Sunday, Nov. 10, 2024

Prisjetimo se meteorološke 2013. godine u Hrvatskoj kroz 100 fascinatnih fotografija

Autor:

|

30.12.2013

|

Kategorije:

Prisjetimo se meteorološke 2013. godine u Hrvatskoj kroz 100 fascinatnih fotografija

Iza nas je meteorološki vrlo zanimljiva i uzbudljiva godina. U proteklih 12 mjeseci na vrijeme  u našim krajevima je djelovalo 48 ciklona. U prosjeku, po jedna ciklona svakih 8 dana. Tijekom godine su zabilježeni brojni meteorološki rekordi. Mjerene su rekordne visine snijega ( i apsolutne i mjesečne), rekordne dnevne, mjesečne i godišnje količine kiše. Bilo je na nekim lokacijama i rekordnih udara vjetra. Godina je donijela dosta novih temperaturnih rekorda, uglavnom onih za najviše temperature, i apsolutne i mjesečne.

Početkom 2014. godine krenuti će jubilarni deseti izbor najvećih meteoroloških događaja.  Za titulu Naj meteo događaja 2013.  borit će se čak 25 događaja.  Na kraju godine donosimo pregled meteoroloških događanja po mjesecima, a  u galeriji smo odabrali  100 najboljih meteoroloških  slika iz 2013. godine.

[wppa type=”slide” album=”21″][/wppa]

 

Siječanj

Siječanj je donio čak sedam ciklona. Oborina, i kiše i snijega je bilo mnogo.  Na Zavižanu je pala rekordna količina oborine za mjesec siječanj, čak 463 mm.

Prva polovica siječnja nije donijela  veća meteorološka uzbuđenja.  Uz prevladavajući utjecaj anticiklone na vrijeme su utjecale dvije kratkotrajne i slabo izražene ciklone. Na početku 2013. godine snijega je bilo samo u najvišem gorju. Zavižan je mjerio 62 cm, a Begovo Razdolje tek 4 cm.  Središnji dio siječnja, ujedno i sredina klimatološke zime je donijela dvije snježne ciklone (Ceres i Dorotea), pa je nakon njih, tjedan dana kasnije popis postaja s snježnim pokrivačem bio dugačak.  Na Jadranu je bilo obilnije kiše, a na dijelu sjevernog Jadrana i malo snijega.

Ponedjeljak 14. siječnja  2013. je Zagrebu donio snježni rekord.  Nakon cjelodnevnog gustog snijega, tog je danna u 19 sati  na postaji Maksimir visina snježnog pokrivača  iznosila 68 cm. Tih 68 cm u Maksimiru je rekordna visina snijega od 1949., od kad postoje službena mjerenja u Maksimiru. Slijedeće jutro, 15. siječnja u 7 sati je izmjereno 67 cm snijega, što je novi službeni rekord u visini snijega na postaji Zagreb Maksimir. Na postaji Grič je  izmjereno 57 cm snijega, što je nova rekordna visina za mjesec siječanj.

Nakon Ceresa, već 16. siječnja stigla je nova sredozemna ciklona, Dorotea.   Novi obilniji snijeg je pao i u gorju.    U petak 18. siječnja konačno je snijeg zabijelio i dio Slavonije. Najviše ga je bilo  u zapadnim dijelovima Slavonije, oko 5 centimetara. Na krajnjem istoku Slavonije bilo je kiše. Na jugu Jadrana ciklona je uz jugo donijela kišu uz temperature do 13 °C. U petak 18. siječnja ispred Dubrovnika je zabilježena i pijavica.

Nakon dvije snježne ciklone sredinom siječnja, početak zadnje dekade je obilježila ciklona Emerik donijevši južinu  i naglo zatopljenje.  Emerik je značajno smanjio snježni pokrivač,  u mnogim je krajevima pala obilnija kiša, dok je u Dalmaciji bilo i tuče. Naglo topljenje snijega i obilna kiša koja je padala i u najvišem gorju  dovela je do brzog porasta vodostaja i problema s poplavama.   Podvelebitska mjesta u okolici Gospića su bila poplavljena. Naglo zatopljenje uz  kišu  je  u slivnom području Save uzrokovalo  snažan porast vodostaja. Rijeka Kupa kod Karlovca je 21. siječnja  od  6 do 14 sati porasla za 3 metra.

Na kraju siječnja stigle su još dvije ciklone (izraženija Foška i slabiji Grgur).  Nova obilnija kiša je pala na Jadranu, a u gorju je opet bilo snijega.  Sredinom treće dekade zabijelila se i istočna Slavonija.

Kraj siječnja donio je stabilnije i iznadprosječno toplo vrijeme s tek rijetkim jutarnjim minusima.

 

Veljača

Prevrtljiva veljača nije iznevjerila, a donijela je pet ciklona.  Nakon proljetne topline u prva dva dana mjeseca ciklona Hani je donijela obilnu kišu na Jadranu i dosta novog snijega u gorju, a završila je s olujnom burom na Jadranu. Snježnih pahulja bilo je 3. veljače  ponegdje i uz obalu Dalmacije, a padao je i na otoku Braču., dok je u Konavlima palo nekoliko centimetara tuče.

Nakon dva dana predaha ciklona Iberije je u drugoj polovici prve dekade  veljače  u mnogim krajevima, i na kopnu ali i gotovo posvuda na Jadranu donijela barem malo zimskog ugođaja.

Početkom druge dekade  temperature  su se u Lici spuštale  do-20 °C u Lici. Vrlo hladno je  bilo i na Jadranu. U unutrašnjosti Istre i Dalmacije temperature su padale do -9°C.   Prvi  mraz te  zime  uopće zabilježen je u mnogim obalnim gradovima Dalmacije.

Ciklona Juliana je  od 11. do 14. veljače  u  mnogim krajevima zemlje, osobito duž Jadrana, u gorju te zapadnim krajevima unutrašnjosti donijela  obilne  oborine, i kišu i snijeg. Osim u gorju obilniji snijeg je pao u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti uz granicu sa Slovenijom. Kratkotrajno se zabijelio  i dio sjevernog Jadrana.   U noći na 12. veljače velika plima je  zahvatila  veliki dio Kvarnera i zapadnu obalu Istre.  Na Jadranu je puhalo jako i olujno jugo, uz obilnu kišu.  U većem dijelu Slavonije snijega i dalje nije bilo, osim malo snijega na  zapadu.

Nakon par dana stabilnijeg vremena, tek uz mjestimične slabe oborine, 18. veljače je na vrijeme kratkotrajno djelovala ciklona s juga Sredozemlja, nazvana Krunoslav.

U posljednjoj dekadi veljače novu zimsku epizodu je donijela  višednevna ciklona Laura.  Najviše snijega je palo u gorju, pa je krajem veljače cijeli Gorski kotar mjerio iznad 1 metra snijega, a na visinama iznad 1000 metara bilo ga je i više od dva metra.  Uz novi snijeg kojeg je donijela ciklona Laura, padali su snježni rekordi, ne samo za veljaču, nego i apsolutni.

Snijeg je padao i u Istri, Rijeci te na dijelu kvarnerskih otoka.  I do dvadesetak centimetara snijega   palo je  u središnjoj i sjeverozapadnoj Istri, sve do obale.  23. veljače je i Rijeka zabilježila novu rekordnu visinu snježnog pokrivača za veljaču od 17 cm.  Predzadnjeg dana veljače na Zavižanu je izmjereno, za veljaču rekordnih 311 cm snijega, a zadnjeg dana veljače Puntijarka je sa 140 cm snijega zabilježila novu najveću visinu snijega u povijesti mjerenja.

U Begovom Razdolju je mjereno 218 cm snijega, što je novi rekord za to najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj. Novi  rekord u visini snijega je postavljen i u Slunju, gdje se 24. veljače   mjerilo 120 cm snijega. Stari rekord je iznosio 80 cm (1969. godina).

