Prvu dekadu listopada obilježila je velika hladnoća na istoku Europe koja je ponegdje donijela i rekordno niske temperature zraka za ovaj dio godine. U isto vrijeme zapad je Europe bilježio znatno toplije vrijeme od normale. Druga dekada listopada donijela je obrat.

Hladnoća s istoka kontinenta gotovo je potpuno povukla, a hladno se zadržalo samo u ruskom dijelu Europe i na krajnjem istoku skandinavskog poluotoka. Dok su samo prije nekoliko dana Rumunjsku mučili snijeg i temperature zraka ispod 0°C, danas u Rumunjskoj temperature rastu do 25°C, a u Bugarskoj do 28°C.

Nakon što su višednevna nevremena zahvaćala jug Italije, i tamo je nedjelja donijela veliki obrat. Primjerice, u Pantellariji i zračnoj luci Sigonella je izmjereno ljetnih 32°C, a Decimomannu i Lamezia Terme su zabilježili 30°C. U Turskoj su temperature rasle do čak 33°C, na Cipru do 32°C, a na Malti do 30°C.

Kao što smo već spomenuli, najhladniji dio Europe bila jer Rusija. U planinskom području zapada Rusije niti najviše dnevne temperature nisu prelazile -10°C. AKo izuzmemo Rusiju, na alpskim vrhovima iznad 3000 metara nadmorske visine temperatura je bila -6°C, što nije osobito niska temperatura za ovaj dio godine. Posljednih dana u Alpama je palo više od pola metra snijega, no snijeg će se sljedećih sedam dana većinom otapati.

Osim Rusije i planinskog područja, hladno je tijekom nedjelje bilo u dijelu zapadne Europe zbog ciklone s jezgrom hladnog zraka po visini. Primjerice, u zemljama Beneluksa i na zapadu Njemačke niti najviše dnevne temperature zraka nisu prešle 10°C.

Grafika: WeatherOnline

Temperature zraka na visini oko 1500 metara tijekom nedjelje (MeteoAdriatic)

Komentari