Početak prvog  ovogodišnjeg vala vrućine poklopio se s prošlogodišnjim početkom izraženog vala vrućina. I 2012. godine je nekoliko dana prije početka kalendarskog ljeta započeo val vrućina koji je (uz tek kraće prekide uglavnom u unutrašnjosti) potrajao mjesec dana, sve do polovice srpnja.   Nakon kraćeg prekida kraj srpnja i početak kolovoza 2012. su donijeli novi val vrućina, a žarko ljeto je zaključio i treći val vrućina sredinom treće dekade kolovoza.

Prošlogodišnji valovi vrućina su zauzeli visoko treće (dva kolovoška) i četvrto (lipanjsko-srpanjski) mjesto u izboru za najveće meteo događaje u 2012. godini.

U nastavku se prisjetimo najzanimljivijih podataka iz druge polovice lipnja i srpnja 2012. godine, kada su zabilježene brojne temperaturne zanimljivosti i rekordi u mnogim krajevima.

16. lipnja je u Splitu započeo niz uzastopnih  vrućih dana (najviša dnevna temperatura jednaka ili veća od 30 °C), a zaustavio se na broju od 38 takvih dana, 24. srpnja 2012.

17. lipnja 2012. godine su najviše dnevne temperature su u gotovo cijeloj zemlji porasle iznad vrućih 30 °C, a takvih je dana u nastavku ljeta bilo još mnogo. Najtopliji je tog dana bio Knin sa 35 °C. Dva dana kasnije, 19. lipnja 2012. Zavižan je mjerio 24.4 °C, čime je izjednačen apsolutni temperaturni rekord za lipanj koji je postavljen 26. lipnja 2008. godine.

21. lipnja 2012., na prvi dan i kalendarskog ljeta temperaturni rekorder je bio Knin s temperaturom od 38 °C. Vruće je bilo u cijeloj zemlji s najvišim dnevnim temperaturama od 32 do 36 °C.

Kratki predah od vrućina u unutrašnjosti je 25. lipnja 2012. donijela ciklona Zoro i pripadni frontalni poremećaj. Na širem karlovačkom području je bilo izraženijih nevremena s obilnom kišom i tučom. Tako je u Ozlju palo 48.7 mm kiše, od čega u jednom satu čak 38.3 mm. Obilnija kiša je pala na i širem zagrebačkom području, do 56 mm na postaji Pleso.  Kao što je to često slučaj s ljetnim frontama i ciklonama i ciklona Zoro je preskočila Dalmaciju, u kojoj su nastavljene ljetne vrućine.
Nakon nekoliko dana kada se u unutrašnjosti mjerilo ispod 30 °C, 28. lipnja 2012. je ponovno u većem dijelu zemlje zabilježen vrući dan. Najtopliji je bio Knin sa 34 °C, a u ostalim se krajevima mjerilo od 30 do 32 °C.

Posljednji lipanjski dan donio je žarko ljeto s vrućinama u cijeloj zemlji. Najviše dnevne temperature su u cijeloj zemlji, osim u najvišem gorju bile iznad 30 °C, a u unutrašnjosti su česte bile i temperature iznad 35 °C. Tog dana je najtopliji bio Imotski sa 38 °C. Beli Manastir, Đakovo, Knin, Sisak i Osijek Klisa su mjerili 37 °C, a Županja, Karlovac, Osijek Čepin, Slavonski Brod, Pazin , Zagreb Grič i Bilogora 36 °C. Srednja dnevna temperatura u Zagrebu (Grič) je iznosila 29.2 °C, dok je prosječna srednja dnevna temperatura na kraju lipnja oko 22 °C. U Bosni i Hercegovini je bilo još toplije. Zenica je mjerila 38.6 °C, Mostar 38.5 °C, a Banja Luka 37.5 °C.
I srpanj je počeo u znaku jakih vrućina. Najtopliji je u prva dva dana srpnja bio Knin sa gotovo 40 °C. Točnije, 1. srpnja je mjereno 39.6 °C (najviša temperatura i u Europi), a 2. srpnja je mjereno 39.8 °C. Niz od 16 rekordnih uzastopnih kninskih vrlo vrućih dana (maksimalna temperatura iznad 35 °C), koji je započeo 29. lipnja potrajao je sve do 14. srpnja, kada je mjereno najviših 34 °C. Prije toga, od 15. do 29. lipnja temperatura nije padala ispod 30 stupnjeva od čega je osam dana bila veća od 35 stupnjeva. Niz kninskih vrućih dana je samo nakratko prekinut u ponedjeljak 16. srpnja kada je najviša dnevna temperatura iznosila 28 °C.

U Pazinu je maksimalna temperatura prvog dana srpnja iznosila 38.6 °C, čime je izjednačen apsolutni temperaturni rekord za Pazin. Ista vrijednost je mjerena i 19. srpnja 2007. godine. Najveći dio zemlje je mjerio temperature preko 33 °C , u većini mjesta i iznad 35 °C. U Belom Manastiru se temperatura prvog dana srpnja popela do 38 °C. Vrućih 32.6 °C mjereno u Pargu. Samo u najvišem gorju je mjereno ispod 30 °C, ali je i tamo bilo vrlo toplo. Puntijarka je mjerila maksimum od 28.1 °C, a Zavižan čak 26.4 °C. Ta je vrijednost samo za 1.2 °C manja od dosad najviše mjerene temperature na Zavižanu (27.6 °C od 27. srpnja 1983. godine). Drugog dana srpnja Zavižan je mjerio maksimum od 25.4 °C.

