Na našem portalu prenosimo u cijelosti tekst kojeg je prošle godine za Dalmacija News napisao Rade Popadić:

Dr. sc. Bojan Lipovščak zamjenik je ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda. Neki ga možda pamte po vremenu kada je priopćavao prognoze DHMZ-a, a neki ga se možda sjete iz vremena kad je bio uspješan sportaš i omladinski prvak u umjetničkom klizanju. Bojan Lipovščak je vlasnik posebne nagrade indijske vlade “K.s. Krishnan Memoril Award”.

Koautor je idejnog projekta sustava GIS-a grada Zagreba. Od 1995. postaje direktor podružnice Platinum technology , Američke kompanije koja razvija programsku podršku za upravljanje i nadzor računalnih sustava. Od 2005. do danas u DHMZ-u radi na poslovima razvoja i primjeni modernih meteoroloških tehnologija (radari, sateliti, električna pražnjenja, meteorološka mjerenja zrakoplovima, globalni meteorološki informacijski sustav).

Kao što je već poznato, Dalmacija je jedina hrvatska regija koja nije pokrivena meteorološkim radarima. Dalmacija je tako jedna od vrlo rijetkih regija u Europi koja je u 21. stoljeću ostala nepokrivena meteorološkim radarima. Za takvo što najodgovornija je država koja ovom problemu nije dala važnost kakvu zaslužuje, a  dr. sc. Bojan Lipovščak komentirao je važnost radara u modernoj meteorologiji.

Možete li pojasniti čitateljima što su to meteorološki radari i čemu služe?

Meteorološki radar je uređaj koji emitira elektromagnetske impulse u atmosferu, kada elektromagnetsko zračenje naleti na objekte kapljice kiše ili zrna leda,  ono se reflektira i vraća prema izvoru – radarskoj anteni.

Količina energije koja se reflektira ovisi o fizikalnim svojstvima, veličini, orijentaciji, sastavu itd. Primljeni signal se obrađuje u računalu i izračunavaju se intenzitet i položaj oborine te brzina i smjer vjetra. Na temelju tih informacija izrađuju se kratkoročne prognoze vremena koje su ključne u sustavu ranog upozoravanja na opasne meteorološke pojave – nevere i neverine koji se naglo i burno razvijaju, a isto tako burno i manifestiraju pljuskovima, trombama i udarima olujnog vjetra.

Kada su se prvi meteorološki radari pojavili u svijetu, kad u Hrvatskoj?

– Radar je kao instrument za motrenje meteoroloških ciljeva u slobodnoj atmosferi prvi put primijenjen 20. veljače 1941. u Velikoj Britaniji.
U Hrvatskoj razvoj radarske meteorološke mreže počinje 1970. godine, a radari se koriste za otkrivanje i praćenje razvoja Cumulonimbus oblaka u kontinentalnom dijelu Hrvatske u okviru aktivnosti Obrane od tuče.

Najnoviji modeli radara primjenjuju tehniku dvostruke polarizacije i
doplerovih mjerenja. Primjenom dvostruke polarizacije omogućena je
klasifikacija tipa oborine kojom se razlučuju i klasificiraju
snijeg, kiša i  tuča, dok se primjenom doplerovih metoda
određuje brzina premještanja radarskih odraza.

Važno je istaknuti što točno radar u meteorologiji mjeri. Jednostavno rečeno, radarske zrake se emitiraju u obliku impulsa u smjeru oblaka, odbijaju se na hidrometeorima u oblaku,  na kapljicama kiše, zrnima tuče i pahuljicama snijega. Ovisno o količini reflektiranog signala, izračunava se količina oborine koja se u oblaku nalazi. Praćenjem u vremenu i sumiranjem rezultata mjerenja, dobiva se ukupna količina oborine.

Radarom se određuje položaj zone s oborinom, količina oborine, brzina i smjer premještanja.

Kad se radarski podatak poveže s geografskom kartom i lokacijama na karti, lako se može prognozirati vrijeme kad će oborina započeti i koji je očekivani intenzitet oborine.