Tijekom zimskog uspona na najviši vrh Kamešnice, snježna lavina zahvatila je četvero alpinista tijekom subote, 23. veljače. HGSS je dojavu o nesreći zaprimio u subotu, nešto prije 14 sati od jednog alpinista koji je bio zahvaćen lavinom. Do 17 sati, trojica su alipinista pronađena i zbrinuta u splitsku i livanjsku bolnicu. U potragu za četvtim alpinistom, Edom Reteljom, bilo je uključeno više od 150 spašavatelja iz cijele Hrvatske. 24-satna potraga na području koje je zahvatila lavina završila je u nedjelju 24. veljače, nešto prije 15 sati, kada je pronađeno njegovo tijelo.

U Dalmaciji  je pak krajem veljače  bilo sasvim drugačije. Prevladavalo   je toplo vrijeme uz izraženu južinu.  Na kraju mjeseca su iz Splita stizale proljetne slike.

 Ožujak

Izrazita ciklonalna aktivnost sa čak 6 ciklona se nastavila i u ožujku.  Oborine su bile česte i obilne pa su Zavižan, Zagreb Maksimir i Rijeka zabilježili rekordno oborinski ožujak.

Prva polovica prve dekade ožujka donijela je stabilizaciju vremena u Hrvatskoj nakon vrlo obilnih oborina tijekom  veljače i klimatološke zime.  Ipak, stabilizacija nije dugo potrajala. Ciklona Montan je od 6. do 12. ožujka donijela  zatopljenje, južne vjetrove i  obilnu kišu.  U Rijeci je u četiri dana palo 199 litara kiše.  Osim lokalno obilne kiše, ciklona Montan je donijela  i natprosječnu toplinu. Tako je 7. ožujka  unutrašnjost tijekom dana bila toplija od Jadrana. Najviših 20°C izmjereno je u Daruvaru, a  19°C je izmjereno u Bjelovaru, Sisku i na Bilogori.

U gorju je zabilježen i pravi „snjegocid“. U samo nekoliko dana, visina snježnog pokrivača se  smanjila i za više od 1 metra.  Od nizina snijeg je najduže odlijevao u Karlovcu. 10. ožujka ga je još mjereno 2 cm, a potom 11. ožujka nakon gotovo 2 puta mjeseca u nizu (od 12. siječnja do 11. ožujka 2013.)  na  službenoj  meteorološkoj  postaja u Karlovcu više nije bilo  snježnog pokrivača.

Ciklona  Nada je djelovala na vrijeme od 13. do 15. ožujka, donijevši vrlo nestabilne vremenske prilike.  Pljuskova, tuče  i grmljavine bilo je  mjestimično i u unutrašnjosti zemlje i na Jadranu.  Pijavica je bilo u okolici Primoštena, te kod Cavtata, a 13. ožujka je  zabilježena  velika pijavica u nastanku u Kaštelanskom zaljevu.

Sredinom  ožujka je uz zahlađenje, snijeg  padao  u većem dijelu unutrašnjosti, a uz jaku i olujnu buru snježne pahulje su se mjestimice spustile  u nekim dijelovima srednje Dalmacije sve do mora. Kratkotrajno se zabijelio se i dio doline Neretve. Samo 7 dana prije početka kalendarskog proljeća snijega je zabijelio i Vidovu Goru na otoku Braču te više dijelove Pelješca. Podno Velebita, Mosora, Biokova i ostalih obalnih planina bura je dosezala i do 150 km/h . Plima je poplavila dubrovačko područje i neke srednje dalmatinske otoke.

Nove snježne oborine značajno su podebljale snježni pokrivač u mnogim krajevima zemlje. Čak 70cm novog snijega palo je u nepuna  tri dana (u 36 sati)  na Zavižanu, pa je 15. ožujka ujutro  izmjereno točno 3 metra snijega. U Begovom Razdolju snijeg je još jednom te  zime prešao visinu od jednog metra i bilo  ga je  106 cm. Na Plitvičkim jezerima ga je bilo  75cm, a u Pargu 51cm. Snijeg je u unutrašnjosti bio praćen  i jakim sjeveroistočnim vjetrom , pa su u mnogim krajevima stvarani  snježni zapusi.

Kalendarsku  zimu je zaključila ciklona Otokar (18.-19. ožujak 2013.) Donijela je zatopljenje, obilnu kišu na Jadrana, te  jako i olujno jugo s udarima do 110 km/h.  Nizak tlak i južni vjetrovi uzrokovali su plimu koja je mjestimično poplavila najniže dijelove obale.

Prvi dan kalendarskog proljeća (20. ožujak) donio je  tek kraći predah od meteoroloških uzbuđenja .  Drugog  dana proljeća ciklona Palmina je donijela novi snijeg u gorju.  Na Zavižanu je je u 7 sati 21. ožujka izmjerena  visina od 322 cm snijega. Time je postavljen novi apsolutni rekord u visini snježnog pokrivača .   Obilnije kiše bilo na jugu Jadrana, a snijega je prvog dana proljeća  bilo čak i na obalnim planinama Dalmacije.

Vremenske prilike su se samo kratkotrajno stabilizirale, jer 24. ožujka stigla ciklona Roman, a  ona je vratila  zimu u velik dio Hrvatske. Vremenske prilike u unutrašnjosti zemlje više su nalikovale  siječnju nego samom kraju ožujka. Snijeg i temperature zraka ispod 0°C bilježene  se u većini nizina unutrašnjosti, a u planinskim područjima temperature su padale  i ispod -10°C! U Lici je osim snijega bilo  i kiše koja se smrzavala  u dodiru s tlom što je stvaralo opasnu poledicu. Malo snijega je palo i na dijelu sjevernog Jadrana.  Popis postaja sa snježnim pokrivačem je 26. ožujka , bio za to doba godine neuobičajeno dug. Na njemu je osim cijele unutrašnjosti  bio i Senj gdje se mjerilo  2 cm snijega.  U Dalmaciji se kratkotrajno zabijelio oko Šibenika, dok je na području Imotskog bilo ledene kiše.

Kraj ožujka i prvi dan travnja  je obilježila ciklona Sibila. Na početku je donijela južinu i zatopljenje. Na sjevernom Jadranu i zapadnim krajevima unutrašnjosti je pala obilnija kiša. Zbog većih količina kiše i topljenja snijega  Hrvatskom zagorju, Međimurju i Podravini je bilo problema s poplavama.  Na prijelazu iz ožujka u travanj  i prvog dana travnja je došlo do prodora hladnog zraka pa je u gorju palo desetak centimetara novog snijega, a u nizinama većeg dijela unutrašnjosti je palo od 1 do 5 cm snijega.

 Travanj

Nakon šest ciklona u ožujku, prvu dekadu travnja su obilježile nove tri ciklone.  Ciklona Šime je drugog dana travnja  donijela  nove oborine većem dijelu zemlje. Na Jadranu je padala kiša, u gorju snijeg, a u nizinama unutrašnjosti je bilo i kiše i snijega. 3. travnja je na Sljemenu mjereno  69 cm snijega, što je novi rekord za mjesec travanj.

Najobilnija je kiša (od 50 do 96 litara) pala na jugu Jadrana.  Na cestama Dubrovačko-neretvanske županije bilo  je dosta klizišta i odrona zemlje i kamena.  Zbog obilnije kiše bilo je problema s poplavama u dolini Neretve.

Ciklona Teuta (5.-6. travanj) je na Jadranu  donijela jako i olujno jugo, a na Visu je bilo i orkanskih udara do 140 km/h.  I u najvišem gorju su oborine bile uglavnom u obliku kiše. Otapanje snijega i obilne oborine koje su padale u ožujku i početkom travnja podigle su razine svih hrvatskih rijeka, a ogroman dio središnje Hrvatske iskusio je u prvih desetak dana travnja kritično stanje zbog izlijevanja rijeka.