Vrlo je vruće bilo i u nama susjednim zemljama. Mostar je 1. srpnja mjerio maksimalnu temperaturu od 39.3 °C, a Zenica 38.8 °C. U Mađarskoj je Baja Mjerila 38.2 °C, a u Crnoj Gori Podgorica 38.1 °C. U Sloveniji je Ljubljana mjerila 36.0 °C, a u Srbiji Sombor 37.1 °C.

Treći dan srpnja donio je u unutrašnjosti rijetke nestabilnosti, ali vrućine nisu popuštale. Tijekom noći u većem dijelu zemlje temperatura se nije spuštala ispod 20 °C, a u Splitu ni ispod 27.8 °C. I sljedeći dani su donijeli nastavak vrućina, ali je u unutrašnjosti i dijelom na sjevernom Jadranu bilo nestabilnije uz lokalne grmljavinske pljuskove i tuču. Temperature mora su tih srpanjskih dana bile prave tropske, često i 27 ili 28 °C. Malinska je 3. srpnja mjerila i temperaturu mora od 29 °C, što se ponovilo i sljedećih dana. 10. srpnja je u Malom jezeru na otoku Mljetu mjerena temperatura mora od 30.1 °C.
Srednja temperatura prve dekada srpnja na postaji Zagreb Grič je iznosila 28,4°C i time je to najtoplija od svih dekada na Griču od početka mjerenja. A meteorološka mjerenja se na toj postaji vrše od 1861. godine. Sve noći prve srpanjske dekade su bile tropske, s najnižom temperaturom većom od 20 °C. Najniža temperatura je u prvih deset dana srpnja bila 20,9°C a najviša 35,9°C. Do sada je najtoplija bila prva dekada srpnja 1957. kada je prosječna temperatura bila 27,9°C. Prosječna vrijednost srednje dnevne temperature zraka (1901.-2000. g) za prvu dekadu srpnja na postaji Grič je 21.4 °C. Dakle, prvih deset srpanjskih dana su bili čak za 7.4 °C topliji od prosjeka u Zagrebu. Srednja dnevna na postaji zagreb Maksimir je u prvih deset dana srpnja bila 27,9°C. Koliko je bilo toplo govori podatak da je srednja dnevna na Sljemenu bila 22,0°C što je gotovo 2°C toplije od srpanjskog prosjeka za Maksimir.

I u Splitu (Marjan) je prva dekada srpnja sa srednjom temperaturom od 30.8 °C najtoplija prva dekada srpnja, a ujedno je izjednačena i najtoplija dekada uzimajući u obzir sve mjesece. Dosada je najtoplija prva dekada srpnja bila 1950. sa srednjom temperaturom od 30.2°,a 30.8° izmjerena je prosječna vrijednost u trećoj dekadi srpnja 1945.
Split je u tom valu vrućina izjednačio i jedan rekord. Riječ je o uzastopnom broju tzv. toplih noći (minimalna temperatura je najmanje 25.0 °C). U razdoblju od 30. lipnja do 13. srpnja nanizalo se 14 takvih dana. Time je izjednačen rekord iz 2003. godine kada je od 3.-16. kolovoza također zabilježen niz od 14 dana s toplim noćima.
Dvotjedni niz vrućih dana je u unutrašnjosti prekinut 12. srpnja. Fronta koja se premještala preko središnjih i sjevernih krajeva unutrašnjosti i manjim dijelom preko sjevernog Jadrana. donijela je malo kiše, ali je temperature u unutrašnjosti spustila ispod 30 °C. Još jedna fronta je 15. srpnja ohladila unutrašnjost i dijelom sjeverni Jadran, dok su se u Dalmaciji nastavile vrućine s temperaturama i do 35 ili 36°C. Kiše je u našim krajevima bilo vrlo malo, ali je zato u dijelu Slovenije, posebno području Julijskih Alpi fronta je donijela veću količina kiše. Na postaji Rateče je palo čak 85.2 mm kiše, Slovenj Gradec je mjerio 63.9 mm, a Kredarica 63.2 mm. Na Kredarici je 15. srpnja palo i malo snijega.

U Bosni i Hercegovini, te osobito Srbiji tog dana je bilo ekstremno vruće. U Srbiji nisu bile rijetke ni temperature iznad 40 °C. Ćuprija je mjerila 41.5 °C, Kraljevo 41.2 °C, Kikinda i Niš 40.1 °C, Leskovac 39.9 °C, a Kruševac 39.6 °C. U Crnoj Gori je Podgorica mjerila 39.0 °C.

