Friday, Mar. 29, 2024

Zašto je srpanj topliji od lipnja ako je Sunce “najjače” baš u lipnju?

Autor:

|

16.06.2013

|

Kategorije:

Zašto je srpanj topliji od lipnja ako je Sunce “najjače” baš u lipnju?

Mnogima je ljeto omiljeno godišnje doba. To zapravo i ne iznenađuje jer se ljeto na Sredozemlju obično veže uz sunčano, suho i toplo/vruće vrijeme i uz toplo more. Ovakav tip vremena najviše pogoduje boravku na otvorenom, bilo za odmor, ribolov, radove ili druge djelatnosti. Lipanj je prvi mjesec klimatološkog ljeta i predstavlja svojevrsni ulazak u najtopliji dio godine.

Kalendarski početak ljeta veže se uz astronomske pojave, odnosno ljetni solsticij ili suncostaj. Sunčeve zraka toga dana padaju okomito na sjevernu Zemljinu obratnicu, i upravo tada sjeverna polutka prima najviše sunčeve radijacije, odnosno toplinske energije. Trenutak je to u kojem svijetli dio dana na našoj polutci traje najduže, a tamni najkraće. U Europi su još drevni narodi svetkovali ljetni suncostaj, a i kršćanski blagdan sv. Ivana Krstitelja (Ivanje) u mnogim dijelovima Hrvatske slavi se večernjim paljenjem kresova. Sve to nedvosmisleno upućuje na čovjekovo radovanje početku ljeta.

Prosječna mjesečna temperatura zraka u lipnju na našem dijelu Jadrana kreće se uglavnom od 21 do 23°C što predstavlja oko 4°C višu temperaturu u odnosu na svibanj. Oborina je manje nego u svibnju, sa izuzetkom Kvarnera koji je izloženiji prodorima sa Atlantika. U većem dijelu Dalmacije lipanj je i jedan od 3 najsušnija ljetna mjeseca. Nasuprot tome, lipanj je vrlo kišovit mjesec u unutrašnjosti Hrvatske zbog češćih utjecaja i prisutnosti ciklona i vremenskih fronti. Ti se prodori vlažnog zraka javljaju i u većem dijelu Europe pa ne čudi stoga da se lipanj naziva mjesecom europskog monsuna.

Nautičari vole lipanj jer i njemu prevladavaju povoljni vjetrovi toplog dijela godine, osobito maestral. Zbog razvedenosti naše obale maestral nema svugdje isti smjer, ali je najčešće jugozapadnih do sjeverozapadnih smjerova. U ovom dijelu godine nad Azorima se razvije jaka i topla anticiklona koja pruža svoj utjecaj na veći dio Sredozemlja, pa tako i Jadran. U isto vrijeme, na području Perzijskog zaljeva nalazi se područje baričkog minimuma pa se zrak iz Azorske anticiklone kreće prema tom dijelu Azije. To se strujanje zraka naziva etezije, i jedan je od čimbenika koji pogoduju staranju vjetra maestrala u ljetnim mjesecima na Jadranu. Maestral je vjetar kojemu se nautičari najviše raduju i upravo će taj vjetar biti tema našeg članka u srpnju.

Osobito čest odgovor kod djece na pitanje «Zašto je ljeti toplije nego zimi» je da je ljeti sunce bliže Zemlji nego zimi. Istina je zapravo suprotna, Zemlja je zimi bliže Suncu! Kad Zemlja ne bi imala atmosferu i kada bi njena površina bila homogena (jednolična površina) onda bi prosječna globalna temperatura zraka u siječnju bila oko 4°C viša nego u srpnju. Zbog toga je sunčeva radijacija na Zemlji oko 7% veća u siječnju nego u srpnju. Pa ipak, ljeto je na našoj polutci neusporedivo toplije nego zima. To je zato jer o kutu upada sunčevih zraka najviše ovisi koliko će Zemljina površina primiti topline od Sunca.

Najviše topline, kako je to već rečeno, dobivamo za vrijeme ljetnog suncostaja. Od tada se dan postupno skraćuje, a kut upada sunčevih zraka na površinu se počinje smanjivati. Iz toga bi se moglo zaključiti da je to dio godine kojeg prosječno prate najviše temperature zraka u godini. Svi znamo da to ipak nije tako jer su i srpanj i kolovoz topliji od lipnja. Razloga je nekoliko, prije svega jer su u lipnju još relativno česti prodori vlažnijeg i svježijeg zraka sa Atlantika koji sprječavaju zagrijavanje tla koliko bi se ono inače moglo zagrijati. Hidrosfera (more i druge vode) i litosfera (kopno) također djeluju na temperature prizemnog dijela zraka jer su oni već dovoljno zagrijani od prethodnih mjeseci, pa im je sada potrebno primiti manje topline nego prije da bi zadržali određenu temperaturu.

Vrlo je bitno naglasiti da se more čak 2 i pol puta sporije grije i hladni od kopna, pa se more s pravom može usporediti sa baterijom koja je sakuplja energiju u toplom dijelu godine, pa su onda otocima i obala tijekom jeseni znatno topliji od unutrašnjosti zemlje gdje je utjecaj mora znatno slabiji. U ljetnim mjesecima je suprotno, more hladni otoke i obalu od pregrijavanja. Zato će često dogodi da područja Dalmatinske zagore ljeti dosegnu i 40°C što se uz obalu u pravili ne događa.

Foto: Boris Kačan

Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Rade Popadić