Svjetski meteorološki dan, 23. ožujka, posvećen je mladima pa je Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske (DHMZ) upriličio nekoliko meteoroloških radionica i prezentacija za srednjoškolce i studente.

Srednjoškolce koji se školuju za meteorološke tehničare posebno je zanimao rad s mjeračima temperature i vlage zraka te mala meteorološka kućica, a napravili su i nekoliko pokusa s plastičnim bocama u kojima su stvorili mali tornado.

Studente Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (Odjela geofizike) privukla je pak vremenska prognoza koju im je na posebnom TV-u pokazivao sinoptičar Krešimir Mikec, da bi se potom i sami okušali u TV prezentaciji prognoze.

Ravnatelj DHMZ-a Ivan Čačić podsjetio je da se Svjetski meteorološki dan obilježava kao spomen na 23. ožujka 1950. kad je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) postala specijaliziranom agencijom Ujedinjenih naroda (UN) sa 185 članica.

Temeljni program WMO-a je služba Svjetskoga meteorološkog bdjenja (World Weather Watch, WWW) koju čine tri svjetska meteorološka centra, 34 regionalna specijalizirana meterološka centra i 185 zemaljskih ili nacionalnih meteoroloških centara. WWW skuplja, obrađuje i razmjenjuje oko 15 milijuna znakovnih informacija na dan i izrađuje 2000 vremenskih karata.

“Svake godine Svjetski meteorološki dan nosi naziv od sudbonosnog značenja za cijelo čovječanstvo, a ove je godine to uključivanje mladih u zbivanja vremena i klime. To nije slučajno jer mladi između 14 i 25 godina čine šestinu populacije, a većina će ih živjeti u drugoj polovici 21. stoljeća koja nosi velike rizike vezane uz sve jače i češće ekstreme. Mladi na taj način stječu uvid o vremenu i klimi kako bi mogli utjecati na prilagodbu, ali i na uzroke promjene klime”, istaknuo je Čačić.

Naglasio je kako je od predindustrijskog doba globalna temperatura porasla za četiri stupnja.

“Postoji kritična vrijednost koja se ne bi smjela prijeći – povećanje globalne temperature od dva Celzijeva stupnja na stoljeće – na što se još uvijek može utjecati”, kazao je Čačić dodajući da to daju u zalog budućim pokoljenjima.

Čačić je rekao da su signali promjene klime vrlo očiti jer se 13 od 14 najtoplijih godina ikada dogodilo u 21. stoljeću. Prošla, 2013. godina, pokazala je zabrinjavajuće vremenske i hidrološke ekstreme. Sve to je, kaže Čačić, zapravo znak odziva atmosfere i cijelog sustava na djelovanje čovjeka.

“Postoje indikacije da su oni koji žele poništiti tu znanstvenu istinu nekad davno poništavali, primjerice, dokaze da je pušenje štetno, a sada se bave dokazivanjem da nema nikakvih promjena klime. No, što kasnije reagiramo gubimo mogućnost da na vrijeme sprečavamo procese koji su u tijeku”, rekao je Čačić zaključivši kako za sve najčešće “postoji plan B, ali ne postoji planet B”.

Osim program za mlade u sklopu DHMZ-a, na skupu u Zagrebu predstavio se i GLOBE, međunarodni znanstveni program za praćenje okoliša posvećen školskoj mladeži.

DHMZ je obilježio i Svjetski dan voda, 22. ožujka, pod motom “Voda i energija” budući da je hidroenergija najveći obnovljivi izvor energije za proizvodnju struje, a očekuje se da će do 2035. biti na razini 16 posto u ukupnoj proizvodnji energije u svijetu.

HINA

Komentari