Thursday, Apr. 25, 2024

Zoran Vakula za Crometeo: Nisam zagovornik teorija zavjere, “skidam kapu” lovcima na oluje

Autor:

|

18.09.2014

|

Kategorije:

Zoran Vakula za Crometeo: Nisam zagovornik teorija zavjere, “skidam kapu” lovcima na oluje

Kada se u Hrvatskoj kaže meteorolog, mnogi će pomisliti na Zorana Vakulu. Popularni meteorolog, “ni kriv ni dužan”, kao da je brendirao svoje prezime! Ako vas je itko ikada oslovio s “Vakula”, dobili ste titulu onoga tko je posvećen vremenu i njegovom prognoziranju.

Kada se tek pojavio u ulozi televizijskog voditelja vremenske prognoze, gotovo je preko noći postao suvereni meteorološki vladar malih ekrana.

Kao što su legendarni Milan Sijerković ili pokojni Dražen Glasnović svoju ljubav prema meteorologiji prenijeli na mlade generacije, vjerujemo da je i Zoran Vakula jedan od onih koji je uzor mnogim ljubiteljima atmosferskih zbivanja, studentima meteorologije ili budućim i sadašnjim meteorolozima.

Crometeo tim uvijek je cijenio Zorana Vakulu jer je on, još od osnutka Crometeo tima, uvijek bio spreman za razgovor, nikada nije preskočio odgovoriti na neko pitanje koje smo mu postavili, a svojim dolaskom znao je podržati i događaje u organizaciji Crometeo tima. Jedan je od onih meteorologa koji je pružio šansu ozbiljnim meteorolozima amaterima da na svoj način daju doprinos meteorološkoj znanosti.

15. rujna na našem portalu u cijelosti smo prenijeli intervju kojega je poznati meteorolog dao za portal Index. Dok se šira javnost “zabavljala” dvojbom “tko je najavio dugo toplo ljeto” ili kakva će nam biti zima, popriličnu buru unutar Crometeo tima, ali i unutar nekih znanstvenih krugova, Vakula je izazvao jednom rečenicom u svome intervjuu, vezano uz posljednja ekstremna meteorološka zbivanja u Hrvatskoj i u svijetu, te njihovim možebitnim dovođenjem u vezu s HAARP-om, odnosno, američkim civilnim i vojnim istraživačkim programom, pri kojem se rabe visokofrekventni radio valovi za istraživanje gornjih dijelova Zemljine atmosfere.

Ovom prilikom ističemo da je Crometeo tim posljednjih godinu dana objavio mnogo članaka, te pokrenuo određene inicijative na internetu, u svrhu educiranja čitatelja i odbacivanja teorija zavjere kao prihvatljivog objašnjenja za bilo kakve meteorološke pojave ili ekstreme, bilo u Hrvatskoj, bilo u svijetu. Crometeo tim uvijek stoji iza znanstvenih, a ne pseudoznanstvenih objašnjenja pojava u prirodi, te smatra da je odbacivanje znanstvenih metoda u objašnjavanju pojava u prirodi ne samo potpuno neprihvatljivo, već štetno za društvo i čovječanstvo. (Članak 1, članak 2, članak 3).

U nastavku pročitajte intervju kojega je glavni meteorolog HRT-a, Zoran Vakula, ekskluzivno dao za Crometeo tim.

Kada ste odlučili postati meteorologom?

– Relativno kasno, tek negdje na drugoj godini studija fizike, na zagrebačkome PMF-u. U srednjoj sam školi, u Virovitici, bio podjednako dobar i u prirodoslovnim i u društvenim predmetima, barem mi se tako činilo. Na nagovor profesorice Polašek, fizičarke, upisao sam studij ing. fizike, uz njezino uvjeravanje kako novinar, što mi je bila jedna od želja, mogu biti i kao dipl. ing. fizike, ali ne i obratno.

Zbog veće mogućnosti zapošljavanja i moje želje da što prije počnem raditi i imati vlastite prihode, predlagala mi je i polaganje pedagoških predmeta, kako bih mogao raditi i u školstvu. Tijekom druge godine studija odlučio sam se za nastavak na dijelu geofizika s meteorologijom. I za sada sam zadovoljan izborom. Radim posao koji volim, što u današnjem svijetu, na žalost, nemaju svi.

Jeste li imali uzore u svijetu meteorologije u mladim danima?

– Naravno. Mr. sc. Milan Sijerković, moj tadašnji šef, bio je jedan od njih. Sjećam se kako sam mnoga jutra, penjući se na Grič maštao kako ću potkraj radnog vijeka biti na njegovom položaju. Međutim, sve se odviše brzo događalo…

Postoji li netko tko je zadužio hrvatsku meteorologiju više od drugih?

– Uh, ima jako mnogo ljudi koji su pridonijeli, i pridonose razvoju hrvatske meteorologije… Pritom ne mislim samo na školovane meteorologe, nego i na ljude koji to primarno nisu, primjerice motritelji na meteorološkim postajama.

Nisam dostojan da sudim tko je to zadužio i pridonio “više od drugih”. Dio zasluga mnogobrojnih pojedinaca može se pročitati, između ostaloga, i u knjizi “Hrvatski vremenari”. A koliko li je tek manje znanih ljudi bez kojih hrvatska meteorologija ne bi bila ono što jest!?

Koji tip vremenskih prilika najviše volite?

– One koje se mogu relativno pouzdano prognozirati. Visinske ciklone to jamačno nisu.

Koji je Vaš omiljeni meteorološki događaj do sada?

– Ne znam. Žao mi je, ali ne mogu se odlučiti.