Kraj prve dekade travnja je obilježila još jedna brza ciklona nazvana Uliko.  Bila je to prva  ciklona bez  zimskih  obilježja, već je nestabilno vrijeme bilo tipično – travanjsko! Red sunca, red oblaka, a  u Dalmaciji je bilo i prolazno jačih grmljavinskih neverina. Malo snijega palo je samo u najvišem gorju Hrvatsku, iznad 1500 metara nadmorske visine.

Druga dekada travnja donijela je stabilizaciju vremena i proljetnu  toplinu.  Tijekom cijele dekade nismo imenovali niti jednu ciklonu.  Temperature su brzo rasle,  pa se sredinom travnja i na moru i na kopnu mjerilo preko 20 °C, nerijetko i do 24 ili 25 °C.  18. travnja u Pazinu je mjereno ljetnih 27 °C.

Zatopljenje je ubrzano topilo  snijeg u  najvišem gorju. Nakon duge snježne zime, 16. travnja  više nije bilo  snježnog pokrivača na Sljemenu, Tog je dana snijega  bilo još samo u predjelima iznad 1000 metara, u Begovom  Razdolju  (32 cm) i na  Zavižanu  242 cm.

Početkom treće  dekade travnja na vrijeme je, uglavnom na Jadranu i gorju  utjecala ciklona Velina.  Obilnije kiše je bilo na području Dubrovnika. U Konavlima su pale 102 litre kiše.  Nakon te  ciklone toplina se nastavila uz ljetne temperature zraka. Sredinom treće dekade travnja u cijeloj unutrašnjosti  mjereno preko 25 °C. U Slavonskom Brodu se 25. travnja temperatura popela čak do 29 °C.  Dan kasnije u Zagrebu je mjereno 28 °C. Mjesec dana ranije Zagreb je bio pod snijegom, a najviše dnevne temperature nisu prelazile 0 °C.

27. travnja je prvi put u 2013. godini u Hrvatskoj je izmjereno 30°C. Na meteorološkoj postaji Osijek Klisa je  najviša dnevna temperatura dosegnula 29,5°C. 29°C je izmjereno u Gradištu, Slavonskom Brodu i Sisku. Drugdje su u unutrašnjosti zemlje temperature bile od 25 do 28°C, na Jadranu od 20 na Palagruži do 28°C u dolini Neretve.

Krajem travnja je ciklona Zoltan samo na sjeveru Jadrana i u gorju donijela malo kiše.

Posljednja travanjska noć  je bila  iznimno topla, ne samo u Dalmaciji, već u velikom dijelu Hrvatske i regije.  U Splitu je to bila i najtoplija travanjska noć u povijesti mjerenja. Temperatura  nije padala ispod 20,3°C. Posljednji dan travnja je donio i jedan rekord za najvišu dnevnu temperaturu.   U Makarskoj je mjerena temperatura od 28.6 °C, što je novi travanjski rekord. Stari rekord je iznosio 28.0 °C a postavljen je 29. travnja 2012. godine. U mnogim mjestima  je pak nedostajalo manje od 1 °C do postavljanja novog travanjskog rekorda za najvišu temperaturu.

Svibanj

I prvi dan svibnja donio je u cijeloj zemlji nastavak ljetnog ugođaja iz posljednjih dana travnja. Najviše dnevne temperature nerijetko su dostizale i prelazile vrućih i za početak svibnja previsokih 30°C ( Osijeku Klisa 31.3 °C).  Ljetni početak svibnja je zaključen u noći na 2. svibanj kada su  dijelove  unutrašnjosti (Zagreb, Karlovac, Osijek) zahvatila izraženija grmljavinska nevremena s jakim vjetrom i tučom.

Prva svibanjska ciklona (Andrea) je stigla sredinom prve dekade mjeseca. Počela je s obilnijom kišom u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti koja je pala 5. svibnja, a potom se još slijedeća tri dana nastavilo promjenjivo i nestabilno vrijeme u većem dijelu zemlje.  U noći od  6. na 7 svibnja je  jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo  dio srednje Dalmacije, a najjače je pogodilo šire splitsko područje gdje je u sat vremena (Kaštel Gomilica) palo 60 litara kiše . Grmljavinsko nevrijeme je  zahvatilo područje istočne Slavonije i Baranje uz obilnu kišu, ponegdje i tuču. Na području između Ivanca i Lepoglave se formirala pijavica.

Nakon kraće stabilizacije, početkom druge dekade svibnja  nova meteorološka uzbuđenja je donijela ciklona Boško. Počelo je s izraženijim lokalnim nevremenima u dijelu središnje Hrvatske. Kašinu je 10. svibnja pogodilo nevrijeme s tučom, prolomom oblaka i olujnim vjetrom. U pola sata palo je 41,4 litara kiše po kvadratnom metru.  Subota 11. svibnja je donijela najviše kiše u dijelovima Istre, a nad morem ispred Pule se tijekom dana istovremeno razvilo nekoliko pijavica koje nisu ušle na kopno.  Nestabilno je bilo i u Dalmaciji uz čestu grmljavinu.

Do kraja druge dekade svibnja ispratili smo još dvije ciklone. Ciklona Celestina je sredinom svibnja na Jadranu uz kišu donijela i jako i olujno jugo.  U  velikom dijelu Dalmacije je 16./17. svibnja  padala je kiša pomiješana s pijeskom. Radilo  se o saharskom pijesku, podrijetlom s područja Alžira! 18. svibnja su snažne oluje s olujnim vjetrom pogodile područje Petrinje i Slatine. Celestina je uzela i jedan život.  Grom je ubio čovjeka na području Garešnice.

Dan kasnije, 19. svibnja je nova nevremena u dijelu  unutrašnjosti donijela ciklona Dražen.  Najjače nevrijeme je zahvatilo dio Moslavine. Tuča je padala i u Kutini i Popovači.

U  posljednjoj  dekadi klimatološkog proljeća ciklona Ella je donijela više jesenski nego proljetni ugođaj, a u planine se nakratko vratio i zimski ugođaj. Centar ciklone je 23. svibnja ušao u južni Jadran, pa je na većem dijelu obale zapuhala jaka bura, a na krčkom mostu su udari dosezali 150 km/h. Uz buru i zahlađenje, ciklona donijela je i snijeg u višem gorju, Zabijelili su se i vrhovi Kamešnice, Dinare,  Plješevice i Biokova. Na najvišem biokovskom vrhu Svetom Juri prosječna visina snijega iznosila je  10cm, a nanosi su dosezali i do  pola metra. Kao rijetko koje godine, snijeg je zabijelio i sam vrh Mosora pored Splita.  U Gorskom kotaru se spustio do 500 metara. Duž obale su bila česta grmljavinska nevremena uz tuče.  Obilnija oborina je osim Jadrana i gorja pala i u sjevernim krajevima unutrašnjosti. .

U Splitu su 26. i 27. i 31. svibnja mjereni rekordni minimumi za te  datume. Nedjelja 26. svibnja je bila najhladniji dan u zadnjoj dekadi svibnja od početka službenih meteoroloških mjerenja.

Zadnja dva dana svibnja i prvi tjedan lipnja, odnosno početak klimatološkog ljeta  obilježio je utjecaj nove ciklone nazvane Ferdo. Ciklona Ferdo je donijela i novo zahlađenje koje se najviše osjetilo u gorju, u planinama Like i Gorskog kotara. Na Zavižanu se temperatura  30. svibnja spustila na samo 0,7°C, a padao je i  snijeg, tek dan i pol prije početka klimatološkog ljeta!

Neka naselja u unutrašnjosti Istre niti sredinom dana nisu imala više od 10°C, što su bile temperature zraka i desetak stupnjeva niže od uobičajenih vrijednosti za ovaj dio godine.

Lipanj

Početak lipnja je donio nastavak utjecaja ciklone Ferdo.  Na nekoliko lokacija (Rab, Korčula, Orebić) na  Jadranu  zadnjeg dana svibnja i prvog dana lipnja su  se formirale pijavice.  

