Kao i prošle godine, i ovogodišnja središnja dekada listopada protječe uz iznadprosječnu toplinu za doba godine i obilje sunčanih sati. Samo je mjestimična jutarnja magla u kopnenim krajevima podsjetnik da se ipak nalazimo u sredini klimatološke jeseni.  I minimalne jutarnje temperature su  u kopnenim krajevima jesenske. Tako je jutros u Slavonskom Brodu uz maglu izmjerena minimalna temperatura od 3°C.  Magle je bilo i u Sinju uz temperaturu od 4°C. Danju ipak uz sunčano vrijeme temperature brzo rastu i već se nekoliko dana u većini krajeva najviše dnevne temperature penju iznad 20°C, a nerijetko, osobito na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije  dosežu i prelaze i ljetnih 25°C. Tako je u petak 12. listopada u Metkoviću izmjereno 28°C, Imotskom i Senju 27°C, a u Kninu, Krku i Sinju 26°C.

Sudeći prema prognozi vremena do kraja dekade, tj. do slijedećeg vikenda, vrlo je izgledno da će se ponoviti prošlogodišnji scenarij vezan uz oborine.

Naime, središnjih desetak dana listopada 2017.  je u cijeloj zemlji bilo  potpuno suho razdoblje, što se u to doba godine, osobito na Jadranu rijetko događa. . Tako je u Splitu tek šesti puta u povijesti mjerenja (od 1948. g) 10 listopadskih dana (11.-21.10) prošlo bez kapi kiše. Isto vrijedi i za zagrebački Maksimir.

Tek mjestimična i slaba kiša koja je u ponedjeljak moguća na dijelu sjevernog Jadrana i u gorju ne bi trebala ugroziti sušnu sredinu klimatološke jeseni.

Temperature mora se na sjeveru Jadrana kreću od 18 do 20°C, a u Dalmaciji od 20 do 21°C, a danas u Hvaru i do 22°C.

A  već kad uspoređujemo ovu i prošlu godinu, podsjetimo da je lani početak treće dekade mjeseca donio jaku ciklonu s obilnom kišom i zahlađenjem. Na Zavižanu je 23. listopada 2017. godine palo čak 30 centimetara snijega, a samo tjedan  dana ranije bila je izmjerena temperatura od ljetnih 19°C.  Zasad je prerano preciznije reći hoće li se i ove godine ponoviti sličan scenarij.  Napomenimo samo da prognostički modeli daju neke naznake promjene vremena početkom treće dekade mjeseca.

Apsolutni temperaturni rekordi za listopad ipak nisu ugroženi.  Na zagrebačkom Griču je najtopliji listopadski dan (u proteklih  136 godina temperaturnih mjerenja) bio 23. listopad 1973. godine kada je izmjereno 27.6°C. Listopadski rekord za Varaždin je postavljen 6. listopada 2009. i iznosi 27.7 °C.

Prema podacima DHMZ-a najtopliji listopadski dan je bio 7. listopada 1985. kada je u Kninu izmjereno čak 31.6°C.  U Slavoniji rekord drži 1935. godina kad je u Osijeku 6. listopada  izmjereno nevjerojatnih 30,5 Celzijevih stupnjeva. U Rijeci je najtopliji dan u listopadu bio 1.10.1956. godine kad je izmjereno 28.8 stupnjeva, a u Dubrovniku je prvog dana listopada 2012. temperatura narasla na čak 30.5 °C. U Šibeniku rekord je od 2. listopada 2011. godine kad je izmjereno 30.3°C °C, a u Splitu je istog dana izmjereno 27.9°C.

Naslovna slika:  . Omiš, Brzet , 11.10.2018. – Foto: Ante Mrčela

Ovakav period toplog i sunčanog vremena u listopadu nazivamo babljim ljetom.  Ima nekoliko objašnjenja odakle potječe naziv bablje ljeto. Ipak se kao najčešće uzima češki izraz ‘babi leti’ koji u češkom jeziku označava niti paučine koje lebde zrakom u lijepim jesenskim danima. Te paučine nema u proljeće i tijekom ljeta, nego samo ujesen. Čehe je ta paučina podsjećala na sijedu kosu njihovih baka pa su ovaj period nazvali babljim ljetom.

Ponekad se ovaj dio godine naziva i prema blagdanima – po sv. Mihaelu Miholjsko ljeto i po sv. Martinu Martinjsko ljeto. Lingvisti još nisu potpuno suglasni oko podrijetla pojma ‘bablje ljeto’. Neki smatraju da riječ baba predstavlja vješticu. Vještica, kao simbol nečeg lošeg, izopačenog, upućuje da je i vrijeme nesvakidašnje – naopako! Pojam ‘bablje ljeto’ se javlja u većem dijelu Europe i u nekim drugim dijelovima svijeta. Po jednoj od teorija, ime ove pojave izvedeno je od naziva za niti paučine kojom mladi pauci iz porodice Linyphiidae jedre u jesen kroz zrak. U većini slavenskih jezika to su ‘bapske vlasi’.

U narodnom vjerovanju, to je razdoblje kad su se novačile vještice, a ta paučina koja lebdi predstavlja njihovu kosu. Ta paučina smatrala se i predivom vilenjaka, patuljaka, norni ili djevice Marije. Vjerovalo se da će uskoro biti vjenčanje ako se leteća paučina uplela u kosu mlade djevojke.

Prema ‘Velikoj sovjetskoj enciklopediji’ to je razdoblje ‘kad starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti’. U većini slavenskih jezika pojam je najčešće poznat kao ‘bablje ljeto’. U Bugarskoj kažu Cigansko (sirotinjsko) ljeto, a u Sjevernoj Americi se za istu pojavu koristi naziv ‘Indijansko ljeto’.

Komentari