Kada je u pitanju temperatura zraka, netom završeni svibanj vjerojatno ćemo dugo pamtiti u cijeloj Dalmaciji po nesvakidašnjim vrućinama, a potom i hladnoćama.

Prisjetimo se, odmah prvog dana svibnja uslijedio je pravi temperaturni šok! U velikom dijelu Hrvatske temperature su u najtoplijem dijelu dana dosegle ljetnih 30°C. Tako je praznik rada odisao ljetnim ugođajem i teško da je itko mogao slutiti što će se događati u nastavku mjeseca. Kao nikada do sada od početka službenih meteoroloških mjerenja, temperature zraka su se spuštale od početka prema kraju mjeseca. Kada se zna da je sunce sve više na horizontu i da je svijetli dio dana  sve duži, onda nije teško zaključiti da u uobičajenoj situaciji temperatura zraka u prosjeku pravilno raste od početka do kraja mjeseca.

O svim temperaturnim šokovima koje smo proživjeli u ovogodišnjem svibnju najbolje se možemo uvjeriti na primjeru služene meteorološke postaje DHMZ-a, Split Marjan.

Prije pregleda mjeseca u cjelini vrijedi pogledati što se to zbivalo u zadnjoj dekadi svibnja (posljednja trećina mjeseca). Srednja temperature zadnje dekade ovogododišnjeg svibnja bila je gotov 4°C niža od višegodišnjeg prosjeka (1961-1990.). S prosječno temperaturom od 16,1°C, potučen je dosadašnji rekord koji je iznosio 16,8°C, a zabilježen je u zadnjoj dekadi svibnja 1991.

Najhladnije je bilo rekordno hladno dana 26.5.2013. kada je prosječna dnevna temperatura zraka bila 8,8°C niža od prosjeka za taj datum. Čak u 3 dana ovogodišnje zadnje dekade svibnja srušen je dnevni minimum:

26.05. oboren dnevni minimum;26.05.1991. – 10.7°,ovogodišnji 8.6°C

27.05. oboren dnevni minimum;27.05.1991. – 10.1°,ovogodišnji 9.5°C

31.05. oboren dnevni minimum;31.05.1980. – 12.1°,ovogodišnji 11.0°C

Kada promatramo svibnja u cjelini, prosječna mjesečna temperatura iznosila je 18,9°C, što znači da je mjesec bio 0,2°C topliji od višegodišnjeg prosjeka (1961.1990.). Najviših 28,5°C izmjereno je 1.5, a najnižih 8,6°C izmjereno je 26.5.

Ovoga svibnja palo je 74mm oborine, što predstavlja 130 posto od normale.

Spomenimo i da je klimatološko proljeće (mjeseci ožujak, travanj i svibanj) bilo točno 1°C toplije od višegodišnjeg prosjeka s prosječnom temperaturom od 15,4°C. Palo je ukupno 313mm oborine, odnosno 159% prosječne proljetne količine. Da se radi o velikoj količini kiše svjedoči podatak da je samo jednom od početka mjerenja palo više, bilo je to 1978. kada je u 3 proljetna mjeseca palo 360mm.

Naslovna fotografija: Zvonimir Barišin / CROPIX

Komentari