Utjecaj ciklone Ferdo nastavio se i slijedećih nekoliko dana, uz  promjenjivo i nestabilno vrijeme. Razlog tome bilo je zadržavanje svježeg i nestabilnog zraka u višim slojevima atmosfere.  Lokalno je  bilo  izraženijih nevremena uz velike količine oborine u kratkom vremenu.

Tako je u Hrvatskom Leskovcu 7. lipnja 2013. palo čak 68 litara kiše u samo pola sata. Jak pljusak je zahvatio i Sunju, a u večernjim satima je s područja Vojvodine jako grmljavinsko nevrijeme stiglo  do istočne Slavonije i Baranje.

U poslijepodnevnim satima  je jako nevrijeme zahvatilo Split i dio bliže okolice. Intenzivno nevrijeme s kišom, tučom, grmljavinom, zahlađenjem i olujnim udarima vjetra do 67km/h najjače je pogodilo zapad Splita, odnosno Marjan. Tamo su nanosi tuče mjestimično bili veći od 5cm, a ulicama su tekle bujice vode koje su ometale promet. Na Marjanu je u pola sata palo 22mm oborine po metru kvadratnome.  Temperatura zraka je u pola sata pala za gotovo 10 stupnjeva Celzijevih.

Vrlo nestabilno s čestim olujama širom zemlje bilo je i  8. lipnja 2013.  U  mjestu Nova Rača nedaleko od Bjelovara, tijekom nogometne utakmice juniora igralište je pogodila munja. U udaru su teško stradala dvojica dječaka, od kojih je jedan dan kasnije preminuo.

Ipak, temperature su do kraja prve dekade lipnja poprimile ljetne vrijednosti pa je tako 9. lipnja 2013. u Sisku dosegnuto 30.0 °C.

Početkom druge dekade lipnja, prije prvog izraženijeg vala vrućina na vrijeme je djelovala ciklona, nazvana Goce. Ponovno su  iz mnogih krajeva zemlje i regije stizale vijesti o olujnim nevremenima. Ciklona i prolazak hladne fronte dijelu zemlje donio je olujno nevrijeme, no  u velikom dijelu zemlje nije pala ni kap kiše. Jake tuče je bilo u zapadnoj Slavoniji.  Pijavica je zahvatila područje Opatovca i Banićeva.

Stabilizacija vremena koja je nastupila nakon ciklone Goce dobro je došla, jer se poklopila s dolaskom velikog vodenog vala na istok Hrvatske koji je prošao bez težih posljedica.

Vrlo nestabilno razbolje koje je počelo sredinom svibnja (od 16. svibnja do 12. lipnja imenovali smo 5 ciklona)   je završilo s približavanjem polovice lipnja, a zamijenio ga je prvi izraženi val vrućina u 2013. godini.

Kraj kalendarskog proljeća i početak ljeta obilježio je jednotjedni val vrućina koji je 24. lipnja 2013. završio ciklonom Hinko. Iako nisu obarani apsolutni temperaturni rekordi za lipanj, taj prvi val vrućina u 2013. godini donio je niz temperaturnih zanimljivosti.  Temperature su nerijetko prelazile 35°C.. Temperatura mora kod Krka je 19. lipnja iznosila 29°C.

Na postaji Zagreb Grič su u četiri uzastopna dana (17.-20. lipnja) mjerene rekordne i najniže i najviše temperature za te datume. Bilježi se i najranija pojava dana u godini s temperaturom od najmanje 35°C (19. lipnja je mjereno 35.2°C).

Vruća subota 22. lipnja je  Slavoniji  završila s  olujnim nevremenom koje je u noći na nedjelju 23. lipnja poharalo Osijek i okolicu.  Uz intenzivno sijevanje, nevrijeme je bilo praćeno jakom kišom i jakim, na udare i olujnim vjetrom,  a lokalno je bilo i tuče.  Vjetar  je nosio  krovove, čupao i rušio stabla i lomio grane, oštećeni su automobili, a voda je plavila podrume. Dijelovi grada ostali su bez struje, na nekoliko sati stao je tramvajski promet.  U kratko vrijeme je pala velika količina kiše. Na postaji Osijek Retfala pala  je 41 litra kiša, gotovo sve u snažnom 15 minutnom pljusku .

Lipanjski val vrućina konačno je „otpuhala“  24. lipnja ciklona Hinko i pripadni frontalni sustav. Veća količina hladnijeg i vlažnog zraka stigla je preko sjeverozapadne i središnje Europe sve do našeg područja. Jaka promjena vremena s osjetnim padom temperature zraka zahvatila je tog ponedjeljka  cijelu unutrašnjost zemlje, sjeverni i dio srednji  Jadrana, a u  večernjim satima jači neverini zahvatili dijelove srednje i južne Dalmacije.

U popodnevnim satima  ponedjeljka 24. lipnja  jaki grmljavinski oblaci zahvatilo su zapadnu obalu Istre i Pulu. Na moru uz obalu zapadne obale Istre zabilježene su mnogobrojne pijavice. Samo su se na moru kod Pule oko 16 sati u isto vrijeme nalazile četiri vrlo razvijene pijavice, a bilo je i drugdje, primjerice kod Rovinja ili Brijuna.

Jači neverini su navečer zahvatili dijelove srednje i južne Dalmacije. U samo sat vremena u Makarskoj je palo je  više kiše  nego prosječno padne u cijelom mjesecu lipnju! Na DHMZ postaji Makarska Osejava palo je 53,8 litara po metru kvadratnome, a na Crometeo postaji Makarska Vrpolje  63,4 litara po metru kvadratnome.

Područje Grožnjana na sjeveru Istre je zahvatila jaka tuča koja je uništila 80% vinograda, pa je nekoliko dana kasnije proglašena elementarna nepogoda.

Nakon ciklone Hinko vrijeme se prema kraju lipnja stabiliziralo, ali uz svježa jutra, posebno u gorju.

 Srpanj

Iako se  u prvoj polovici srpnja nad  našim krajevima zadržavala anticiklona uz prizemni tlak zraka od 1020 do 1025 hPa,  vremenske prilike su bile vrlo nestabilne. Sa sjeveroistoka i istoka Europe je na rubu anticiklone, posebice u drugom dijelu prve srpanjske dekade pritjecao nestabilan zrak, pa su bila česta lokalna  grmljavinska nevremena, uz velike količine kiše u kratkom vremenu.

Grmljavinske nestabilnosti su osobito bile izražene počevši od prvog srpanjskog vikenda. Te subote 6. srpnja 2013. je u središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti bilo lokalno jakih grmljavinskih pljuskova,  iako je bilo i postaja  s malo ili nimalo kiše.  U mnogim krajevima unutrašnjosti  su ti pljuskovi donijeli više kiše nego što  prosječno padne u cijelom srpnju!

U subotu 6. srpnja i u Križevcima, je palo čak 71 mm kiše.   Dan kasnije , u nedjelju 7. srpnja serija pljuskova je u Sisku donijela 71 litru kiše. U Karlovcu su pale 54 litre, Kutini 40, Koprivnici 37, Zagrebu Pleso 36, Bilogori 35 litara.

8. srpnja je  jako kišno nevrijeme zahvatilo Lipik i okolicu.  Na kišomjernoj postaji DHMZ-a su  izmjerene 72 litre kiše koje su pale  u kratkom vremenu.  Ta je kiša izazvala bujice i poplave,  a najteže stanje je  bilo u mjestima Donji Čaglić i Kovačevac. I dan kasnije Lipik je zahvatilo kišno nevrijeme. Tog je utorka, 9. srpnja u samo 45 minuta sredinom dana palo 47 litara kiše. Poplavljene su bile brojne kuće u gradu. Ukupna količina kiše koja je u Lipiku pala u 24 sata, od 8. na 9. srpnja iznosila čak 138 litara.

