Solsticij ili suncostaj astronomski je termin koji označava najveću ili najmanju kutnu visinu Sunca iznad obzora tijekom godine. U užem smislu označava samo trenutak u kojem Sunce doseže tu visinu, a u širem cijeli dan koji se smatra početkom novog godišnjeg doba, ljeta ili zime.

Ove godine ljetni solsticij pada danas, 21. lipnja, u 00:34 po našem vremenu (20. lipnja u 22.34 po UTC vremenu).  Sunce tada završava svoje prividno kretanje prema sjeveru iz dana u dan te zastaje; odatle podrijetlo riječi – lat. sol (Sunce) + sistere (stajati). Od danas, točka zalaska Sunca na obzoru više se ne pomiče svakog dana malo sjevernije, već se polako vraća prema zapadu na putu prema jesenskoj ravnodnevnici (ekvinociju), a Sunce je svakoga dana malo niže na nebu. Ljetni suncostaj označava i najdulji dan i najkraću noć u godini.

Za cijeli taj proces – izmjenu godišnjih doba – zaslužan je nagib Zemljine osi rotacije u odnosu na ravninu u kojoj kruži oko Sunca, od oko 23,5°. Zbog toga su sjeverna i južna polutka našeg planeta različito osvijetljene na različitim točkama Zemljine putanje: tijekom ljetnih mjeseci Sunce više obasjava sjevernu, a tijekom zimskih južnu polutku. Za proljetne i jesenske ravnodnevnice Sunce sja točno nad ekvatorom i obje polutke osvjetljava ravnomjerno. Stoga bi ispravnije bilo reći lipanjski suncostaj, a ne ljetni: na južnoj je polutki, naime, danas prvi dan zime.

Više o kulturološkom i civilizacijskom značaju obilježavanja suncostaja pročitajte u izvrsnoj kolumni naših partnera Šibenik Meteo koju smo objavili 2013. godine, autorice Danijele Grbelje.

Naslovna slika:  foto.Boris Kačan

Komentari