Pijavice na Jadranu: Gdje i zašto nastaju (FOTO, VIDEO)

30.08.2013

Kategorije:

Hrvatska

Pijavice na Jadranu: Gdje i zašto nastaju (FOTO, VIDEO)

Prodori svježeg i vlažnog oceanskog zraka na pregrijano tlo u ljetnim mjesecima često rezultira velikim nevremenom. Slično je bilo i proših dana kada su Jadran pogodile jake nevere ali i pijavice. Za jednu se čak pretpostavlja da je usmrtila ribara, uz zapadnu obalu Istre. Morska pijavica je manja vrtložna oluja ciklonalnog karaktera, koja se javlja iznad mora ili voda u unutrašnjosti. Iako su površinski malene, pijavice mogu razviti vrlo razorni orkanski vjetar. On nastaje zbog znatnih razlika u tlaku zraka na relativno malom prostoru.
Pijavice se često javljaju u toplim tropskim morima, ali nisu rijetke ni u Sredozemlju, osobito u kasnu jesen. Ipak, sva novija istraživanja ovih opasnih meteorloških pojava sugeriraju da se pijavice ne moraju javiti nad toplim vodenim površinama. Primjerice, vrlo često se javljaju nad kanadskim jezerima. Upravo je jedan kanadski prognostičar postigao najviše uspjeha u kreiranju prognostičog indeksa. Pijavice se mogu javiti čak i nad relativno hladnim Baltičkim morem…

Pijavice ni danas nisu potpuno objašnjene, no jasno je da je za njihov nastanak nužna velika nestabilnost atmosfere, pojava olujnih oblaka kumulonimbusa i visoka relativna vlažnost zraka. Zbog toga pijavice najčešće nastaju u III kvadrantu ciklone, odnosno jugozapadnom sektoru, gdje su temperatura i vlaga zraka visoki, ili nešto ispred hladne fronte. Iznad razmjerno toplog mora postoji velika i neiscrpna količina topline pa je zbog toga pad temperature zraka s visinom iznad mora jače izražen, odnosno nestabilnost je veća. Pijavice nastaju u područjima uzlaznih strujanja toplog i vlažnog zraka, koji razvija oblak i hrani ga energijom. Na određenoj visini taj zrak se ohladi, postaje teži od okolnog zraka i pada u obliku silazeće hladne struje koja kondenzacijom uzrokuje pojavu oborina na stražnjoj strani oblaka (u odnosu na smjer kretanja). Kada nestane ili oslabi izvor toplog zraka, pijavice nestaju. To se najčešće događa kada oblak izađe iznad kopna.

Ipak, pijavice ne nastaju isključivo iz kumulonimbus oblaka. Ima ih i onih koje nastaju iz kumulus mediocrisa ili congestusa, što znači da nisu nužno vezane uz grmljavinsko nevrijeme. U Hrvatskoj je, prema istraživanju DHMZ-a, takvih u 11 godina, od 2001. do 2011., bilo čak 31 posto. Broj pijavica koji je bio uklječen u istraživanje bio je 220.

Tlak zraka unutar pijavice može biti i do 10% niži od okolnog. S obzirom na jako malu površinu koju pijavica zahvaća, takva razlika u tlaku zraka uzrokuje vjetar orkanske jačine, 300 km/h i više. Ipak, ponekad su pijavice vrlo slabe, s vjetrom od 60-ak km/h i tada su najčešće u obliku funnel cloud-a (pijavica koja ne dotiče morsku površinu).

Brzina kretanja pijavice najčešće je vrlo mala, a može biti i stacionirana. Rjeđe, pijavice se mogu kretati vrlo brzo, iznad 50 km/h, i to bez obzira na smjer i jakost površinskog vjetra, odnosno bez obzira na centre niskog tlaka zraka.

Što je vlažnost zraka veća, to su pijavice niže i deblje, dok što je vlažnost zraka manja, to su pijavice više i tanje. Širina pijavice varira od nekoliko metara do nekoliko desetaka metara. Trajanje pijavice najčešće je do 10-ak minuta, no ponekad i znatno duže. Donji dio pijavice vidljiv je jer je sastavljen od morskih kapljica, a gornji dio vidljiv je zbog kondenzacije vodene pare u plaštu pijavice.