Na Jadranu je bilo znatno stabilnije i toplije, a lokalnih  pljuskova je bilo najviše u Dalmaciji.  Nakon što je  srijeda, 10. srpnja donijela manje nestabilnosti, u četvrtak 11. srpnja se preko naših krajeva premještao frontalni poremećaj sa sjeverozapada Europe . U kasnim poslijepodnevnim satima  tog četvrtka sjeveroistok Istre, Kvarner  i Gorski kotar je zahvatilo jače grmljavinsko nevrijeme.   Na sjeveroistoku Istre je na području općina Cerovlje i Pićan bilo i jake tuče. U selu Gradinje je na  mjernoj stanici Hrvatskih voda u  35 minuta izmjereno čak  110 litara kiše po metru četvornom.

Druga polovica srpnja nije donijela većih meteoroloških događaja. Nije bilo izraženih vrućina, a česte su bile lokalne nestabilnosti i nevremena, ali bez neke jače ciklone koja bi zahvatila veći dio zemlje.

Prave ljetne vrućine nisu stigle  ni sredinom srpnja. 15. srpnja je preko naših krajeva prošla još jedna brza hladna fronta sa sjeverozapada, donijevši lokalne pljuskove sjevernom Jadranu i ponegdje u unutrašnjosti.

Manjih nestabilnosti bilo je početkom treće dekade srpnja u unutrašnjosti Istre, na Velebitu i ponegdje u Dalmaciji.  24. srpnja je šire područje Zagreba zahvatilo nevrijeme praćeno jakim vjetrom. U samom Zagrebu je bilo malo oborina, ali je jak vjetar srušio brojna stabla.

Zadnje dane srpnja je obilježio  utjecaj ciklone Ilijana u sklopu koje je od 29. na 30.  srpnja preko naših krajeva prošla izražena hladna fronta.  Kiša, pljuskovi i grmljavina su u poslijepodnevnim satima najprije zahvatili Istru i Kvarner, a potom se fronta širila prema unutrašnjosti i Dalmaciji.

Zagreb je u kasnim poslijepodnevnim satima zahvatila rijetko viđena prašinska oluja.  Jak vjetar je u samo dvadesetak minuta srušio 111 stabala na gradskom području. Počinjeno je dosta štete na automobilima, a lakše je ozlijeđeno dvoje ljudi.

Noć od 29. na 30. srpnja 2013. je duž Jadrana bila vrlo nestabilna, a munje su parale nebo  duž većeg dijela obale.  Nakon prolaska fronte zapuhala je bura, a u Dalmaciji je izbilo nekoliko požara.

Posljednjeg dana srpnja oboren je i jedan temperaturni rekord. Najviša dnevna temperatura se u Dubrovniku  popela do 36.3°C, što je novi temperaturni rekord za srpanj.  Zadnjeg dana srpnja je  dubrovačko područje bilo i jedno od najvjetrovitijih u zemlji. Tako su na dubrovačkom aerodromu zabilježeni udari bure do 76km/h. U Makarskoj su udari bure dosezali 72km/h, a u Splitu 6km/h.

Kolovoz

Početkom kolovoza  je započeo val vrućina koji je donio i broje nove temperaturne rekorde.  Prva dekada kolovoza je bila najtoplije razdoblje u 2013. godini.

Prema podacima sa  mreže automatskih meteoroloških postaja Pljusak.com, najviša temperatura zraka je u  nedjelju 4. kolovoza   u Hrvatskoj iznosila 41,2°C, i izmjerena je u Drnišu. U Obrovcu je izmjereno 40,5°C. Iznimno vruće bilo je i na području od Vrgorca do doline Neretve. Temperature su gotovo posvuda dosegle ili prešle 40°C, a najtoplije je bilo u Staševici pokraj Vrgorca. 40°C je premašeno i u Kninu. Službeno je 40,1°C izmjereno u 14 sati. To  je bilo peti put otkako se u Kninu vrše službena meteorološka mjerenja, od 1949. godine, da je temperatura zraka prešla 40,0°C!

Najviše apsolutne temperature u povijesti mjerenja izmjerene su na nekoliko postaja: Slunj 39.5°C (3.8.), Zavižan 28.2°C (4.8.), Varaždin 39.4 °C (8.8.). Mjesečni temperaturni rekordi za kolovoz su izmjereni u Rijeci 39.2°C (4.8.), te 8. 8. u Karlovcu 39.8°C,  Daruvaru i Krapini 39.1°C,  Ogulinu 38.9°C, Zagrebu (Grič) 38.8°C te na Puntijarci 31.7°C.  Prema podacima DHMZ-a najtopliji je 8. kolovoza  bio Knin gdje je u 13 sati mjereno 41 °C.

Nakon vrlo vruće nedjelje 8. kolovoza  u zapadnim krajevima unutrašnjosti u večernjim su satima počela prva nevremena, ispred fronte koja se približavala  sa zapada. Područje Karlovca i Draganića oko 18.35 zahvatilo je olujno nevrijeme. Trajalo je 15-ak minuta, uz jak pljusak. Vjetar, koji je puhao brzinom od 70 do 90 km/h, lomio je i čupao drveće te rušio krovove.

Kolovoški val vrućina zaključila je krajem prve dekade ciklona Jakob.  Na zapadu zemlje je najavljeno jako nevrijeme s tučom, a servis meteoalarm je izdao upozorenje najvišeg stupnja. U Zagrebu je u petak 9. kolovoza  poslijepodne izbila i prava panika. Zagrebački Ured za upravljanje hitnim situacijama objavio je popis javnih i garaža trgovačkih centara u kojima se besplatno mogu  parkirati automobili kako bi se zaštitili od mogućeg nevremena.

Frontalni sustav vezan uz ciklonu Jakob zahvatio je zapadne dijelove Hrvatske u kasno poslijepodne i navečer. Zbog dolaska znatno hladnijeg zraka nad zagrijano tlo lokalno je bilo grmljavinskih nevremena praćenih tučom, ali na iznimno ograničenom prostoru, uglavnom Međimurju i Zagorju. Jače nevrijeme je zaobišlo Zagreb, ali je došlo do osjetnog pada temperature. Tako je u subotu, 10. kolovoza temperatura bila i za dvadeset stupnjeva niža od ekstremno vrućih 38°C od dva dana ranije. Lokalno  je na Jadranu bilo izraženijih grmljavinskih pljuskova, a zapuhala je i bura s udarima i do 100 km/h.

U drugoj dekadi kolovoza  vrijeme je bilo vrlo raznoliko, uz česta lokalna nevremena i velike temperaturne razlike.  Tako se 16. kolovoza na sjeverozapadu zemlje i Lici ujutro mjerilo 6°C, a u Dubrovniku 27°C.  Na Jadranu je bilo i par jačih epizoda bure.

Posljednju dekadu klimatološkog ljeta obilježila je višednevna ciklona  Kolinda koja je djelovala na vrijeme od 24. do 29. kolovoza 2013. Uz to što je otpuhala ljetne vrućine, pamti se  po naletu pijavica 28. kolovoza  duž zapadne obale Istre i na području Dubrovnika.

U mnogim je krajevima  tih dana pala obilnija kiša, najčešće u obliku jakih pljuskova s grmljavinom. Na mnogim je meteorološkim postajama palo preko 50 litara kiše. Najviše kiše je u tom razdoblju palo na postaji Zagreb Maksimir, 123 litre, od čega samo u srijedu 28. kolovoza 54 litre. Križevci u tom razdoblju mjere 104 litre, Poreč 90, Zavižan 88, Dubrovnik 87. Bilo je i krajeva koje je kiša zaobišla. Tako je u Splitu palo tek 9 litara kiše.

Srijeda, 28. kolovoza je bila jedan od najuzbudljivijih meteoroloških dana 2013. godine. Jačih pljuskova s grmljavinom bilo je na području Istre,  osobito duž zapadne obale. Stvorile su se i brojne pijavice, od Umaga i Pule.  Uslijed nevremena i velikih valova dvojica ribara pala su u more kod Brijuna.  Jedan je uspio isplivati na obalu Malog Brijuna, dok je drugi pronađen mrtav kod Velog Brijuna.   Oko 11 sati, s mora je nevrijeme zahvatilo grad Pulu i donijelo preko 20 litara kiše po metru kvadratnome u kratko vrijeme. Bujice su preplavile pojedine ulice, a u dijelovima grada bilo je i tuče

Tijekom jutra jaka grmljavinska linija zahvatila je prvo Liku, a zatim i sjevernu Dalmaciju. Tako je zadarsko područje dobilo treću obilnu kišu u nekoliko dana, a na moru se stvorio spektakularan “shelf” cloud.