Nakon dugotrajnih vrućina 17. srpnja su u mnogim mjestima unutrašnjosti mjerene jednoznamenkaste minimalne temperature. Na postaji Bjelolasica Zrnići na 620 metara nadmorske visine (pljusak.com) se temperatura spustila na samo 4 °C. Ličke postaje su također tog jutra bile hladne: Stajnica i Otočac 6 °C, Jospidol i Krasno 7 ˘C. U Gospiću, Križevcima i na Zavižanu je mjereno 8 °C , Daruvar, Gornja Stubica, Đurđevac, Puntijarka , Slavonski Brod, Varaždin, Zagreb Pleso su mjerili 9 °C. Na Biokovu se temperatura spustila do 6.1 °C. U ostalim mjestima unutrašnjosti se tog jutra mjerilo od 10 do 12 °C.

Na prijelazu iz druge u treću dekadu srpnja vrućine su se nakratko vratile. 19. srpnja je opet posvuda bilo vruće, u središnjim krajevima unutrašnjosti često i preko 35 °C. Sisak je tog dana mjerio 37.4 °C.
Početkom druge dekade srpnja pao je i jedan temperaturni rekord za srpanj. U Dubrovniku je najviša dnevna temperature zraka 23. srpnja iznosila je 36,1°C što je najviša srpanjska temperatura zraka ikad izmjerena od početka službenih meteoroloških mjerenja u Dubrovniku. Do tog dana je najviša temperatura zraka izmjerena u Dubrovniku iznosila je 35,4°C, a izmjerena je 24. srpnja 2007. godine. Toga istog dana u Ćilipima je izmjereno čak 39,4°C (decimala stupnja je nedostajala za 40°C!). Sinoptička situacija tada je bila vrlo povoljna za ovako visoke temperature zraka; južni se Jadran se nalazio u toplom sektoru ciklone uz E i NE vjetar koji imaju izražen fenski učinak.

Vrući srpanjski dani su, osobito u drugoj dekadi mjeseca donijeli niz požara duž cijelog Jadrana.
Ovaj dugotrajni vrući period nakratko je u trećoj dekadi srpnja prekinula ciklona Ada, ali su se vrućine zadnjih nekoliko dana srpnja opet vratile. Tako je srpanj u mnogim krajevima bio i rekordno topao i izrazito suh.
Iz analize DHMZ-a:
„ Srednja mjesečna temperatura u mnogim je mjestima bila kao nikada do sada u povijesti mjerenja.
Na Hvaru primjerice, gdje postoje podaci još od 1858. godine, postavljen je novi rekord – 28,1°C, ispred starog 27,6°C iz 1928. Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič izjednačen je rekord iz 1928. godine – 25,0°C, a rekordi iz iste godine održali su se u Gospiću (22,7°C, a ove godine «samo» 21,9°C) i Osijeku (25,2°C, a ove godine «samo» 24,7°C).

Na meteorološkim postajama s kraćim nizom mjerenja ovogodišnji je srpanj rekordan u (po abecednom redu): Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Goricama, Gradištu, Komiži, Križevcima, Makarskoj, Malom Lošinju, Pazinu, Pločama, Poreču, Sisku, Slavonskome Brodu, Splitu (Marjan), Zadru, Zagrebu (Maksimir) i Zavižanu, a izjednačen je rekordno topao srpanj u Krapini i Rabu.

Višemjesečna suša nastavila se u većini Hrvatske, pri čemu je količina oborina bila nejednoliko raspoređena, kako i priliči ljetnom mjesecu sa sporadičnim pljuskovima. Izraženiji manjak oborine od uobičajenih srpanjskih količina zabilježen je primjerice na postajama Gospić, Split Marjan i Zagreb Grič te posebice u Rijeci gdje su pale rekordne 2 litre kiše po četvornome metru te u Bjelovaru gdje je s 12 litara ovo također najsuši srpanj u povijesti mjerenja. Manje od 10 litara zabilježeno je i u Hvaru, Komiži, Makarskoj, Malom Lošinju, Pločama, Poreču i Splitu.“

Prema srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka od 29.1 °C (3.7 °C više od dugogodišnjeg prosjeka), Split (Marjan) je bio najtopliji u Hrvatskoj. Riječ je i o rekordno toplom srpnju u povijesti mjerenja u Splitu. Dosad je rekordno topao bio srpanj 1950. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 28.8 °C.

Maksimalna temperatura u srpnju je iznosila 37.0 °C i mjerena je 9. srpnja. U srpnju se samo u dva dana (25.i 26. ) najviša dnevna temperatura u Splitu nije uspjela popeti iznad 30 °C. Time je prekinut niz od 38 uzastopnih vrućih dana koji je počeo još sredinom lipnja. Minimalna temperatura se samo jednom (23.srpnja – 19.1 °C) spustila ispod 20 °C. Ekstremnu toplinu u Splitu je pratila i izrazita suša. Palo je tek 5.7 mm kiše, što je samo petina prosjeka za srpanj.

Srpanj 2012. u Splitu je bio i  drugi najtopliji mjesec u povijesti mjerenja. Tek za nijansu topliji od njega (za 0.1 °C) bio je kolovoz iz ekstremno tople 2003. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od 29.2 °C.

Komentari