Važna je upotreba radara u ranom meteorološkom upozoravanju na opasne pojave jer se praćenjem oblačnih ćelija  točno, sa sigurnošću 90%, određuje gdje i kad će nastupiti nevrijeme ili samo započeti kiša ili snijeg.

Nevere i neverini učestale su i opasna pojava na Jadranu. Upotrebom meteoroloških radarskih mjerenja ne mogu proći neotkriveni!

Gdje su danas postavljeni meteorološki  radari u Hrvatskoj i koliko ih ima?

– Meteorološka radarska mreža sastoji se od tri radara velikog dometa 250 km  i  5 radara malog dometa do 80 km.

Raspored radara je takav da je s njima pokriveno područje unutrašnjosti Hrvatske. Tri radara velikog dometa smješteni su na  Puntijarki (Medvednica) kraj Zagreba, Bilogora kod Pitomače, Čepinu kod Osijeka, a radari malog dometa su locirani u Varaždinu, Trema kod Križevaca, Stružec, Gorice kod Nove Gradiške i Gradište kod Županje.

Radara u Dalmaciji nema. Kada bi se postavili na tri planirane lokacije na Jadranu, što bi to značilo za izradu prognoza, vremenska upozorenja i bi li sa te tri lokacije bila “pokrivena” cijela Dalmacija?

– Planirana  su tri radara na Jadranu, čime bi se ostvarilo cjelovito pokrivanje radarskim mjerenjima obalnog i otvorenog mora sve do obale Italije.

Lokacije za postavljanje radara su okolica Pule – Monte Kope, Bibinje kod Zadra i otok Vis.

Meteorološka mjerenja radarom u Istri vršena su 1981. godine i tada je ustanovljeno da su Cb (Cumulonimbus) oblaci nad  morem i kopnenim dijelom Hrvatske različiti! Daljnje istraživanje je neophodno kako  bi se upoznale i razumjele njihove karakteristike.

Jadransko more na žalost još nije pokriveno meteorološkim radarskim mjerenjima te ne posjedujemo ključne podatke kao što su:

– količina oborine koja pada  na otoke i škoje koji nemaju klasična meteorološka mjerenja,

– klimatologiju najčešćih smjerova nailazaka grmljavinskih nepogoda,

– podatke o brzini premještanja nevera,

– brzini vjetra izračunatog iz radarskog mjerenja u grmljavinskim oblacima.

Pomažu li radari u obrani od tuče?
– Radari u obrani od tuče su, slikovito rečeno, oči sustava. Na temelju radarskih mjerenja se, osim detekcije tučonosnog oblaka i njegovog smjera i brzine premještanja, određuju i parametri vezani uz obranu od tuče – je li i koliko reagensa je potrebno ubaciti u oblak, koja je lansirna stanica u optimalnom položaju za lansiranje rakete i zasijavanje oblaka.

Radari do 2014?

Prisjetimo se, prije nekoliko dana na našem portalu smo objavili razgovor s ravnatljem DHMZ-a, mr. sc. Ivanom Čačićem. Meteorološki radari već su trebali biti postavljeni  jer je trebao biti odobren kredit Svjetske banke. No tadašnji ministar financija, Ivan Šuker, “u zadnji tren” je odustao od ovog vrlo važnog projekta.

Kroz dvije slijedeće godine s radom bi trebao početi Regionalni pomorski meteorološki centar, pa će postavljanje meteoroloških radara biti nužno.

– DHMZ je u sklopu plana svoje modernizacije, zajedno sa Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, izradio projekt sa Svjetskom bankom u kojem je bila planirana izgradnja sustava meteoroloških radara na Jadranu. Na žalost, realizacija ovog projekta pala je u razdoblje recesije pa se projekt nije ostvario. Dobra je oklnost što je DHMZ pripremio svu potrebnu dokumentaciju  koju sada očukuje realizirati kroz strukturne fondove za plansko razdoblje 2014 – 2020 u čemu i jaku potporu Ministarstva zaštite prirode i okoliša – istaknuo je  Čačić.

Komentari