Ni početak svibnja neće donijeti trajniju stabilizaciju vremena u našim krajevima. Štoviše, sve je izvjesnije da će veći dio Europe, uključujući i naše krajeve prvih dana svibnja zahvatiti izraženiji prodor hladnog zraka, koji bi bio primjereniji kasnoj zimi, a ne početku  posljednjeg mjeseca klimatološkog proljeća.

Svibanjske  zimske posjete sa zahlađenjima, jačim mrazevima i snijegom su (na sreću) iznimno rijetki događaji , a često se povezuju sa tzv. “ledenim svecima”.

Tim se terminom pučkoga meteorologa opisuje jako pogoršanje vremena u svibnju s osjetnim zahlađenjem, koje ponekad donese snijeg i mraz u unutrašnjost zemlje.

Najčešće se u narodnim kalendarima spominju tri sveca (Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13.svibnja), budući da je zapaženo da se u mnogim krajevima Europe oko početka druge dekade, pa do polovice svibnja dogodi naglo svibanjsko zahlađenje. U “ledene svece” se ubrajaju i Filip (1. svibnja), Sofija (15. svibnja) i Jelena (22. svibnja). Sveta Sofija se čak naziva i “ledena Sofija” zbog činjenice da katkad mraz dođe oko 15. svibnja.

Ledena prva dekada svibnja 1957.

Ekstremni  zimski udar u našim se  krajevima dogodio početkom svibnja 1957. godine. Najviše snijega je, od 5 do 8. svibnja 1957. godine palo u Gorskom kotaru, od 50 do 80 cm. Snijega je bilo i u nizinama, pa je padao i u Zagrebu. Nakon snijega uslijedio je jaki mraz koji je počinio veliku štetu. Temperatura se u Ravnoj Gori spustila na -11 °C Mraza je bilo mjestimice i na sjevernom i srednjem Jadranu.

Iz tog razdoblja, po podacima DHMZ-a, potječe i nekoliko rekorda za  minimalnu  svibanjsku temperaturu. U Šibeniku je 6. svibnja 1957. izmjereno 2.3 °C, a u Zagrebu (Maksimir)  -1.8 °C.  U Senju je 7. svibnja 1957. godine izmjereno 3.4°C. 8. svibnja 1957. u Gospiću je izmjereno za svibanj rekordno niskih -7.0°C, a dan kasnije u Kninu se temperatura spustila na -0.4°C.

Tih dana je zabilježeno i nekoliko svibanjskih rekorda za maksimalnu visinu snijega. U Varaždinu je 6. svibnja 1957. godine izmjereno  4 cm snijega. Dan kasnije 7. svibnja 1957. godine u Ogulinu je  izmjereno 18 cm snijega, a u Pargu kraj Čabra čak  64 cm.

Svibanjski snježni rekord za Gospić iznosi 24 cm od 2. svibnja 1960 godine. U Karlovcu je 3. svibnja 1985. godine izmjereno 4 cm snijega

Zapisi iz daleke 1723. godine bilježe da je 12. svibnja, u Gorskom kotaru pao snijeg do koljena lomeći drveće.

Od 15.-18. svibnja 1991. snježna oluja zahvatila je Gorski kotar i Liku. U Gospiću je izmjereno 10 cm snijega.

20.5.1952. snijeg je zabijelio Medvednicu (3 cm) ,a 20.5.1969. godine na Medvednici je palo 10 cm snijega. Te je godine snijega bilo i u drugim gorskim krajevima Hrvatske

30.5.2006. je u Gorskom kotaru padao gusti snijeg, te ga je palo i do 40 cm (Begovo Razdolje).

Evo i još nekoliko hladnih svibanjskih dana kada su zabilježene rekordno niske temperature za mjesec svibanj (podaci DHMZ-a):

3.5. 1935. Osijek -3.0°C, 4. 5.1935.  Hvar 5.1°C,

4.5. 1953. : Karlovac -1.5°C, Ogulin -2.9°C, Parg -5.0°C, Split 4.8°C, Zagreb Grič 0.5°C,

4.5. 1962. : Mali Lošinj 6.3°C,

2.5. 1962. : Bjelovar -3.4°C, Križevci -3.0°C,  Pazin -2.5°C,  Zadar 3.4°C,

2.5. 1970. :  Slavonski Brod  -1.7°C

12.5. 1978.: Rijeka 2.1°C, Sisak -2.3°C, Varaždin -2.3°C,  Zavižan -9.8°C

Komentari