Friday, Apr. 19, 2024

Top 10 meteoroloških videa iz 2016. godine

Autor:

|

30.12.2016

|

Kategorije:

Top 10 meteoroloških  videa iz 2016. godine

I tijekom 2016. godine  na našim stranicama smo objavili  brojne video snimke uzbudljivih meteoroloških događanja.  Na kraju godine napravili smo izbor 10 meteo videa koje uključuju pijavice na Jadranu, velike valove, orkansku buru, olujna juga i snažne oluje.  Naši članovi i suradnicu su tako uhvatili brojne zanimljive, nerijetko i opasne meteorološke trenutke.  Video snimke nismo rangirali, već ih donosimo kronološki.

       1.  Pijavica u Splitu, 6.1.2016. – video:   www.dalmacijanews.hr

Iznimno jaka pijavica razvila se 6. siječnja 2016. između Čiova i Splita, a u 15 sati i 55 minuta ušla je s mora nad sam grad i to točno kod bazena na Zvončacu. Pijavica, koje je imala obilježja pravog tornada, kretala se prema Mejama, sva je sreća da je na svom putu prema sjeveroistoku potom “udarila” o Marjan, pri čemu se počela raspadati. Oslabljena pijavica potom je prešla na sjevernu stranu Marjana, gdje je prošla dijelove Spinuta i rubnog dijela Skalica, a onda se potpuno raspala. Na južnoj strani Marjanskog tunela pijavica iz betona iščupala semafor i stablo, te ih bacila na cestu. Osim ove glavne pijavice, koja se prešla ravno preko Splita, u razmaku od 10 minuta razvije su se još dvije manje pijavice na moru, no one nisu ušle nad kopno.

   2.    Nevrijeme u Rovinju 10.2.2016. – video:  Daniel Cerin/Studio D.C.

Duboka ciklona se tijekom srijede 10. veljače 2016. premještala sa sjevernog Jadrana dalje prema unutrašnjosti zemlje. U kombinaciji sa prolaskom hladne fronte donijela je burna meteorološka zbivanja u velikom dijelu zemlje.
Meteorološka vijest te srijede je bila izražena ciklonalna plima na dijelu obale. Kombinacija ciklonalne plime i visokih valova uslijed jakog do olujnog zapadnog vjetra (pulenta) poplavila je dijelove obale od Zadra do Istre. Sredinom dana najteže je ovom nepogodom bio pogođen grad Rovinj.

Na otočiću Sveti Ivan na Pučini kod Rovinja te srijede su udari pulenta dosezali 106 km/h. Visoki valovi zapadnog vjetra preplavili su rovinjsku obalu, a u kombinaciji s izraženom ciklonalnom plimom načinili su značajnu materijalnu štetu na vozilima i objektima uz vodu. Valovi i nabujalo more poplavili su i oštetili oko 150 automobila i pedesetak brodica. More se prelilo u podrume i niže dijelove ugostiteljskih objekata, stambenih i poslovnih zgrada. Najteže stanje bilo je između 10 ujutro i 1 sat poslijepodne, a onda je došlo do postupnog smirivanja vremena. Nakon prikupljenih podataka o šteti gradske vlasti su tjedan dana kasnije, 18. veljače objavile da je ona iznosila 20.026.848,68 kuna. Štetu je prijavilo 172 fizičkih osoba i obrtnika te 34 pravnih osoba.

  3.  Lošinjske pijavice 11. i 13.2. 2016. – Denis Saganić

U četvrtak 11. veljače 2016. na sjeveru Jadrana je vladalo nestabilno vrijeme. Kao da smo bili usred ljeta, sredinom dana je nad Kvarnerom i Istrom zabilježen intenzivan konvektivan razvoj oblaka. Olujni oblaci su dijelu područja donijeli pljuskove, a bilo je i tuče (Cres, Krk, Crikvenica te unutrašnjost Istre). U Opatiji je kratkotrajno padao i snijeg. Ipak, meteorološka vijest tog dana je bila serija pijavica koje su se tijekom poslijepodneva razvile kod Malog Lošinja. Niti jedna od njih došla do kopna i počinila štetu.

