Kišni dani ove su godine u Dalmaciji vrlo česti. Iako nam je još tri dana ostalo do početka travnja, već je sredinom ožujka u velikom dijelu Dalmacije palo kiše koliko prosječno padne u cijelom mjesecu. Kiša se nastavila i prema kraju ožujka, tako da će ovogodišnji ožujak u Dalmaciji ostati upamćen kao jedan od najkišovtijih od početka službenih meteoroloških mjerenja.

Koliko je ova godina kišna pokazat ćemo na primjeru službene meteorološke postaje Split Marjan. Do današnjeg dana tamo je ovoga ožujka pala 171 litra oborine po metru kvadratnome. Mjesečni prosjek za ožujak je 75 litara, što znači da je do današnjeg dana palo 228% prosječne mjesečne količine oborina! Kiša koja je do danas pala u Splitu druga je najveća količina oborina koja je u ožujku pala od početka službenih meteoroloških mjerenja. Najviše kiše u ožujku palo je 1985. godine, 193 litre. Dakle, do današnjeg jutra nedostajale su nam 23 litre da ovaj ožujak odnese titulu najkišovitije od početka mjerenja! Kako do kraja tjedna očekuje još kiše bit će zanimljivo pratiti hoće li biti oboren apsolutni oborinski rekord za mjesec ožujak, piše Dalmacija News.
Kako su svi mjeseci od početka ove godine bili kišniji od prosjeka, impresivna je količina oborina koja je  Splitu pala u prva tri mjeseca ove godine, do današnjeg jutra. Tako je u prvom kvartalu ove godine (siječanj, veljača i ožujak) ukupno palo 360 litara oborine (159 posto od normale), a prosjek je 227 litara. Za usporedbu, u prva tri mjeseca prošle, ekstremno sušne godine, u Splitu je palo svega 66 litara oborine, ili samo 28 posto od normale!

Oborine u Splitu prva tri mjeseca ove godine i prole godine, te prosjek:

Još više kiše nego u Splitu ovog ožujka palo je u nekim drugim krajevima Dalmacije. Čak 380 litara palo je na konavolskoj postaji Gruda. U Ljubitovici, u trogirskom zaleđu, palo je 266 litara oborine, u Biskom 262, Cisti Velikoj i Staševici pored Vrgorca 247, Zadvarju 241, Kaštel Gomilici 238 itd…

Količine kiše u Dalmaciji preko 100 litara od početka ožujka do 29.3.2013. (www.pljusak.com):

Obilne kiše nastavit će padati i sljedećih desetak dana, a to bi, u kombinaciji s topljenjem snijega, moglo proizvesti ozbiljne probleme s vodostajima nekih rijeka u Dalmaciji, ali i drugdje u Hrvatskoj i regiji.

Iako je većini kiša već došla na “vrh glave”, drugi zadovoljno trljaju ruke! Tako je iznimno kišna zima i početak proljeća doprinijela gotovo rekordnoj proizvodnji struje na hrvatskim hidroelektranama. Neslužbeno doznajemo da su u prva tri mjeseca ove godine hidroelektrane proizvele struje koliko su prošle godine uspjele tek u kasnu jesen!

Kako se kišna sezona odražava na proizvodnju struje u HEP-u, pitali smo Lidiju Džaju Moharić iz HEP-ovog sektora marketinga i korporativnih komunikacija.

* Kakvo je stanje s vodostajima na rijekama na kojima HEP proizvodi struju, osobito u Dalmaciji?

Tekuća hidrološka godina na području Dalmacije kao i u većem dijelu RH je izuzetno povoljna. Vodostaji na rijekama se prate na trenutnoj bazi te se,  u skladu s pravilima usvojenim na osnovu dugogodišnjih promatranja istih, od nadležnih službi donose potrebne odluke . Pomnim planiranjem rada pogona na rijekama u Dalmaciji ( Cetina) vodostaji se tijekom ove hidrološke godine drže u dozvoljenim granicama te se ni u jednom trenutku nisu ni približili maksimalno dozvoljenima.

* Što bi se dogodilo ako se ostvare prognoze o novim obilnim oborinama i mogućim poplavama. Mogu li brane primiti tolike količine vode?

Objekti za proizvodnju električne energije pa tako i akumulacijska jezera projektirani su tako da mogu odgovoriti najzahtjevnijim situacijama unutar hidrološke godine. U slučaju postizanja maksimalnih kota postupa se u skladu s pravilima gospodarenja vodama , prvenstveno na rijeci Cetini, te se u zajedničkom dogovoru  s Hrvatskim vodama iz akumulacijskih jezera ispuštaju određene količine vode tako da se ni u jednom trenutku ne ugroze nizvodno štićeni profili, a s druge strane da se kote u akumulacijskim jezerima drže na dozvoljenim vrijednostima. Brane sa svim svojim sastavnim dijelovima su projektirane  tako da su spremne evakuirati veće količine vode od maksimalno ikad zabilježenih dotoka u npr.  jezero Peruća, a sve opet u skladu s pravilima gospodarenja  akumulacijama.

* Prva tri mjeseca ove godine jedno su od najkišovitijih prvih tromjesečja u Dalmaciji zadnjih 100 godina. Kako se to odražava na proizvodnju električne energije?

Izrazito povoljna hidrološka godina povećala je proizvodnju električne energije iz HEP-ovih pogona na području Dalmacije. Hidroelektrane u Dalmaciji proizvode maksimalno moguće količine električne energije   sukladno potrebama elektroenergestskog sustava uz poštivanje odredbi o upravljanju akumulacijama.

* Možete li usporediti proizvodnju struje ove i protekle, vrlo sušne godine?

Za razliku od dvije prethodne  loše hidrološke godine,ova hidrološka godina je izuzetno povoljna te je logično da je proizvodnja električne energije na hidroelektranama u usporednom razdoblju prilično povećana. S druge strane bitno je napomenuti da HEP u svome sastavu raspolaže s diverzificiranim izvorima za proizvodnju električne energije upravo u svrhu zadovoljavanja potreba potrošača u svim mogućim uvjetima,odnosno varijantama hidrologije tako da opskrba potrošača ni u jednom trenutku nije ugrožena.

Unatoč povećanoj proizvodnji, hidroelektrane pokrivaju od 20-55% ukupne proizvodnje, dok se ostale potrebe pokrivaju iz proizvodnje termoelektrana, uvoza te obnovljivih izvora.

Komentari