Ciklona Vatroslav je prije tri godine, na prijelazu iz prve u drugu dekadu ožujka donijela izraženiju promjenu vremena u cijeloj zemlji. U unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu Vatroslav je bila posljednja zimska ciklona na kraju zime u kojoj ih nije manjkalo.  Ta je ciklona osvojila drugo mjesto u izboru Naj meteo događaja za 2010. godinu.

Vatroslav je donio obilje meteoroloških uzbuđenja: orkansku buru na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, olujno jugo na južnom, obilan snijeg u unutrašnjosti, a snijeg je još jednom te zime zabijelio i mnoge krajeve na sjeveru Jadrana; tu je zatim bila cjelodnevna ledena kiša u Kninu, te vrlo velike količine kiše u Dalmaciji koje su izazvale poplave Vrgoračkog i Imotskog polja. Ciklona je izazvala i veliki medijski interes. Uz naše ime Vatroslav, mediji su koristili i ime Andrea, kako je ciklonu nazvao berlinski Institut za meteorologiju.
Vatroslav se formirao u zapadnom Sredozemlju, ispred obala Španjolske u ponedjeljak 8. ožujka. Sjeveroistoku Španjolske i jugu Francuske donijela je obilnije snježne oborine uz prometni snježni kaos. Tada se zabijelila i Barcelona, kao i francuska Azurna obala. Ciklona se brzo preko Italije brzo približavala i našim krajevima.
Snježne oborine su u Gorskom kotaru i Lici počele već u ponedjeljak 8. ožujka, a do kraja utorka 9. ožujka snijeg je počeo padati i u Lici i unutrašnjosti Dalmacije, te na sjevernom Jadranu,a u srijedu su se proširile i na čitavu unutrašnjost. Istovremeno je na sjevernoj polovici Jadrana jačala bura koja je imala i orkanske udare, Orkanska bura i snježno nevrijeme gotovo su paralizirali promet podno Velebita, ali i normalno odvijanje života. Dionica autoceste kod Maslenice kao i Jadranska magistrala od Senja prema jugu bile su zatvorene za sav promet. U noći od utorka, 9. ožujka na srijedu 10. ožujka orkanska bura stvarala je velike probleme i štete na sjevernom Jadranu. U Istri je bura prevrtala automobile, rušila prometne znakove, nosila kontejnere. U Rijeci je bura podignula krov na jednoj osnovnoj školi u centru grada. Ozlijeđenih bije bilo. N krčkom mostu je te srijede izmjere udar bure od preko 200 km/h, pa je nekoliko sati most bio zatvoren za sav promet, a to se događa vrlo rijetko, tek jednom svake dvije godine.
U susjednoj Sloveniji bura je bila jedna od najjačih zadnjih godina. Veliku štetu napravila je u slovenskom primorju gdje su udari vjetra bili iznad 150km/h.
Vatroslav je donio i jedan od obilnijih ožujskih snjegova u našim krajevima. Najviše snijega je palo u Gorskom kotaru i Lici, u pravilu i više od pola metra novog. Na Zavižanu je visina snježnog pokrivača, nakon 46 cm novog snijega prvi i jedini puta te zime prešla 2 metra. 11. Ožujka ujutro mjerilo se 202 cm, što je bila i najveća visina zime 2009./2010. Na Plitvicama je palo 53 cm novog snijega, pa je visina dosegnula 96 cm. Delnice i Parg Čabar mjerili su 70 cm, Crni Lug Risnjak 67 cm,a u Gospić 62 cm. Obilniji snijeg pao je i u nizinama unutrašnjosti. Najviše 30 cm palo je u Čakovcu, a samo centimetar manje u Bjelovaru, Hrvatskoj Kostajnici i Kutini. U Zagrebu je palo 20 cm snijega. Snijeg je zabijelio i obale sjevernog Jadrana i unutrašnjost i zapadnu obalu Istre. Karlobag je mjerio 10 cm, koliko i Pazin i Labin. 5 cm snijega palo je u Poreču, 3 u Bakru i 1 cm u Rijeci.

Snijeg i bura donijeli su i niske temperature zraka. Deset dana nakon dolaska klimatološkog proljeća u većem dijelu zemlje temperature zraka su prave zimske. U čitavoj unutrašnjosti temperatura je bila ispod 0°C, a u naseljenim dijelovima Gorskog kotara temperatura oko -5°C. Vrlo hladno je bilo i na sjevernom Jadranu pa je tako, primjerice, u Rijeci, 10. ožujka u 13 i 14h temperatura zraka bila nešto niža od -1°C! Granica topline i hladnoće zadržavala se nad Dalmacijom. Tako je temperatura zraka u Kninu cijelog dana bila oko 0°C, uz obalu sjeverne Dalmacije od 3 do 6°C, a drugdje se živa popela i do relativno toplih 12°C na jugu.

Osim vjetra i snijega ova ciklona je donijela sa sobom i opasnu pojavu kiše koja se smrzava u dodiru s tlom. Na kninskom području tijekom cijelog dana padala ledena kiša, a grad je bio okovan slojem leda debljine i do nekoliko centimetara.
Dalmaciji je ciklona Vatroslav donijela i obilnu kišu. Na postaji Staševica je u 24 sata palo 137 mm kiše. Stotinjak litara kiše palo je i na Visu. Dvadesetak sati je jaka kiša padala na području Vrgorca, pa su u podrume mnogih kuća prodrle podzemne vode koje su mirovale barem dvadesetak godina.

Velebitski kanal, 10.3.2010. (foto. Aleksandar Gospić)

Naslovna fotografija: Gospić, 11.3.2010. –  foto: Aleksandar Gospić

Komentari