Dva dana kasnije centar nove ciklone našao se u prvim satima subote iznad sjevernog Jadrana. Oko 2 sata i 30 minuta snažno grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je područje otoka Lošinja. Superćelijski oblak donio je snažan vjetar i oborine. U Malom Lošinju pojavila pijavica koja je s mora izašla nad kopno i načinila materijalnu štetu. Pijavica je zahvatila nekoliko parkiranih automobila, a jedno od njih “premjestila” je 2 metra.

Denis Saganić je prikupio niz fotografija te je napravio film u kojem su prikazane fotografije slijedećih autora: Alen Hošić, Branko Lakner, Sandro Puncet, Vilson Berisha, Nikola Andrijčić i Denis Saganić.

        4. Ekstremna bura 200+ km/h – Senj Tvrđava Nehaj, 17.2.2016. video: Lucijan Spanić

Duboka sredozemna ciklona  se  sredinom veljače zadržavala na području Italije, a s njene prednje strane jaki visinski južni vjetrovi donijeli su Dalmaciji izrazito visoke temperature zraka koje su dosezale, a ponegdje i prelazile 20 Celzijevih stupnjeva. Svi temperaturni rekordi oboreni su u susjednoj Crnoj Gori, gdje su temperature zraka dosezale ranoljetnih 28°C. Slično je bilo diljem balkanskog poluotoka. Diljem Dalmacije bilo je pojave kiše koja je sadržavala pustinjski pijesak, pa su tragovi bili vidljivi na raznim površinama, uključujući stakla prozora i osobito automobile.

Ista ciklona koja je Dalmaciji donijela južinu, natprosječnu toplinu i saharski pijesak, sjevernom Jadranu donijela je buru koja je svoj vrhunac imala u utorak 17. veljače  navečer. Najjača bura puhala je na senjskom području, a senjski lovci na oluje upustili su se u avanturu mjerenja vjetra na tamošnjoj tvrđavi Nehaj i to – ručnim anemometrima (instrumentima za mjerenje brzine vjetra)!

O silini bure najbolje svjedoči podatak da je bilo nemoguće održati se na nogama, pa su lovci na oluje mjerili buru ležeći. Čak i tako, orkanski udari bure preko 200 km/h, nosili su hrabre zaljubljenike u vremenske (ne)prilike i po nekoliko metara!

“Uz svu silinu i snagu, članovi senjskih lovaca na oluje izmjerili su njenu brzinu i dokumentirati cijeli događaj koji je bio pomalo dramatičan! Iako nije imao namjeru, chaser Dinko je ipak u kratkom roku naučio letjeti srećom bez ikakvih posljedica. Ostatak tog događaja pogledajte u videu!” – napisali su chaseri na svom Facebook zidu.

 

     5.  Bura na paškom mostu 13.3.2016. – video Aleksandar Gospić

Ožujak nije zakazao što se tiče poznatih „marčanih“ bura.  Prva prava marčana bura je  na Jadranu puhala u nedjelju 13. ožujka.  Najjači udar bure u Hrvatskoj te nedjelje izmjeren je na Krčkom mostu i iznosio je orkanskih 167 km/h. Udari bure u okolici Senja dosezali su 152, a na Paškom mostu 148 km/h. Olujnih udara bure bilo je i u naseljenim područjima. Na Pagu je bura puhala s udarima do 100 km/hm, u Puli do 86 km/h, Zadru 79 km/h, Splitu i Makarskoj 72 km/h.

Na većem dijelu Jadrana je  i tijekom srijede 23. ožujka  puhala umjerena do jaka bura s olujnim, a podno Velebita i s orkanskim udarima. U Zadru su zabilježeni udari bure od 90 km/h, Šibeniku 86 km/h, Splitu 76 km/h. U riječkoj zračnoj luci bura je imala udare do 126 km/h. Još jači vjetar puhao je na 2 poznata mosta; na Krčkom mostu bura je imala udare do 167 km/h, na Paškom do 170 km/h. U Prizni su udari vjetra dosezali 173 km/h. Poznati njemački meteorolog i lovac na oluje, Marko Kaschuba, te srijede je boravio u Hrvatskoj samo radi bure i ručnim je anemometrom izmjerio udare bude od 186 km/h u podvelebitskom primorju. Ipak, neslužbeno najjače udare bure zabilježili su članovi senjskih lovaca na oluje. Oni su ručnim anemometrom bilježili udare preko 190 km/h, a u nekoliko navrata anemometar im je pokazao “error”, što se događa isključivo kod udara vjetra iznad 200 km/h.