Najviše pijavica javilo se na dubrovačkom području. Tijekom dana  zabilježeno je gotovo tridesetak pijavica što je apsolutni rekord za jedan dan od početka postojanja Crometeo tima.

U  velikom dijelu obalne Dalmacije je te srijede, 28. kolovoza prvi puta  nakon nekoliko mjeseci u noćna temperatura zraka pala ispod 20°C.

U središnjoj Hrvatskoj  su petu noć i rano jutro za redom obilježili  grmljavinski pljuskovi.  Najviše kiše je te srijede palo je na meteorološkoj postaji Zagreb Maksimir, 54 litre po metru kvadratnome.  Obilna kiša je zahvatila Koprivnicu, te je  izazvala  probleme u cestovnom prometu.  Grmljavinsko nevrijeme praćeno kišom zahvatilo je krajem  tog dana i  Slavoniju.

U zadnja dva dana kolovoza vrijeme se posvuda stabiliziralo zbog jačanja anticiklone. Zadnje jutro klimatološkog ljeta, posljednjeg dana kolovoza je osvanulo prohladno u unutrašnjosti. U Gorskom kotaru su se jutarnje temperature mjestimice spustile i ispod 5 °C.

 Rujan

Prvi tjedan klimatološke jeseni prošao je bez većih meteoroloških uzbuđenja. Prevladavalo je stabilno i natprosječno toplo vrijeme. U Dalmaciji su na nekoliko mjesta sredinom prve dekade izbili požari.

Druga dekada rujna, odnosno posljednja dekada kalendarskog ljeta donijela je brojna meteorološka događanja, za što su zaslužne tri ciklone. Lucijan, Maja i Neven.

Prva ciklona klimatološke jeseni (Lucijan) stigla je početkom druge dekade rujna. Njen prvi kišni val je 9. rujna  najviše kiše, mjestimice i pljuskova s grmljavinom donio  u zapadnim i središnjim krajevima unutrašnjosti, te na riječkom području.   U noći od 10.  na 11. rujna munje su parale nebo duž čitavog Jadrana, od Istre do Dubrovnika. I srijeda, 11. rujna je lokalno donijela velike količine kiše.  Tijekom te srijede u nekim je krajevima palo više od pola mjesečnog oborinskog prosjeka za rujan. Na meteorološkoj postaji Zadar Poluotok palo je 58mm oborine. Na moru ispred Rovinja formirane su 11. rujna 2 pijavice istovremeno.  I noć od srijede 11.  na četvrtak 12. rujna na   dijelu Jadrana je donijela superćelijske kumulonimbusime koji su osim kiše i pljuskova donijeli spektakularan svjetlosni doživljaj. Električno pražnjenje oblaka bilo je toliko intenzivno da se može reći da je noć u nekim dijelovima Dalmacije, za vrijeme trajanja neverina, pretvorena u dan. Najjači oblak razvio se između 22 i 23 sata na istočnom dijelu Mosora, i nad omiškim područjem. Bljeskanje iz naelektriziranog oblaka bilo je češće od jednom u sekundi! U nekim dijelovima Dalmacije je pala prva kiša nakon dva mjeseca.

I u četvrtak 12. rujna Crometeo članovi uočili su i fotografirali tijekom dana 3 pijavice, i to u Biogradu, Lumbardi na Korčuli i Dubrovniku. Najzanimljivije je tog dana  u rano popodne bilo na području Splita, gdje je nakon dugo vremena konačno pala prava kiša. Po podacima DHMZ-a  u Splitu (Marjan) su  tog dana  pale 24 litre kiše. Bila je to  prvoj konkretnija  kiša u Splitu  još od 25. lipnja kada je zadnji puta palo više od 10 litara (13.5 litara).   Nestabilno se zadržalo i u petak, 13. rujna. Dan je započeo pijavicom kod Pule, nastavio lokalnim nestabilnostima i na kopnu i moru, a završio s  prekrasnim zalascima sunca.

Sredinom rujna je ciklona Maja donijela još jednu noć munja duž Jadrana uz lokalno veće količine kiše.   U nekim dijelovima Istre i srednje Dalmacije palo je preko 60 litara oborine po metru kvadratnome, a tolika količina oborina odgovara dvije trećine mjesečnog prosjeka za rujan.

I na kraju kalendarskog ljeta, 17. rujna je preko naših krajeva prešla  brza ciklona Neven.    Tog prijepodneva je  naglo zahlađenje  zahvatilo Zavižan, a kiša je prešla u prvi snijeg sezone na ovom velebitskom vrhu. Iza 10 sati temperatura je još bila 9°C, no iza 11 sati je uslijedio jak pad temperature na samo 1°C i nastavila je padati, a kiša i tuča su prešli u susnježicu i snijeg. Najobilnije oborine pale su na zapadu zemlje, od 40 do 70 litara kiše.  Lokalno je u Dalmaciji bilo i jačeg nevremena s tučom, a  na dubrovačkom području je zabilježena pijavica koja je s mora ušla nad kopno.

Nakon odlaska ciklone Neven 18. rujna je prvi mraz sezone zabilježen u dijelovima Like i Gorskog kotara. Tog jutra  je najniža temperatura zraka u Hrvatskoj izmjerena na Zavižanu i iznosila je -1,3°C°C.  Dva dana kasnije je na području Dubrovnika opet bilo obilinje kiše, a formirale su se i tri pijavice.

 Nakon što je prvi tjedan kalendarske jeseni protekao uz,  u većem dijelu zemlje uglavnom suho vrijeme, kraj rujna donio je utjecaj izraženije ciklone nazvane Oliva.

Tijekom nedjelje 29. rujna 2013. ekstremno obilna kiša je pala na širem riječkom području. Na službenoj riječkoj meteorološkoj postaji Kozala je tijekom osam sati (od 9 do 17 sati) palo 249 litara kiše, što je najveća dnevna količina kiša u 65 godina meteoroloških mjerenja na toj postaji.  Najveći intenzitet oborine je zabilježen od 14 do 15 sati kada je palo 53 mm kiše.  Velike količine kiše poplavile  su gradske ulice i izazvale brojne probleme u prometu.

Tog dana  je oboren dnevni kišni rekord koji je na toj postaji postavljen samo godinu dana ranije (13. rujna 2012. je palo 220 litara kiše).   Još veće količine kiše pale su te nedjelje u zaleđu Rijeke. Na automatskoj meteorološkoj postaji Cernik (Grobnik) tog je dana palo 287.4 litara kiše po kvadratnom metru.  U jednom satu te nedjelje je palo čak 89 litara kiše.

Ciklona Oliva je dala obilniju kišu i dijelovima Dalmacije i Slavonije.  U Osijeku je zadnjeg dana rujna palo 61,5 litara kiše po kvadratnome metru, što je više od srednje količine kiše za cijeli mjesec (55 litara u 114 godina dugoj povijesti mjerenja).  Ukupno je u rujnu u Osijeku palo 129 litara.

Posljednjeg dana rujna (ponedjeljak, 30.9.2013.)je obilnijih pljuskova bilo i na širem splitskom području.  Najviše kiše je palo u Kaštel Gomilici, 65 litara, a u Splitu (Visoka) 52 litre. Na mnogim područjima Splita i Kaštela tog  ponedjeljka ujutro  je zbog obilnih oborina bilo bujica.

Tog ponedjeljka navečer, jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je Dubrovnik. U samo pola sata palo je 45 litara kiše po metru kvadratnome. Na većem dijelu Jadrana je zapuhala slaba do umjerena, samo podno Velebita i jaka bura.

