Travanj je, u meteorološkom smislu, jedan od najživopisnijih mjeseci. Meteorolozi tada imaju pune ruke posla. Vrijeme je općenito vrlo promjenjivo, da se ponekad najbolje opisuje pridjevom čudno, o čemu najbolje svjedoče mnoge narodne izreke. “Koliko je u godini dana, toliko je u travnju vremena”, “Mali travanj ima devet vremena na dan”, samo su neke od brojnih pučkih poslovica koje ističu promjenjivu ćud travnja. No, prije detaljnijeg osvrta na travanjsku klimu Jadrana, idemo pogledati što je u suštini uzrok takvim čestim i naglim promjenama vremena.

U travnju se od početka do kraja mjeseca dan poduži za 88 minuta pa stoga ne čudi što travanj ima znatno veći broj sunčanih sati nego ožujak. Taj se porast sunčanih sati ipak ne može pripisati smanjenju naoblake u odnosu na ožujak jer je u travnju “promet” ciklonama na Jadranu vrlo živ.

Već tijekom ožujka, a posebice u travnju, suptropsko područje dobiva sve više toplinske energije od Sunca, dok se hladni zrak još zadržava nad Euroazijskim kopnom. Dvije su posljedice tih velikih toplinskih razlika između hladnog sjevera i toplog juga; prva se očituje u prizemnim slojevima atmosfere, gdje na granici tople i hladne zračne mase nastaje tzv. polarna fronta. Iz velikih zračnih valova polarne fronte razvijaju se obitelji ciklona, koje redom jedna za drugom dolaze u naše područje.

U višim pak dijelovima atmosfere, posljedica “sudara” toplog i hladnog zraka je mlazna struja, snažno visinsko strujanje, pretežno u smjeru zapad-istok, koje se u ovo doba godine često pozicionira sa svojim maksimumom oko naših zemljopisnih širina. To snažno strujanje na visinama od 5 do 15 kilometara odgovorno je za brzo premještanje i prizemnih zračnih masa, tj. valova na polarnoj fronti, koje smo prije nazvali obiteljima ciklona, u smjeru od zapada prema istoku.

Brze i kratkotrajne promjene vremena

Brzo smjenjivanje toplih i hladnih zračnih masa nad našim područjem, donosi mnogo brzih, ali kratkih promjena vremena tijekom travnja. Nije rijetkost da se u nekoliko dana izmjeni nekoliko sasvim različitih tipova vremena, a nije neobično da se isto dogodi i u jednom danu.

Međutim, za razliku od hladnih zračnih masa koje su u naše krajeve stizale tijekom zimskog perioda sa sjevera Europe, ove u travnju nam češće stižu sa Atlantika, donoseći dosta vlage Europskom kopnu. Ipak, kako ti prodori nisu dugotrajni, količina oborine koju donose Jadranu nije odveć velika u odnosu na kopneni dio zemlje koji primi znatno više oborine.

Travanj ipak spada u gornju polovicu mjeseci u godini po primljenim oborinama, osobito na Kvarneru gdje u prosjeku padne preko 110mm oborine (litara po metru četvornome). Oborine su nešto oskudnije u Dalmaciji gdje padne od 50 do 90mm oborine. Prosječna se mjesečna temperatura u travnju na Jadranu kreće od 12 do 14°C. Iz svega navedenog se da zaključiti da je mjesec travanj pravi proljetni mjesec, što se ne bi moglo reći za ožujak koji često naginje zimi (kao ove godine), ili svibanj koji nerijetko zabilježi ljetne vrućine. U unutrašnjosti Hrvatske višegodišnji (1961-1990.) temperaturni prosjek za travanj većinom je između 10 i 11°C, a hladnije je samo u gorskim predjelima. U unutrašnjosti u travnju prosječno padne više oborina nego u ožujku, većinom od 60 do 80mm, a u Lici i Gorskom kotaru većinom od 120 do 200mm.

Prosječne mjesečne temperature i oborine u Hrvatskoj na DHMZ postajama (1961-1990.)

