.

P: Efekt jezera?

O: To je efekt osobito kod Velikih jezera kod Čikaga…
hladan i suh kanadski polarni zrak kada prelazi preko jezera dobiva vlagu i onda pada snijeg u Čikagu i južnim obalama tih jezera…

15.1.2005.

P: Tko je snjegožder?

O: Fen. Pri pojavi fenskog vjetra snijeg se naglo topi, pa se zato ponekad zove snjegožder!

12.4.2005.

P: Gdje su, kada i kolike padale najveće pahuljice (pahuljetine) sniga?

O: U Sibiru 1971. (il 1970.) a bile su promjera 30 cm

20.4.2005.

P: Na samom ekvatoru (a često ni u njegovoj blizini) nikada nema zatvorenih baričkih sustava (ciklona i anticiklona sa kružnim izobarama) kao u umjerenim i polarnim zemljopisnim širinama. Moje pitanje je zašto?

O: U ekvatorskom području i ne postoji Coriolisova sila pa nema ravnoteže između gradijentne i Coriolisove sile pa nema ni geostrofičke ravnoteže, tj.aproksimacije kao što se to događa u većim širinama. To je osobito izraženo u zadnjih 10-ak stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora.

23.5.2005.

P: Najtočnije statistike o broju nastradalih postoje u SADu. Prema tim statistikama gromovi godišnje usmrte više osoba nego tropske ciklone i toranda zajedno! Koliko?

O: U SADu prosječno pogine od udara groma 600 ljudi!

23.5.2005.

P: Godine 1955. prema novinskim izvjšetajima gromovi su u Hrvatskoj usmrtili KOLIKO ljudi?

O: Poginulo 20 ljudi od groma

24.5.2005.

P: Koliko je najviše snijega palo tokom jedne zime na jednom mjestu u svijetu?

O: Najviše snijega tokom jedne zime, na jednom mjestu palo je 28.5 metara u Paradise Ranger Station, Mt. Washington, SAD, 1970./71. g.

SNIJEGOVI ISTANBULA

Ovih dana mozemo biti svjedoci velikih sniježnih oborina u Istanbulu,mediteranskom gradu na obalama toplog mora u kojem medjutim veliki i višednevni snijegovi nisu rijetka pojava. Primjerice,mediteranski gradovi koji su na otprilike istoj geografskoj širini kao Istanbul,a riječ je o Bariju,Napulju i Barceloni,imaju izrazito blage zime.No,zašto je to tako? Ponajprije zanimljiv je sam geografski smještaj Istanbula odnosno raspored kopna i mora oko njega,te putanja prolaska sredozemnih ciklona koje se sve takorekući križaju oko Mramornog mora na čijim istočnim obalama leži Istanbul.No od presudnog značaja za snijeg je velika udaljenost tj. zalonjenost od toplog Atlantika čiji je utjecaj od presudnog značenja na ublažavajuću klimu na Jadranu i zapadnom Mediteranu. Stvaranjem Genovske ciklone u takvim uvjetima,sa velikom sigurnošću se već može predvidjeti za čak 3 ili 4 dana unaprijed snijeg u Istabulu,što je za naš dio Jadrana uglavnom nemoguće.Daljnjim popunjavanjem i odmicenjem Genovske ciklone na jugoistok ona na tom sektoru povlači zrak sa juga tj. sredozemlja koji je topao budući prelazi preko toplog mora i koji je zapravo zaslužan za blage i kišovite zime na Jadranu.Dok odmicanjem ciklone dalje na istok nad Jadran stiže dosta hladniji zrak sa kontinenta koji samo ponekad na zapadnim repovima iste ciklone donese snijeg na Jadranu,i to uglavnom kratkotrajan.No u Istanbulu se tek onda počinju spremati na ozbiljne probleme sa snijegom iako su tada smješteni na jugoistocnom sektoru ciklone sa naravno vjetrovima južnih smjerova.Ali u čemu je takva razlika da isti vjetrovi na Jadranu koji je dosta sjevernije,donesu kišu i ugodne temperature,od onih kojih će Istanbulu donijeti snijeg?Naime,jugoistočni i istočni vjetar koji puše u Istanbulu i na područji Mramornom mora prelaze preko masivne i po pravilu hladne Anadolijske visoravni visoke preko 1500m nv, sa vrhovima od preko 2000m nv te tako ohlađeni stižu na obale Mramornog mora,nerijetko donoseći Istanbulu snijeg.Daljnjim odmicanjem ciklone koja svojim sredistem uglavnom prodje preko Mramornog mora tj. nešto južnije,Istanbul ulazi u još hladniji sektor ciklone koja se sada popunjava u Crnom moru i podržava sjeverno tj. sjeveroistočno izrazito hladno strujanje sa Balkanskog poluotoka,i tako samo «potvrđuje» snijeg Istanbulu. Slična je situacija kod nailaska Jonske i svake druge sredozemne ciklone.Zbog toga nije nikakva rijetkost da se u Istanbulu spoji i nekoliko dana sa obilnim snijegom koji često dosegne visinu i do pola metra, i zadrži se još nekoliko dana.Dok je najveća zabilježena visina sniježnog pokrivača u ovom gradu bila cijeli metar!Tako naprimjer dok na velikom dijelu Jadrana zna biti i do15 stupnjeva,u Istanbulu znaju vladati pravi zimski uvijeti sa mećavama koje su po vokaciji prava rijetkost na Mediteranu. No za ljubitelje snijega na Jadranu tj. za njihove potomke stvari će se ipak promijeniti u pozitivnom pravcu.Naime Apeninski poluotok se svake godine približava našoj obali brzinom od 7cm godišnje,pa će se prilikom tog kretanja na današnjem Jadranu izdignuti otoci,i novo gorje koje će obilovati snijegom.Tako da će se naši potomci jednog dana skijati na području Splita,Dubrovnika i drugih Jadranskih gradova.No ako želite ipak za života uživati na Mediteranskom snijegu,Istanbul je pravi izbor za vas.