Listopad

Početkom listopada  je, pod utjecajem istočnoeuropske anticiklone došlo do  stabilizaciju vremena koja je potrajala nekoliko dana.  U naše je krajeve pritjecao  i znatno hladniji zrak, pa su temperature bile  niže temperature od prosjeka, posebno u unutrašnjosti gdje je u mnogim krajevima zabilježen prvi mraz sezone.  Prvih temperatura ispod ništice bilo je i u dalmatinskom zaleđu, a hladno je bilo i uz obalu.

Drugu polovicu prve dekade listopada obilježila je sredozemna ciklona Pjero . Uz zatopljenje najviše oblaka i kiše bilo je na Jadranu i gorskim krajevima uz Jadran, dok su u nizinama unutrašnjosti oborine uglavnom izostale.   Srednja Dalmacija je u prvoj dekadi  listopada bila  najkišovitije područje zemlje. U Vodicama, Primoštenu i Kaštel Gomilici ukupna količina oborine, je u 4 dana djelovanja ciklone Pjero  prešla  100 litara po kvadratnom metru.

Osobito su obilne oborine zabilježene u dijelu Dalmacije u srijedu 9. listopada.  U Primoštenu  su tog dana pale  čak 84 litre po kvadratnom metru. Kasno  navečer jako kišno nevrijeme zahvatilo je područje Krvavice kraj Makarske. U samo sat vremena pale su 43 litre po kvadratnom metru, a ukupno 52 litre. Obilnih pljuskova bilo je i na širem dubrovačkom području, što su bile  prve obilnije oborine u listopadu  na jugu Dalmacije.  Već u prvih devet dana  mjeseca  Split i Šibenik su premašili oborinski prosjek za čitav listopad koji u Splitu iznosi 78, a u Šibeniku 83mm.

Nove obilnije oborine je početkom druge dekade listopada donijela ciklona Radojka. Njen prvi oborinski val je dijelu sjevernog Jadrana  i Gorskog kotara u prvim satima petka 11. listopada donio vrlo obilne pljuskove. Od ponoći do 8 sati ujutro je u Kastvu palo 110 litara kiše. Na postoji Volosko je u 24 sata pala 81 litra kiše, i to sve uglavnom u dva izraženija kišna vala.  U subotu 12. listopada je još jedan oborinski  val ciklone Radojka donio manju količinu kiše dijelu Jadrana.

Posljednja u nizu listopadskih ciklona, Silvano je početkom druge polovice mjeseca donijela nove lokalno i obilnije oborine.  Najviše kiše, pljuskova i grmljavine bilo je 16. listopada u dijelovima srednje i južne Dalmacije gdje je nerijetko palo preko 50 litara kiše. Najviše, 109 litara  je mjerila postaja Mandaljena (Dubrovnik).  Nakon prolaska fronte u Dalmaciji je zapuhala jaka bura. Njeni udari u Makarskoj su dosezali 130 km/h. U gradu je srušeno dosta borova.

U posljednjem satu te srijede je grmljavinsko nevrijeme s pijavicom pogodilo  selo Vrsine kod Marine, blizu Trogira. Nije bilo  ozlijeđenih, no materijalna šteta je bila znatna, a procijenjena  je na više stotina tisuća kuna.

Nakon ciklone Silvano uslijedila je stabilizacija vremena i zatopljenje uz povratak ljeta u zadnjoj dekadi listopada.

Posljednjih desetak dana listopada proteklo je u znaku stabilnog i iznadprosječno toplog, gotovo ljetnog vremena i na Jadranu i u unutrašnjosti.  Temperature su na početku druge polovice klimatološke jeseni  bile znatno više od prosjeka za to razdoblje. U unutrašnjosti su srednje dnevne temperature bile i do desetak stupnjeva Celzija više od prosjeka.  Nerijetko se mjerilo i više od 25 °C. Zanimljivo je da su temperature bile za stupanj-dva više i od prosjeka za kraj kolovoza. Prema podacima DHMZ-a,  na postaji Zagreb Maksimir  je razdoblje dulje od 10 dana s najvišom dnevnom temperaturom višom od 20 stupnjeva u to  doba godine zabilježeno prvi put otkada postoje mjerenja.

Po podacima DHMZ-a, najtopliji je dan u tom razdoblju bio 23. listopada. Tada je u Slavonskom Brodu mjereno čak 28.7 °C.

Tih je dana vrlo toplo bilo i u Dalmaciji, iako je temperaturno odstupanje bilo manje izraženo nego na kopnu. U Splitu je tako zadnja dekada listopada sa prosječnom temperaturom od 18.9 °C (+3.8 °C iznad prosjeka) bila treća najtoplija treća dekada listopada.

Na sjevernom  Jadranu je bilo najviše oblaka, pa su temperature, iako i tamo iznadprosječno visoke najmanje odstupale od prosjeka.  Uz visoke temperature zraka duž većeg dijela obale je još trajala sezona kupanja, a temperature mora su prelazile 20 °C.

Neobično toplo je tih dana bilo i u najvišem gorju. Na Zavižanu  se u razdoblju od 21.-30. listopada i najniža temperatura nije spuštala ispod 6.6 °C.

Listopadsko ljeto je završilo predzadnjeg dana mjeseca. Tada su u unutrašnjosti najviše dnevne temperature pale ispod 20 °C, ali do jačeg zahlađenja nije došlo ni u zadnjem danu mjeseca, niti na početku studenog. Na Jadranu se, osobito Dalmaciji i u zadnja dva dana mjeseca nastavilo vrlo toplo vrijeme s temperaturama do 23 ili 24 °C.

Studeni

Prva dekada studenog je donijela promjenjivo vrijeme, ali zahlađenja i dalje nije bilo. Sredinom prve dekade studenog (utorak, 5. studenog) na vrijeme je utjecala ciklona Špela. Nakon dugo vremena tlak zraka na razini mora pao je ispod 1000hpa, na Jadranu i ispod 995hPa. Ciklona je mjestimice donijela i obilniju kišu, i na Jadranu i u unutrašnjosti .  Najobilnija kiša je pala na području Dubrovnika ( 137 litara kiše na postaji Dubrovnik Mandaljena) gdje je bilo bujica i poplava. Preko 60 litara kiše po kvadratnom metru palo je i u dolini Neretve.

Na prijelazu iz prve u drugu dekadu studenog  je  započela nova promjena vremena  koja je označila kraj neobično dugog niza iznadprosječno toplih dana koji  su obilježili  središnji dio klimatološke jeseni.

Posljednji jesenski dan koji je u Slavoniji donio gotovo ljetne temperature bila je subota 9. studenog. Čak 24,8°C izmjereno je u najtoplijem dijelu dana u Slavonskom Brodu.

U nedjelju 10.studenog je započela najjača promjena vremena u dotadašnjem dijelu jeseni, a donijela ju je ciklona Teodor. Ciklona se nad Jadranom vrlo brzo produbila i tlak joj je na razini mora pao ispod 995hPa. Dotok hladnog zraka sa sjeverozapada nad toplo Jadransko more, čija je površinska temperatura i dalje mjestimično prelazila 20°C, intenzivirao je burne atmosferske procese nad našim dijelom Europe.  Ponedjeljak 11. studenog bio je najvjetrovitiji dan 2013. godine.

Jak i olujan  sjeverni vjetar u unutrašnjosti te olujna i orkanska bura na sjevernom i srednjem Jadranu su počinili mnogo štete, uz prekid prometa na mnogim dionicama.

Na nekim lokacijama su mjereni rekordni udari vjetra.  Najjači udar bure u Hrvatskoj toga dana je izmjeren na Krčkom mostu, čak 65,7m/s ili 236,52km/h, što je ujedno rekordna brzina vjetra za tu lokaciju. U ranim poslijepodnevnim satima na DHMZ postaji Rijeka Kozala je izmjeren udar bure od 126 km/h, što je novi rekordni udar vjetra za tu postaju.  Udar bure od 148 km/h je mjeren i u Opatiji.

