Međunarodna svemirska postaja tijekom prve polovice kolovoza prekrasno je vidljiva na večernjem nebu iznad Hrvatske, a sljedeće tri večeri prati ju i europski brod za opskrbu. Evo kako ih vidjeti.

Topla je kolovoška večer. Zamislimo na trenutak da to nije ovo oblačno ljeto već neko drugo, vedrije, i da tisuće zvijezda svjetluca nad vama. Gledate u nebo, možda i u Mjesec ako je gore, prolaze neke noćne ptice, pokoji zrakoplov tu i tamo… Najednom se iznad obzora pojavljuje nešto sjajno, nalik zrakoplovu, samo bez treptajućih svjetala. Izgleda poput vrlo sjajne zvijezde, ali uočavate da ne treperi poput zvijezda. A sasvim sigurno nije ni planet, budući da se kreće i to prilično brzo. Vrlo vjerojatno opazili ste Međunarodnu svemirsku postaju.

Prelet Međunarodne svemirske postaje snimljen iz Koprivnice, 10. travnja 2012. Trag nestaje s lijeve strane jer je Postaja tamo ušla u Zemljinu sjenu. Snimio Marko Posavec

Postaja, skraćeno ISS (od International Space Station), kruži oko Zemlje na visini od približno 400 kilometara i to brzinom od 27.500 kilometara na sat; za jedan krug oko planeta treba joj svega sat i pol. Velika je poput nogometnog igrališta, oko 110 x 73 metara, a ukupna površina solarnih ploča pomoću kojih se napaja električnom energijom veća je od 3.000 kvadratnih metara. Zbog svega toga, Postaja je vrlo sjajna na našem nebu; njeni najsjajniji preleti usporedivi su sa sjajem Venere kada je u najboljem položaju za promatranje. Na njoj trenutno borave šestorica astronauta.

Zapravo, teško ju možete promašiti kad plovi nebom, osim ako je jako nisko iznad obzora. Svakako je najsjajniji umjetni objekt na nebu, izuzmemo li kratkotrajne bljeskove satelita s velikim antenama (poput onih iz serije Iridium) kada sretnim spletom okolnosti te njihove antene odražavaju Sunčevu svjetlost ravno prema promatraču na Zemlji. Izgleda poput vrlo sjajne zvijezde koja ne treperi (dakle, više nalik planetu) i polako klizi nebom, a da prijeđe cijelo nebo, od obzora do obzora, treba joj svega deset minuta. Stoga, ako ju namjeravate promatrati, budite točni jer je vrlo brza. Ponekad usred preleta izblijedi i nestane, a ako pažljivo promatrate možda primijetite kako trenutak prije nestajanja pocrveni. To je njen ulazak u Zemljinu sjenu; iako je nama na površini Zemlje noć, ona je na 400 kilometara visine još uvijek obasjana Suncem, a zato ju, uostalom, i možemo vidjeti. Crvenilo, dakako, dolazi od zalaska Sunca.

Prelet ISS iznad Donjeg Miholjca, 7. kolovoza 2014. Snimio Luka Balković

Postoje brojne aplikacije i internetske stranice na kojima možete saznati točno vrijeme preleta Postaje iznad vašeg mjesta te točan smjer njenog kretanja. Jedan od najstarijih i najpouzdanijih takvih servisa je Heavens Above, vrlo jednostavan za korištenje. Kako bismo vam olakšali potragu, svakodnevno ćemo vas putem našeg foruma i Facebook stranice obavještavati o preletima. Imate li teleskop, pokušajte njime uhvatiti Postaju – nije nimalo lako i nećete ju dugo održati u vidnom polju, ali moći ćete lijepo razaznati solarne panele i glavnu strukturu Postaje.

Međunarodna svemirska postaja “uhvaćena” teleobjektivom od 500 mm. Snimio Marko Posavec

Bonus!

ATV-2 “Johannes Kepler” tijekom prilaska Postaji u 2011.

Sve do utorka, u blizini Postaje moći ćete vidjeti još jedan svemirski brod; ne tako sjajan, ali ipak sasvim dobro vidljiv golim okom. To je ATV-5 Georges Lemaître, teretni brod Europske svemirske agencije koji nosi zalihe astronautima na Postaji – znanstvene eksperimente, rezervne dijelove, odjeću, gorivo, zrak i vodu. Lansiran je 29. srpnja i otad se postupno približava Postaji; spajanje je zakazano za utorak, 12. kolovoza u 11:21 po našem vremenu.

Do tog datuma, bit će ga moguće vidjeti kratko nakon prolaska Postaje. Kretat će se istim pravcem po nebu, ali znatno manje sjajan. Stoga, nakon što završite s promatranjem Postaje i ona otplovi u Zemljinu sjenu, pričekajte još malo i gledajte u područje neba kojim je upravo prošla. Gledajte pažljivo, podalje od gradskih svjetala, i nećete ga promašiti. Potrebno je, doduše, naglasiti kako će ATV-5 prije spajanja izvesti nekoliko manevara oko Postaje radi testiranja novih navigacijskih senzora, stoga vam ne možemo dati odviše precizne podatke o njegovom položaju. Najbolje ga je čekati nekoliko minuta prije i poslije same Postaje.

Sve u svemu, ovih večeri imamo jedinstvenu priliku vidjeti čak dva svemirska broda u razmaku od svega nekoliko minuta. Iskoristite to! Lako ih je snimiti dugom ekspozicijom, pri čemu će ostaviti tragove na pozadini zvjezdanog neba. Uživajte i šaljite nam vaše fotografije.

Točna vremena preleta objavljivat ćemo svakodnevno na Crometeo forumu i našoj stranici na Facebooku.

Podsjetimo i da su članovi Crometeo tima uspjeli snimiti prelet Međunarodne svemirske postaje preko Mjeseca!

Komentari