Kako tumačite da ni u 21. stoljeću Dalmacija nije pokrivena meteorološkim radarima?

– Žalosno, ali istinito. Nadam se, jednog dana… u bliskoj budućnosti…

 Je li vam teško pao odlazak iz DHMZ-a?

– Ne. Pa samovoljno sam otišao. Svjestan, ili barem tako mislim, prednosti i nedostataka odlaska. Nitko me nije otjerao. S mnogim kolegicama i kolegama i dalje kontaktiram… I prije odlaska na HRT radio sam na promociji meteorologije i znanosti, a sada to činim još i više. Na različite načine, sve češće iza kamere, a nadam se da će se taj trend nastaviti.

Meteorolozi amateri – osobna iskustva, generalno štete li ili koriste meteorologiji kao znanosti?

– Već sam mnogo puta javno i rekao i napisao, kako se divim meteorolozima-hobistima ili amaterima, kako ih već tko želi zvati, i «skidam im kapu» na pokazanoj ljubavi i trudu koji ulažu u praćenje, proučavanje i fotografiranje meteoroloških događaja, posebice ekstremnih vremenskih pojava. Često me čak i posrame s kojim žarom se posvećuju meteorologiji. Najnoviji primjer gospodina Pavlinovića, i uvrštavanje njegove čak dvije fotografije u kalendar Svjetske meteorološke organizacije za 2015. godinu izniman je uspjeh. A to nije uspio “preko noći”, nego dugogodišnjim praćenjem meteo fenomena, pri čemu vjerujem i kako je barem ponekad bio i u potencijalno opasnim situacijama.

Sjećam se i davne komunikacije s nekima od njih i nagovaranja kolega iz DHMZ-a za zajedničkim djelovanjem “profesionalaca” i “amatera”. Na žalost, tadašnja klima u DHMZ-u nije bila povoljna, ali čini mi se da se u međuvremenu promijenila. Pa nek’ netko kaže da se klima ne mijenja!? Barem ovakva…

Također, sjećam se i povremenih “sukoba” zbog izdavanja prognoza u javnosti, i posebice upozorenja… Za razliku od još prije samo desetak godina, danas je meteorološka informacija dostupna na mnogobrojnim mjestima. Kompjuterskih modela atmosfere i vremenskih prognoza ima napretek i teško ćemo naći dvije potpuno iste po svim meteorološkim elementima za isto mjesto. Korisnici informacije često nisu svjesni njezina izvora i zato sam se i prije, čak i kao službeni predstavnik Hrvatskog meteorološkog društva, a i sada, zalagao za obavezno navođenje izvora meteoroloških informacija – i izmjerenih, i prognoziranih. Kad je riječ o upozorenjima na opasne vremenske pojave, tada smatram da izvor upozorenja smije biti samo jedan, a to je glavni autoritet u državi na području meteorologije – DHMZ. Mnoštvo upozorenja, koja mogu biti različita zbog različitih izvora, čak i kod njihovog navođenja, mogu dovesti do kaosa u sustavu i stvaranja panike. A opasne vremenske pojave mogu uzrokovati i veliku materijalnu štetu, pa i ljudske žrtve. Uostalom, svjedoci smo tome i prošlih tjedana i mjeseci….

Danas su kako u svijetu tako i u Hrvatskoj sve brojniji pobornici teorija zavjere. Oni koji se često osvrću na neko od područja meteorologije jesu Chemtrails i HAARP “pripadnici”. Pratite li njihove tvrdnje i predstavljaju li oni prijetnju za meteorološku znanost ili znanost općenito?

– Sustavno ne pratim ni jedne ni druge, ali povremeno ponešto pročitam. Ne smatram to prijetnjom, nego još jednim izazovom, i to za pobornike svih teorija, da kvalitetnim pristupom i objašnjenjima dokažu najnovije spoznaje. Nisam za isključivost bilo čega. Mislim da uvijek postoji, barem mala vjerojatnost, da nije sve onako kako sam si zamislio, poželio i/ili znanstveno dokazao…

Završio sam studij fizike u roku, diplomirao među prvima u generaciji, ali ne smatram da su moje spoznaje dovoljno dobre i kvalitetne da mogu nešto u znanosti tvrditi sa 100%-tnom vjerojatnošću. Možda je to zbog gotovo 20-godišnjim bavljenjem vremenskom prognozom, i posredno, teorijom kaosa… Mislim da postoji još mnogo toga što nismo spoznali i čega nismo svjesni… Zašto si ograničavati vidike? Proširimo ih.

To ne znači da sam zagovornik teorija zavjera, ali dosadašnje me iskustvo uči kako su ljudi dovoljno pokvareni da ne misle i ne rade na dugoročnu dobrobit zajednice i čovječanstva, nego mnogo toga čine samo zbog ostvarenja nekih “prizemnih” kratkoročnmih privatnih ciljeva…

U intervjuu za Index rekli ste da ne isključujete mogućnost da se sustav HAARP može dovesti u vezu s ekstremnim vremenskim pojavama u Hrvatskoj i svijetu. Na što ste točno mislili?

– Kao što sam već dobrim dijelom odgovorio, ili barem to pokušao – nisam navikao biti isključiv. Ne mislim da je sve samo crno-bijelo… Uostalom, ne događaju li nam se u svijetu neočekivani događaji?! Nemam dovoljno znanja o toj problematici i nisam od onih koji mogu sa sigurnošću tvrditi kako su samo njihovi stavovi jedini ispravni i apsolutno točni. Što je prava istina? Možda ćemo jednog dana saznati, a možda i ne…  Ne čujemo li povremeno kako je “istina voda duboka”?!

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni

O Autoru

Rade Popadić