Tekst napisao mr. sc. Milan Sijerković za časopis Hrvatske vode

Povijesni događaj koji je zauvijek primijenio meteorologiju je Krimski rat, a glavna osoba u pripovijesti je Nepoleon III. (1808. – 1873.). Bio je sin Loisa Bonapartea, brata glasovitog vojskovođe i francuskog cara Napoleona I. Vladao je Francuskom od 1852. do 1870., i to prvih nekoliko mjeseci kao predsjednik republike, a od prosinca 1852. kao car. Napoleon III. nije bio omiljen, među inim i zato što je provodio represivnu politiku prema republikancima, političkim protivnicima. Kako bi skrenuo pozornost s teškoća u unutarnjoj politici, želio je postići uspjehe u vanjskoj. Stoga je uvukao Francusku u Krimski rat, a poslije i druge ratove, što će ga politički i državnički, a i kao čovjeka, dotući.

Napoleon III.

Ali, vratimo se Krimskom ratu koji je vođen od 1852. do 1856. godine. Osnovni mi je cilj bio stjecanje prevlasti na Balkanu, tjesnacu Dardanelima i na Bliskom istoku. U tome je vojnom sukobu s jedne strane bila Rusija, a s druge Turska i njezini saveznici Francuska, Engleska i Kraljevina Sardinija.

Saveznici potraj 1854. počeli opsadu dobro utvrđenog grada Sevastopolja, koji je bio glavna ruska luka u Crnome moru.

U blizini Sevastopolja skupilo se mnogo savezničkog brodovlja , jer su grad opsjedali ne samo s kopna nego i s mora. Otprilike mjesec i pol dana poslije početka opsade, 14. studenog 1854., jaka je oluja zahvatila to područje, uključujući i saveznički logor na kopnu i brodovlje na moru. Vjetar je divljao i pustošio snagom orkana. Šatori su letjeli na sve strane, zajedno s vojničkom opremom, a u floti je nastao istinski kaos. Zapovjedništvo flote očitovalo se potpuno nespremnim u suočavanju s iznenadnim nevremenom. Čini se da su smetnuli s uma činjenicu da je Crno more dobilo svoje ime upravo zbog čestih oluja što vladaju na njemu!

Oluja poharala flotu

Dijelom zbog izravnog djelovanja olujnog vjetra, a donekle zbog valovitog mora i međusobnih sudara, nastraldao je mnogo brodova. Među njima bili su francuski i engleski brodovi koji su prevozili oružje za saveznički vojsku smještenu na poluotoku Krimu. Čini se da se oluja posebice okomila na Francuze! Jako je nastradao njihov logor na kopnu, ali je još veća nevolja pogodila njihove pomorske snage. Uz mnoštvo oštećenih brodova, kraj Balaklave je u nevremenu potonuo i njihov brojni brod Henri IV.

Napoleon III. bio je teško pogođen nesrećom koja je pogodila Francuze. To je obezvrijeđalo njegove napore ustoličenja Francuske kao važne političke i vojne sile. Povijesna je činjenica da je oluja, zbog njezinih učinaka i posljedica, uvelike poremetila savezničke planove i vjerojatno donekle utjecala na rezultat rata. Sevastopolj je izdržao opsadu godinu dana, a rat je za saveznike završio manje povoljno nego što su to očekivali. Da bi skinuo bilo kakvu odgovornost sa sebe i prikazao se u što povoljnije svjetlu ogorčenoj javnosti, Napoleon III. je naredio da se provede istraga o razlozima nesreće.

Le Verrierova istraga

Taj zadatak dobio je poznati francuski znanstvenik, astronom Le Verrier. Mnogi ga znaju po tome što je odredio položaj tada još neotkrivenog planeta Neptuna. Le Verrier je uspio prikupiti podatke o vremenu u prvoj polovici studenog iz mnogih krajeva Europe, u kojoj se već bile uspostavljene brojne meteorološke postaje. (U Hrvatskoj su 1854. godine radike četiri meteorološke postaje: Dubrovnik, Stara Gradiška, Zadar, Zagreb). Istražujući podatke vremenskih motrenja, Le Verrier je zaključio da je uzrok velikom nevremenu u Crnom moru i stradanjima saveznika – jaka ciklona. Ona je do svojeg dolaska u područje Crnog mora prešla velik dio Europe i u mnogim je područjima uzrokovala velike nevolje. Na žalost, o prisutnosti i putovanju te ciklone malo se znalo, pa zato nisu mogle biti poduzete bilo kakve mjere zaštite. Tadašnje su novine doduše katkad izvješćivale o mjestimičnom nevremenu i štetama koje je prouzročilo, ali nitko u tome nije zamjećivao bilo kakvu povezanost. Jednostavno, nedostajala je služba koja bi sustavno i pravodobno skupljala vremenske podatke s meteoroloških postaja i analizirala ih. Takve je služba mogla postojati, jer je u to vrijeme telegraf bio u širokoj uporabi. Ukratko, Le Verrier je zaključio da se tragedija u Crnom moru mogla spriječiti, pod uvjetom pravodobne dostupnosti vremenskih podataka s meteoroloških postaja svima koji bi ih znali uporabiti na pravi način.

Povijesna vremenska karta

Čim je dobio izvješće od glasovitog znanstvenika, Napoleon III. je očitovao zavidnu učinkovitost i odlučnost. Naredio je redovito motrenje i skupljanje vremenskih podataka iz cijele Francuske na jednom mjestu, te analizu skupljenih obavijesti. I, nije proteklo ni tri mjeseca poslije crnomorske tragične oluje, a u Francuskoj se pojavila prva aktualna sinoptička karta. Takve su se karte od 1855. godine izrađivale svakodnevno, na temelju podataka motrenja u 7 sati. Karta se dovršavala oko 10 sati prije podneva i na temelju nje se izrađivala neka vrsta prognoze za tekući dan. S početka je posao vremenskog prognostičara obavljao već spomenuti astronom Le Verrier.

Francuze su na njihovu prognostičkom putu najprije slijedili Nizozemci (iste godine), a kasnije Englezi, Austrijanci, Nijemci, Sjedinjene Američke Države…

Jedna oluja, koja je zanjihala prijestolje francuskoga cara Napoleona III., postavila je kamen temeljac suvremenoj prognostičkoj praksi!

Komentari