Ciklona Teodor je uzela i jedan život. U Varaždinskoj županiji 46-godišnji je muškarac poginuo u olujnom nevremenu kada je na njega  vjetar srušio stablo.  U Rijeci su tri osobe teško ozlijeđene.

Velika materijalna šteta je počinjena u Rijeci i na sjeveru Istre (Buzet, Cerovlje). Jak i olujan sjeverni vjetar je počinio mnogo štete i u unutrašnjosti. U Zagrebu je samo na području Maksimira srušeno oko 1000 stabala. U središnjem dijelu Medvednice je olujni vjetar porušio više od 5000 stabala.

Crometeo tim je tog ponedjeljka 11. studenog 2013.  organizirao „lov na buru“ (bura chase).  Izmjeren je kod Maslenice udar bure od 218 km/h.

Uz velike štete od vjetra, ciklona Teodor je donijela i velike količine kiše, a u unutrašnjosti je bilo i problema s poplavama. U tri dana (od 9.12.11. 2013 na 16 DHMZ postaja je palo više od 50 litara kiše,  od čega na njih 4 i više od 100 litara kiše.  Najviše oborine je palo u Pargu 168 litara, Krapini 145 litara, Ogulinu 141, Bednji 133, Varaždinu i Dubrovniku 95.

Obilna kiša je  na sjeveru Hrvatske uzrokovala izlijevanje rijeka Bednje, Lonje i Plitvice. Hrvatske su vode proglasile izvanredne mjere obrane od poplave za slijev tih rijeka.

Iako je snijeg kratkotrajno padao i u nižim predjelima Gorskog kotara zabijelio je samo najviše gorje.

Sredinom studenog na vrijeme prolazno je na vrijeme utjecala ciklona Urma.  Nakon  dva stabilna dana, kraj druge dekade studenog obilježila je nova ciklona sa Sredozemlja (Vedran). U utorak 20. studenog je centar ciklone na području Šibenika ušao na kopno Dalmacije te se preko unutrašnjosti brzo premještao prema sjeveroistoku.  Prolazak ciklonalnog centra preko srednjeg Jadrana dalje nad kopno, kao i prostrano polje sniženog tlaka zraka nad europskim kopnom, uvjetovali su ciklonalnu plimu diljem Jadrana . Vjetar je lomio grane i čupao stabla na šibenskom području.  Jak i olujan lebić poplavili su splitsku rivu, a olujni udari južnog vjetra i lebića zabilježeni su diljem Dalmacije

Duž Jadrana su bili česti grmljavinski pljuskovi,  mjestimično je palo i više od 70 litara kiše po metru kvadratnom. Obilnije kiše je bilo i u Gorskom kotaru i Lici. Malo snijega (2 cm) je palo tek u najvišem gorju (Zavižan).

Ciklona Zlatka je stigla odmah nakon Vedrana. Od 21. do 24. studenog donijela je brojne meteorološke zanimljivosti. U planinama je prao prvi obilniji snijeg,  uz jako jugo u Dalmaciji je bilo i obilnijih oborina, a od sjevera do juga Jadrana česte su bile grmljavinske  nestabilnosti. Jaka grmljavinska nevremena s tučom zahvatila su Makarsku u  dva navrata  te  Pulu.

U gorju  je pao prvi obilniji snijeg sezone. Na Zavižanu je 23.11. visina snježnog pokrivača iznosila 46 cm.  Snijeg je zabijelio i Liku. Na Dinari je palo i do metar snijega, a na vrhu Učke  16 cm.

Nakon što je ciklona Zlatka odmaknula dalje na jugoistok Europe nad naše je krajeve pritjecao hladan kontinentalan zrak, pa je snijeg padao u gorju, većem dijelu Slavonije.   U noći na utorak 26.11.2013. snježnih pahulja je bilo i u dijelu Dalmacije. Zabijelili su se dijelovi Pelješca, Mljeta, Visa, Brača.

Kraj studenog donio je vrlo hladna jutra u unutrašnjosti. U Lici se 29.11. ujutro temperatura spustila do -15.2 °C  (Jelvica). U Pazinu se mjerilo -6.3 °C. Mraz je zabilježen u cijeloj unutrašnjosti.

Posljednjeg dana studenog na vrijeme u Dalmaciji je djelovala još jedna ciklona (Andrija). Donijela je do 30 litara kiše (Šolta).  U Lici je padala i ledena kiša.

Prosinac

Prvi dan klimatološke zime je obilježila jaka i olujna bura duž cijelog Jadrana, a podno Velebita su njeni udari dostizali i 170 km/h.  Bura je ometala promet i zatvarala ceste prva dva dana prosinca, a potom je oslabila, te je započela vladavina anticiklone koja je potrajala sve do Božića.

Na klimatološku zimu su podsjećala hladna jutra u unutrašnjosti, a u drugom dijelu prve dekade mraza je bilo i mjestimice uz obalu.  Anticiklona je početkom druge dekade mjeseca donijela i najviše vrijednosti tlaka zraka u 2013. godini. 10. prosinca su na istoku Slavonije izmjerene vrijednosti tlaka zraka od čak 1043 hPa.

Prema sredini prosinca temperaturna inverzija je bila sve izraženija. Tako je u  nizinama unutrašnjosti bilo sve više maglovitih dana, uz  najviše dnevne temperature koje se danima nisu penjale iznad  0°C.  Istovremeno je na Jadranu i višem gorju danima prevladavalo sunčano i osjetno toplije vrijeme.  Tako je na Zavižanu 17. prosinca izmjereno maksimalnih 13.1°C, što je treća najviša prosinačka temperatura u povijesti mjerenja (od 1953. godine).  Sve to je bilo uz još 26 cm snijega, koji je ostao od kraja studenog, kada ga je bilo najviših 66 cm.

U mnogim je mjestima središnje Hrvatske  bilo i tzv. „industrijskog“ snijega.  Padao je iz niskog oblačnog sloja koji je rezultat izražene temperaturne inverzije. Dim i smog urbanih sredina služe kao kondenzacijske jezgre, najčešće u industrijskim zonama, pa  se ovaj snijeg popularno nazviva industrijski snijeg. U Zagrebu su tako  neki kvartovi dobili više od 1cm snijega, a u nekima ga nije bilo. Južni dio Siska, Sisak-Čaprag, područje oko rafinerije i bivše željezare dobili su čak umjeren snijeg.

Na samom kraju kalendarske jeseni, i u unutrašnjosti je bilo sunčanih razdoblja.  Jugozapadni vjetar je „razbio“  niski oblačni sloj i barem nakratko rastjerao maglu.

Stabilno i iznadprosječno toplo se nastavilo sve do Božića. Prva prosinačka ciklona nazvana Branka je 26. i 27. prosinca donijela na Jadranu i u gorju mjestimice i velike količine kiše. Po podacima DHMZ-a najobilnija kiša je pala u Gorskom kotaru (Parg je izmjerio ukupno 93,3 litre) i u Makarskoj (ukupno je izmjereno 87,5 litara) od čega gotovo sve je palo 26. prosinca (81.2 litre kiše).

Po podacima sa mreže pljusak. com ciklona Branka je obilniju kišu donijela zaleđu Rijeke (Platak 100 litara) i na istočnim obroncima Učke (Poljane 67 litara), te u mnogim mjestima Dalmacije (Makarska Vrpolje 102 litre, Korčula 88, Dubrovnik Petka 87, Mandaljena 76, Žrnovnica 71, Kaštel Gomilica 69, Brist i Vela Luka 63, Staševica 62).

Duž cijelog Jadrana je jugo podiglo velike valove i prekinulo pomorski promet. Orkanski udari do 130km/h zabilježeno su ponegdje na dalmatinskim otocima, a udara preko 100km/h bilo je i na moru sjevernog Jadrana. U Dubrovniku je jugo imalo udare do 97 km/h.

 

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
Obilna kiša na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru
Proljeće na čekanju

O Autoru

Ned