Friday, Mar. 29, 2024

Stručnjaci tvrde: Tragedija kod tunela Krpani mogla se izbjeći!

Autor:

|

02.12.2013

|

Kategorije:

Stručnjaci tvrde: Tragedija kod tunela Krpani mogla se izbjeći!

Kiša, koja se smrznula pri tlu, najvjerojatniji je uzrok teške prometne nesreće, koja se dogodila u subotnje rano jutro na autocesti A1 kod tunela Krpani, kad je u lančanom sudaru 20-ak vozila smrtno stradalo troje, a ozlijeđeno 17-ero ljudi.

“Pojava koja padala u subotu nije bila takva vrsta kiše. Dakle, nije bilo riječi o prehladnoj, odnosno opasnoj ledenoj kiši nego je bilo riječi o toploj kiši koja je padala na tlo koje je imalo temperaturu oko -7 stupnjeva Celzijusa gdje se onda ona zamrzavala u trenutku kada ja pala na tlo te stvarala poledicu”, pojasnila je Dunja Mazzocco Drvar iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U slučaju takvih meteoroloških uvjeta, obavezno je posipavanje cesta, a brzina se ograničava na 40 km/h. Prema izjavama vozača neposredno nakon nesreće, ništa od toga nije bilo učinjeno. Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda napominju kako je njihova suradnja s HAC-om izuzetno kvalitetna i da im dva puta dnevno, a u ovim jesensko-zimskim uvjetima po potrebi i češće, dostavljaju upozorenja na meteorološke uvjete, koji mogu stvoriti ugrozu i opasnost na cestama. Takvo upozorenje izdalo se HAC-u i neposredno prije ove teške prometne nesreće, tvrdi Mazzocco Drvar:

“Postojala je prognoza u kojoj je pisalo, konkretno na području Like, postoji mogućnost za padanje kiše koja će se smrzavati na tlu, dakle da postoji mogućnost za poledicu upravo zbog tog smrzavanja oborine. Osobito je bilo naznačeno da je najveća mogućnost na nadvožnjacima, vijaduktima i ostalim mjestima gdje se te mogućnosti najčešće i događaju”, rekla je Mazzcco Drvar.

Iako je predsjednik Uprave HAC-a za održavanje i naplatu cestarina, Alen Kruhak izjavio kako su službe za ophodnju nepunih sat vremena prije nesreće tri puta prošle tim dijelom autoceste i utvrdile da je kolnik suh, te da je ledena kiša nastupila iznenada, do završetka istrage, koju provode paralelno policija i HAC, dodatne izjave o okolnostima i eventualnim propustima, iz HAC-a nismo uspjeli dobiti. Ipak, prometni stručnjak i profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, dr. Ivan Dadić kazao je kako je sigurno da se upozorenjem o smanjenju brzine moglo spriječiti najgore.

“Ipak je problem što nije blagovremeno dat signal za niže brzine. Postoje senzori koji promptno mjere temperaturu. Počela je padati kišu – senzori bi trebali detektirati i temperaturu i kišu i dati signal onima koji upravljaju sustavom da smanje brzinu” , kaže Dadić.

Vozači su tadašnje ograničenje od 100 km/h, dodaje Dadić vjerojatno shvatili nonšalantno, jer je takvo ograničenje primjereno za uobičajene uvjete na autocesti. Osobito je opasna brzina kad se već netko zaustavio, te se vozilima kočenjem na ledu više nije moglo upravljati. Tu je očito došlo do nesinkroniziranog djelovanja ljudskog faktora i elemenata, koji su trebali dovesti do toga da se ljude upozori na opasnost, koja je vrebala tog trenutka na autocesti:

“Dugoročno gledajući, nećemo to moći izbjeći ako ne budemo promptno reagirali. Pola sata je predugo vrijeme da bismo nešto prepustili izvan kontrole. Zato na autocestama i postoji skupa oprema, senzori koji mjere i zaleđivanje, oborine i tako dalje”, istaknuo je Dadić.

Ipak, činjenica da je sve troje poginulih stradalo izvan svojih vozila, pokušavajući pomoći drugima, govori o tome koliko je u takvim situacijama potrebno razmišljati tako da se drugima može pomoći samo onda kad smo sigurni da smo zaštitili vlastiti život, završava Dadić.

“Dok se situacija ne smiri, da ne idu pomagati ljudima jer jednostavno nije moguće ništa napraviti u tom trenutku, a ti su ljudi bili pokošeni kao pješaci vozilima koja su nalijetala”, zaključio je profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu Ivan Dadić.

Jurica Gašpar / Novi radio
Foto: Luka Gerlanc / CROPIX

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni

O Autoru

Rade Popadić