Ledeni pokrov koji pokriva Sjeverni i Južni pol čini oko 10 posto čitave površine Zemlje. Led sadrži pet milijuna kubičnih milja zaleđene vode i opravdano je pitanje što bi se dogodilo kada bi se sav led na Zemlji otopio.

National Geographic izradio je niz interaktivnih karata koje prikazuju kakve bi promjene zadesile Zemlju kada bi se sav led otopio i otišao u oceana i mora.

Otapanje leda podiglo bi morsku razinu za oko 66 metara, uništilo brojne gradove, a kontinenti bi poprilično promijenili svoj izgled. Sve bi rezultiralo masovnim migracijama stanovništva.

Znanstvenici vjeruju da bi bilo potrebno 5.000 godina da bi temperature porasle dovoljno visoko da se otopi sav planetarni led, no i da se proces otapanja u intenzivira.

Prošlog stoljeća globalna je temperatura porasla približno 0,6°C, a to je dovelo do podizanja razine mora za oko 18 centimetara.

Najveća koncentracija leda na Zemlji nalazi se na Grenlandu i Antarktici, no ima ga i drugdje, osobito po planinskim vrhovima.

Ledeni pokrov istočne Antarktike, primjerice, toliko je velik da sadrži oko 80 posto planetarnog leda, a upravo ga je veličina očuvala u ranijim toplijim razdobljima Zemljine prošlosti. Ovo se i odnosi na razdoblje eocena, 56 do 34 milijuna godina od danas. U tom razdoblju leda na Zemlji nije bilo ili ga je bilo vrlo malo, a temperaturne razlike na ekvatoru i polovima bile su male.

Grijanje oceana već uzrokuje topljenje plutajuće ledene kore na zapadu Antarktike, a N National Geographic dokumentirao je da se od 1992. svake godine izgubi oko 65 milijuna tona na tom području.

Ledeni pokrov na Grenlandu i zapadnoj Antarktici značajno se smanjio, a nastavi li se trend porasta temperature zraka to bi područje moglo sasvim ostati bez leda. Ako se ta područja otope, to će imati posljedice za čitav svijet.

Primjerice, u Europi gradovi poput Londona i Venecije bili bi pod vodom, a istu sudbinu doživjela bi cijela Nizozemska i veći dio Danske. Također, Sredozemno more bi se proširilo na Crno more i Kaspijsko jezero.

Kada bi se otopio sav planetarni led bilo bi to prvi put nakon 34 milijuna godina da Zemlja nema leda. Nestalo bi čitavo obalno područje atlantske obale SAD-a, čitava Florida i obale Zaljeva. Brda oko San Franciska postali bi otoci. Veliki dijelovi Kine i Bangladeš bi se našli pod vodom “brišući” oko 760 milijuna ljudi. U južnoj Americi ocean bi prodro duboko u područje Amazone, nestale bi obale Urugvaja i Paragvaja. U Africi bi nestali gradovi poput Aleksandrije ili Kaira. Australija bi dobila novo unutarnje more, a more bi potopilo uski obalni pojas toga kontinenta u kojem živi četiri petine stanovništva.

Komentari