Naslovna fotografija: Boris Kačan

Danas u 18 sati i 38 minuta nastupa astronomsko i kalendarsko ljeto koje će završiti 23.09. u 10 sati i 20 minuta. Mnogobrojno pučanstvo diljem planete pohrlilo je da iz raznoraznih “sumnjivih” pobuda i još “sumnjivijih” razloga proslavi ovaj događaj nazvan SOLSTICIJ ili suncostaj.

Iako je na dan solsticija svijetli dio dana na sjevernoj Hemisferi zaista najdulji, ako promatramo točno vrijeme izlaska i zalaska Sunca, lako ćemo vidjeti da razdoblje od desetak dana ima gotovo isto trajanje dana i noći. Bez obzira što će se prema srpnju dan početi skraćivati, a noći produžavati, a to znači i manji dotok toplinske energije sa Sunca prema Zemlji, prosječno najtopliji dio godine ipak nastupa tek u drugoj polovini srpnja, ili prvom dijelu kolovoza zbog već zagrijanih kopnenih i vodenih površina.

Vrijeme izlaska i zalaska Sunca u Hrvatskoj u lipnju po danima (DHMZ)

Solsticij je prirodni trenutak kada zemlja napravi jedan krug oko sunca koji traje godinu dana. Imamo 2 solsticija, ljetni i zimski. Ljetni označava prvi dan ljeta a zimski prvi dan zime.  Isto tako imamo i 2 ekvinocija : jesenski ( prvi dan jeseni )  i proljetni ( prvi dan proljeća ).

Ti su dani prirodne pojave koje možemo jasno vidjeti ma gdje bili tog trenutka na ovoj zemaljskoj kugli. Zato su te dane slavili svi narodi i sve drevne kulture. Nažalost danas rijetko koja kultura i dalje slavi ove događaje.

To su potpuno prirodni događaji koji kada se gledaju sa zemlje označavaju sunčev ciklus i zato ga se oduvijek povezivalo s vatrom. Za ljetni solsticij dan je najduži, a noć najkraća, ali to vrijedi samo za sjevernu polutku Zemlje, dok je na južnoj polutci obratno. Ako bi promatrali sunce vidjeli bi da ono izlazi na istoku i zalazi na zapadu, no svakim danom od ljetnog solsticija sunce sve više izlazi prema jugu i sve više zalazi prema jugu. To znači da je njegov luk sve manji i manji sve do zimskog solsticija, kada se ponovo počne širiti. Kada se sunce nalazi na polovini svog puta ta dan zovemo ekvinocij ili ravnodnevnica jer tog dana dan traje isto koliko i noć. Solsticij se još kod nas naziva i suncostaj jer tog dana sunce kao da stane te se nakon tri dana počne gibati u suprotnom smjeru. Ukoliko želimo promatrati ovaj fenomen dovoljno je da odemo na jedan vidikovac gdje možemo gledati zalazak sunca i vidjet ćemo kako svaki dan nakon ljetnog solsticija sunce se malo pomakne u lijevo, a nakon zimskog se počinje pomicati u desno.

Taj se fenomen događa zbog toga jer je zemlja malo zakrivljena u odnosu na sunce te kako kruži oko sunca mijenja svoj kut prema suncu.  Na ljetni vrući solsticij je  sunce visoko na nebu i gleda nas pod pravim kutom, dok je na zimski isto u podne jako nisko na nebu i kut njegovih zraka ne mogu nas dovoljno ugrijati.

Nekada su ljudi štovali prirodu i slavili dan solsticija kao dan vatre, dan sunca i početak novog ciklusa odnosno godine. Mi danas slavimo početak nove godine na dan kada se ništa u svemiru bitnije ne događa. Zašto ?

Zato što je jedan rimski car odlučio da u svoje carstvo uvede kršćanstvo kao jedinu religiju i zabranio sva ostala slavlja i proglasio ih poganskim. No kako je teško bilo ljudima zabraniti da slave solsticije jer se taj događaj slavio tisućljećima na svim dijelovima zemlje, tada je taj car vrlo lukavo smislio da se Isus rodio na zimski solsticij a Ivan krstitelj na ljetni solsticij. U to vrijeme solsticiji su se slavili nakon 3 dana suncostaja. I tako se polako zaboravio pravi značaj tih slavlja. Danas su  nama poznate baklje Ivanjske odnosno krjesovi koji se pale na Ivandan  a zapravo su to oduvijek bili krjesovi koji su se palili na solsticij.

Komentari