Ove godine u travanj ulazimo sa stabilnim i natprosječno toplim vremenom. Najviše dnevne temperature premašuju toplih 20°C. A koje su najviše temperature zraka ikad službeno izmjerene u travnju? U Dubrovniku je najviših 26,3°C izmjereno 22.4.2000. U Splitu je najviših 27,7°C izmjereno 21. travnja 2000, a istoga dana u Šibeniku je izmjereno 29, točnije 28,8°C! U Rijeci je najtoplijih 28,9°C izmjereno 21. travnja 2000. Da se u proljeće kopno brže grije od predjela uz more dokazuju i apsolune maksimalne temperature za postaje u unutrašnjosti. U Varaždinu je 29.4.2012. godine izmjereno 30,4°C, istoga dana u Zagrebu 30,5°C, a 24.4.1968. u Osijeku je izmjereno 30,9°C. Najviša travanjska temperatura na Zavižanu u travnju izmjerena je preklani i iznosila je 19,4°C.

Zahlađenja koja nastupaju prodorima hladnog zraka, općenito više nisu izražena kao u ožujku, što nije samo posljedica sveukupnog jačeg grijanja Sunca, već i činjenice da u travnju na Jadranu obično izostaju snažne bure kojih tijekom zimskog perioda, pa i u ožujku, ima na pretek.

Bure koje se javljaju u travnju, češće su posljedica prolaska brze hladne fronte, tada su kratkotrajne i ne odveć hladne, ili pak uz uspostavu grebena anticiklone, koja donosi uz obalu prohladnu i nešto dugotrajniju buru, na otvorenom moru češće tramontanu ili sjeverozapadnjak. Ipak se sa vremena na vrijeme dogodi pravi zimski prodor…

Ledeni prodor 2003: Zavižanskih -15°C

Travanj zna iznenaditi hladnim vremenom kakvo je karakteristično za zimu. U aktualnom stoljeću pamtimo osobito hladan prodor koji se dogodio u prvoj dekadi travnja 2003. godine. 7. travnja na Zavižanu je izmjerena najniža travanjska temperatura od početka mjerenja, i iznosila je -14,5°C! Ledeno je bilo i u nizinama unutrašnjosti, primjerice, u Slavonskom Brodu je 9.4.2003. izmjereno -8,4°C!

Ovako hladan prodor bio je uvjetovan sinoptičkom situacijom kakve se ne bi “posramila” ni sredina zime. Jak anticiklonalni blok nad sjevernom Europom i prostrano polje sniženog tlaka zraka od istoka Europe do Mediterana uspostavilo je snažno i vrlo hladno istočno kontinentalno visinsko strujanje što je do naših krajeva donijelo drastično zahlađenje i pravu zimu. Snježnih pahulja bilo je čak i na moru.

Sinoptočka situacija 7. travnja 2003. godine (NCEP arhiva @ Meteociel)

Hladni prodor 2012.

Sličan, ali blaži scenarij, ponovio se u travnju 2012. godine. Ciklona se preko Jadrana kretala prema jugoistoku, a u njenoj pozadini preplavio nas je hladan kontinentalni zrak. U jutarnjim satima 9. travnja, na makarskom području snijeg se spustio sve do mora. Više je nego zanimljiv podatak da je toga dana u dijelovima makarskog primorja pao snijeg, što se nije na tom području dogodilo niti za vrijeme već legendarne ciklone Gabor u veljače iste godine.

10. travnja 2012. u jutarnjim satima u Babinom Viru izmjereno je -7,3°C, u Slavonskom Brodu -6,4°C. Voćari su štete na voćarskim kulturama toga travnja procijenili na oko milijardu kuna. Mraz je uništio trećinu voćarskih kultura u Hrvatskoj toga travnja.

Sinoptička situacija 9. travnja 2012. (NCEP Arhiva @ Meteociel)

Snijeg na Velebitu 9.4.2012. (Aleksandar Gospić)

Snijeg u Makarskoj, 9.4.2012. (Toni Katić)

Naslovna fotografija: BORIS KAČAN

Komentari