   6.  Snijeg na Braču 25.4.2016. – video: Davor Cvitanić

Pad temperature zraka, jaka bura, snijeg u planinama i na vrhovima Brača, ali i dijelu Dalmatinske zagore obilježili su zimski ponedjeljak 25. travnja 2016. u Dalmaciji.  U Splitu je tog dana izmjerena najniža minimalna temperatura (3.6°C) za treću dekadu travnja, odnosno  najkasnije izmjerena tako niska najniža dnevna temperatura zraka na toj postaji nakon službenog završetka zime. Koliki je to bio temperaturni šok govori i podatak da je prvih dvadeset dana travnja  bilo najtoplije takvo razdoblje u povijesti meteoroloških mjerenja u Splitu. Srednja temperatura u tom razdoblju je bila čak za 4°C viša od prosjeka. Osjetu hladnoće je pridonijela i jaka bura.

Okolna brda zabijelio je snijeg. Mosor se zabijelio iznad samo 500 metara iznad Mora, a snježne pahulje “posjetile” su nakon dugo vremena naselja Dubravu i Gornje Sitno. Snijeg je zabijelio Zvjezdano selo Mosor uz temperaturu zraka od 0°C. Snijeg je pao i u višim predjelima Kozjaka, a nošen burom, bilo ga je sve do Klisa. Na kliškoj tvrđavi tog jutra je izmjeren samo stupanj iznad nule.

I diljem Dalmatinske zagore je tog dana bilo hladno uz kišu i susnježicu, ali i snijeg iznad samo 300 do 400 metara nadmorske visine. Susnježica je padala u Vrlici, Sinju, Dugopolju i Imotskom, a snijeg je zabijelio Zelovo, Čačvinu, Rašćane kod Vrgorca, te okolicu Imotskog: Studence, Poljica, Vinjane Gornje…

Snijeg nije zaobišao ni otoke, pa se zabijelila Vidova Gora na Braču. Tijekom dana razvedravanje, koje je već u noći bilo zahvatilo zapadne krajeve unutrašnjosti i sjeverni Jadran se širilo sa sjeverne Susnježice i snijega je bilo i na istoku Slavonije (Gradište). Devet dana prije tog proljetnog snijega u Gradištu je bilo izmjereno ljetnih 29°C.

    7.   Olujno jugo u Splitu – 16.6.2016. video: Hrvoje Jukica

Nestabilna prva polovica lipnja je završila, neuobičajeno za taj mjesec, s jakim i olujnim jugom duž Jadrana. U srijedu 15. lipnja u Splitu je najjači udar iznosio 112 km/h, u Šibeniku 105 km/h, a u Zadru 101 km/h. Podigla se i razina mora pa su poplavljene rive na Cresu, Lošinju, Kaštelima. U centru Splita jugo je srušilo 50-godišnje stablo. Poslijepodne je na brdu iznad Skradina planuo požar. U prekidu su bile brojne katamaranske i trajektne linije od Rijeke do Splita. Kiša nije bilo puno, ali je tamo gdje je pala sadržavala pijesak kojeg su snažni visinski vjetrovi sa sjevera Afrike preko Sredozemnog mora doveli i do naših krajeva, te dalje na sjeveroistok Europe. I dok su slike velikih valova i poplavljenih riva bile neuobičajene za lipanj, temperature zraka od 26 do 31°C su ipak su govore da smo bilo nadomak i kalendarskog ljeta.

     8.  Nevrijeme u Osijeku – video: SiB.hr

Sredinom treće dekade lipnja mnoge krajeve zemlje su zahvatila jaka nevremena. Jedno od jačih je pogodilo Osijek 27. lipnja 2016.