Pijavica najčešće nastaje najprije kao ispupčenje iz baze Cb-oblaka (funnel cloud). Zatim se ispod ispupčenja na morskoj površini javlja vrenje (srk) mora. Ubrzo i iz srka raste ispupčenje koje se postupno spaja s funnel cloudom i cijela pojava dobiva na obliku. Pijavica se raspada kada se gornja i donja polovica razdvoje i krenu drugim smjerovima ili se jednostavno uvuće u bazu oblaka, postupno gubeći na obliku.

Treba napomenuti da razorno djelovanje jakih pijavica nije samo orkanski vjetar. Prilikom prelaska pijavice iznad zatvorenog objekta dolazi do naglog i izrazitog pada tlaka zraka u okolici tog objekta, dok je unutar njega tlak i dalje normalan. Zbog toga pod pritiskom mogu nastati eksplozije u obliku izlijetanja prozora i vrata ili čak pucanja slabijih zidova, osobito kod drvenih kuća. Međutim, ovakve efekte proizvode samo osobito jake i široke pijavice, odnosno tornada, kakve se u nas vrlo rijetko javljaju.

Budući da su za nastanak pijavica potrebne jake uzlazne struje, dovoljno jake da se stvori tuča, tako ista može poslužiti kao eventualni pokazatelj ili predznak nastanka pijavice. Pijavice se kod nas mogu javiti u bilo koje godišnje doba, ali to je najčešće u jesen, jer tada preko nas prolaze brojni frontalni poremećaji, a more je i dalje dosta toplo, dok su u proljeće rijetke jer je more hladno, a vrijeme znatno stabilnije nego u jesen.

Godišnji hod ukupnog broja pijavica opaženih na sinoptičkim (Hvar, Lastovo, Palagruža, Dubrovnik, Šibenik, Split-Marjan i Rab) te na klimatološkim postajama (Izvor grafa: jadran.gfz.hr)

U Hrvatskoj pijavice svako nekoliko godina naprave znatne materijalne štete i dovedu brojne živote u opasnost. U neke od najznačajnijih pijavica koje su se javile na Jadranu u zadnjih 15 godina svakako spada pijavica (tornado) u Bibinjama kraj Zadra u kolovozu 1994., pijavica koja je poharala Crveni otok u srpnju 2002. te pijavica koja je poharala Murter u kolovozu 2005. godine. Ova posljednja, za sobom je ostavila veliku materijalnu štetu. 15-minutno olujno nevrijeme čupalo je drveće i u zrak bacalo okolne predmete.

Pijavica u Bibinjama u kolovozu 1994. (nepoznat autor)

Nevjerojatno velika pijavica uz obale Brača, 4.8.2006.

Prema tadašnjim izvješćima medija, pijavica je u zrak bacila i dio kioska koji je pao na jednu ženu te ju ozlijedio. Pijavica se stvorila na moru, a zatim je ušla nad kopno. Pijavice znaju biti opasne i za sve koji se nalaze na moru u njenoj blizini. Stoga je potreban poseban oprez kada u ljetnim mjesecima stižu jake vremenske nepogode.

Koji su razlozi nastanka takve pijavice u Murteru i može li se predvidjeti njeno pojavljivanje? Pijavice su vrlo teške za predvidjeti jer se još malo zna o prirodi njihova nastanka. Ipak, meteorološki iskusniji stanovnici na Jadranu znaju da su posebno opasne ciklone koje se na Jadranu stvore nakon dugotrajnog razdoblja vrućeg i suhog vremena. Upravo se takva situacija dogodila prošle godine, kada se i nekoliko dana prije nevremena na sinoptičkim kartama jasno uočavao nastanak ciklone u sjevernom Jadranu nakon paklenih vrućina u drugoj polovici srpnja.

Dolaskom svježeg i vlažnog zraka nastaju olujni oblaci – kumulonimbusi. Pijavica nastaje iz baze olujnog oblaka. Njenom nastanku osobito pogoduje toplo more, kao prošle godine u Murteru kada je njegova temperatura iznosila 26°C. Na detaljnijim prognostičkim kartama, prije nevremena, mogli su se uočiti elementi koji su pogodovali nastanku pijavice; mlazna struja nad Dalmacijom je bila izražena, atmosfera vrlo nestabilna (cape/lifted indeks), a vidljivo je bilo smicanje vjetra po visini (wind shear), što pogoduje nastanku pijavica . Tako je u nižim slojevima atmosfere puhao SW vjetar, zatim nešto iznad njega W, pa NW, zatim ponovno W, pa SW i tako dalje.

Čitav niz pijavica zabilježen je 28. kolovoza ove godine:

Pijavica u Dubrovniku (Video: Ivo Hapan)