Senat Sveučilišta u Zadru pokrenuo je proceduru dodjele počasnog doktorata znanosti Koradu Korleviću zbog njegovih zasluga na području astronomije te rada s darovitom djecom s ciljem razvijanja kritičkog mišljenja i popularizacije znanosti.

Kako je rekao prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru, imenovano je i stručno povjerenstvo koje bi trebalo sastaviti izvješće temeljem kojega se očekuje da Senat na idućoj sjednici koja će se održati krajem veljače donese odluku o dodjeli počasnog doktorata znanosti Korleviću, piše Jutarnji list.

Korado Korlević poznati je hrvatski astronom i voditelj zvjezdarnice Višnjan u Istri. On je i 18. najuspješniji tragač za asteroidima u povijesti. Od 1996. do 2001. otkrio ih je ukupno 947, te bio suotkrivač kod još 110 asteroida.

No najveće Korlevićevo postignuće je to što su upravo u zvjezdarnici Višnjan stasale generacije mladih znanstvenika i zaljubljenika u znanost.

Zamolili smo gospodina Korlevića da kratko prokomentira ovu najavu:

‘Uvijek mi je drago kad netko primijeti da netko dobro radi i trudi se. To mi puno znači. Pogotovo zato što kad pogledamo odnos čitave države prema znanosti, nema puno pohvala za nečiji rad. Počasni doktorat Sveučilišta u Zadru svakako je poticaj da se nastavi dalje i znak da smo na dobrom putu.’

Koliko vam znače ovakva priznanja i nagrade?

‘Meni je zapravo najveća nagrada kad netko od djece koja su sudjelovala u našim radionicama u zvjezdarnici Višnjan, nakon puno godina ponovno dođe kao ostvaren i uspješan znanstvenik i kad kažu da su puno toga naučili i zainteresirali se za znanost baš ovdje u zvjezdarnici. Naravno, lijepo je primiti i priznanje od zajednice, ali najviše me veseli ponovno vidjeti te sad već mlade ljude koji se s veseljem sjećaju boravka u Višnjanu.’

Prije nekog vremena čitali smo o odluci TZ Istarske županije da u svojuponudu ne uvrsti radionice zvjezdarnice Višnjan. Ima li promjena u tom dijelu?

‘Upravo danas će se održati prvo okupljanje astrovodiča koji će biti osposobljeni voditi grupe i približiti im naš rad. To se radi bez ikakve financijske ili bilo kakve druge vrste pomoći. No načelno postoji nekla vrsta dogovora da se u strategiju razvoja hrvatskog turizma svakako uvede i tzv. znanstveni turizam, pogotovo ako se zna da, recimo, u Njemačkoj od ukupne zarade od turizma, znanstveni turizam donosi čak 15 posto.’

Komentari