Biltena DHMZ-a (lipanj 2016.) je pisao o oluji u Osijeku:
„Olujno nevrijeme, zahvatilo je Osijek i okolicu. Puhao je snažan vjetar brzine do 80 km/h. Otpuhan je krov osječke bolnice. Na bolnici je polupano puno prozorskih stakala, kiša je prodirala i uništavala interijer, vrijedne uređaje bolnice. Vjetar je rušio stabla po cijelom gradu, pa se činilo da je više stabala u parkovima srušeno nego što ih je ostalo. Jedno je palo na kuću i prepolovilo krov. Stradali su brojni automobili na koje su padale grane, pa i cijela stabla, koja su iščupana s korijenom. Pucali su strujni vodovi, padali semafori, ulice su bile neprohodne i zatvorene za sav promet. Obilne oborine koje su pale izazvale su poplavljivanje podruma. Velika je šteta nastala na poljoprivrednim kulturama, na poljima i u vrtovima. Vjetar je kosio kukuruze i pšenicu, otresao voćke, kulture su polegle. Padala je i tuča veličine oraha. Oštećeno je do 40% usjeva u Baranji, sa štetom do 80%. U voćnjacima je vjetar položio na tlo voćke i betonske stupove. Građani spominju i pojavu pijavice. U kratkom vremenu pala je velika količina kiše, pa je voda izbijala iz šahtova. Osijek je prekrio oko 18 sati potpuni mrak, počeo je jaki pljusak. Pothodnici su plivali u vodi dubokoj preko jedan metar. Stao je tramvajski promet, neki su automobili ostali u dubokoj vodi. Grad je bio pun smeća jer je vjetar prevrtao kontejnere i kante. Posvuda su ležali porazbijani crjepovi i cigle. Osječani su ovu oluju nazvali ”stoljetnom”. Bilo je automobila iz kojeg putnici nisu mogli izaći zbog duboke vode u kojoj su se našli. Slika grada poslije oluje bila je akopaliptična. Stradala su i gradska groblja. Ukupna šteta cijeni se na blizu 200 milijuna kuna, poplavljenisu podrumi, oštećene kuće i stanovi. Za pogođena područja Osječko baranjske županije proglašeno je stanje elementarne nepogode. Šteta od oluje je mjestimice i 100%.

       9. Munje koje su parale nebo iznad Dalmacije 6.8.2016. – video: Mijo Jaredić

Sa sjeverozapada se u petak 5. kolovoza našim krajevima približavala hladna fronta koja se uz plitku ciklonu (Vito) tijekom noći na subotu 6. kolovoza premještala dalje na jugoistok. Prvih jačih grmljavinskim nevremena je bilo već u poslijepodnevnim satima nad Istrom te u zapadnim krajevima unutrašnjosti (Moslavina), a potom se u kasnim večernjim i noćnim satima, te u subotnje jutro fronta premještala prema istoku i jugu zemlje, uz čestu grmljavinu i kišu.

 10.   Pijavica kod Svete Nedilje – Hvar, 18.9.2016. – video: Crometeo

 Kraj kalendarskog ljeta  obilježio je utjecaj višednevne ciklone. Ona je naglašeno počela djelovati na vrijeme u Dalmaciji krajem nedjelje 18. rujna. Jaki grmljavinski oblaci prvo su se stvorili na otvorenom moru i vanjskim otocima. U blizini Svete Nedjelje, na južnim obalama otoka Hvara, iz olujnog kumulonimbusa stvorilo se nekoliko pijavica kod kojih je jedna, najrazvijenija, stigla do same obale otoka. Pijavica se stvorila iza 15 sati. Od nekoliko funnel oblaka, samo se jedan od njih uspio formirati u pravu pijavicu, a veličina i obujam pijavice postupno je rastao kako se približavala kopnu. Najsnažnije je bila na stotinjak metara od kopna, a za vrijeme ulaska srka, donjeg dijela pijavice nad kopno, došlo je i do njenog potpunog raspadanja. Pijavica je nad kopno ušla na nenaseljenom dijelu otoka, pa nije napravila materijalnu štetu.

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni

O Autoru

Ned