Thursday, Mar. 28, 2024

Veljača – prevrtljača!

Autor:

|

07.02.2014

|

Kategorije:

Veljača – prevrtljača!

Klimatološki, veljača je posljednji zimski mjesec (klimatološki zima traje od 1. prosinca. do 1. ožujka). Ova zima ni u prosincu ni u siječnju nije pokazala svoje ‘zube’, pa ne bi bilo iznenađujuće da veljača bude najhladniji mjesec aktualne klimatološke zime. Ipak, posljednji prognostički materijali ne idu u tom smjeru, već je izgledan nastavak natprosječne topline i sljedeća dva tjedna.

Produljenje dana

Produljenje osunčanog dijela dana nastavlja se u ovom mjesecu pa su temperature zraka u prosjeku više nego u siječnju. Svijetli je dio dana u veljači je do čak 1 sat i 30 minuta duži od onoga koji se mjeri za vrijeme zimskog solsticija ili suncostaja, prvog dana kalendarske zime. Korijen riječi veljača možemo potražiti upravo u toj činjenici, jer je dan sve duži – mijenja mu se “veličina“! Veljača povremeno “ne poštuje” svoje pravilo da je malo manje hladna od siječnja, a takvo što zadnji put se dogodilo 2005. godine.

Porast temperature zraka u ovom dijelu godine manje je izražen na Jadranu nego u unutrašnjosti zemlje. To se pripisuje još relativno hladnom moru koje utječe na sporije zagrijavanje zraka u obalnom području.

Iako sva mjesta na našoj oblali imaju tipičnu Sredozemnu klimu, prostrano euroazijsko kopno itekako ima utjecaja na klimu našeg podneblja. Prosječni godišnji minimumi temperature na Jadranu zbog toga se najčešće bilježe krajem siječnja, a ponekad čak i u veljaču. Temperatura mora je pak najniža baš u veljač, češće krajem mjeseca!

Promjenjivo vrijeme

“Veljača prevrtača”, pučki je izraz koji najbolje odgovara najkraćem opisu vremenskog obilježja ovog zimskog mjeseca. U ovom mjesecu i dalje se održava uobičajen zimski raspored vremenskih sustava nad Europom, iako se zamjećuje blago slabljenje utjecaja istočnoeuropske anticiklone, i jačanje ciklonalne aktivnosti u Sredozemlju.

Zbog toga je veljača nešto nestabilniji mjesec od siječnja iako se prosječna količina oborina u Dalmaciji ne razlikuje bitno u prva dva mjeseca godine. Vremenski kontrasti znaju biti jako izraženi u ovom mjesecu; promjenjivost je najvažnije obilježje veljače u kojem se izmjenjuju topla i hladna razdoblja, suha i oborinska. Ekstremni primjer za to je temperatura zraka u Dubrovniku.

U veljači 1960. izmjereno je 24°C, a u legendarnoj zimi 1929. vrlo niskih -11°C! Snijeg je vrlo rijedak na Jadranu, no statistički, nešto je veća vjerojatnost da ćemo ga vidjeti u veljači nego u siječnju, upravo zato jer je more tada prosječno hladnije.

Tijekom veljače zamjećuje se nepravilno kretanje prosječna temperature zraka. Prosječno gledajući, sredina veljače često je hladnija nego njen početak, što predstavlja svojevrsnu meteorološku zanimljivost. Sredina je mjeseca poznata po formiranju Sredozemnih ciklona koje na svojoj stražnjoj strani povuku hladan kontinentalni zrak.

Nije rijedak slučaj da se u jednom danu veljače izmjeni nekoliko različitih tipova vremena, od sunca i topline, preko kiše i juga, do snijega i bure. I u ovom tjednu svjedočit ćemo proljetnim temperama na njegovom početku, te pravoj zimi prema kraju tjedna.

Prosječne vrijednosti

Sjeverni Jadran je zbog svoj zemljopisnog položaja više izložen utjecaju kontinenta od Dalmacije, a i nalazi se na višoj zemljopisnoj dužini. Zbog toga su i prosječne mjesečne temperature zraka niže nego u Dalmaciji. U podvelebitskom kanalu prosječna temperatura zraka u veljači je oko 5°C, a na jugu Dalmacije doseže 9°C. Oborina je više na sjevernom i južnom Jadranu, i preko 100mm, a najmanje na srednjem, oko 60mm.

U unutrašnjosti zemlje najhladniji su Lika i osobito Gorski kotar gdje je prosječna mjesečna temperatura ispod 0°C. U nizinama unutrašnjosti vrijednosti su većinom od 1 do 3°C. Izuzev gorskih predjela, u unutrašnjosti zemlje u veljači prosječno padne i ispod 50 litara kiše po kvadratnom metru. U Lici i Gorskom kotaru padne od 110 do 190mm oborine.

Prosječne mjesečne temperature i oborine u veljači 1961.-1990 (DHMZ)

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni

O Autoru

Rade Popadić