Sv. Medard je veoma popularan svetac u Francuskoj, stoga je njegov blagdan u katoličkom kalendaru kod francuza vrlo zapažen (08.lipnja). Životopis ovog sveca otkriva slijedeće: rođen u plemićkoj obitelji, neobične dobrote prema onima koji to nisu zaslužili, svećenik i biskup.

Ovaj svetac smatra se zaštitnikom meteorologa i poljoprivrednika jer je zadužen za uspjeh žetve, a kasnije i berbe.

 Francuzi legendu o Sv. Medardu vezuju s narodnim blagdanom ruža (običaj je da se čestitim djevojkama na glavu stavljaju krune od ruža). U Hrvatskoj ga povezuju sa vremenskom prognozom, točnije s kišom. Također, službena katolička literatura ovog sveca prikazuje s orlom iznad glave koji ga štiti od kiše.

 Meteorolozi su objasnili razlog zašto je u prosjeku vrijeme najkišovitije oko Merdarovog spomendana. Mjesec lipanj  je klimatski najkišovitije razdoblje ljeta kao posljedica Europskog monsuna, odnosno prodora vlažnog i svježeg zraka tijekom ljeta s Atlantskog oceana na ugrijani kontinent Europe.

Međutim, narodna kazivanja imaju neke sasvim druge priče o kiši u lipnju i  Medardu kojeg opisuju kao nagluhog starca, koji nema veze sa francuskim biskupom Medardom. Od milja zovu ga Medardo, a nekad i Nedardo.

Kazivanja ovih priča prvenstveno dolaze iz kontinentalnog dijela Hrvatske, odnosno Slavonije, Moslavine i Podravine.

“Bila je suša i Medardo je izmolil Boga za kišu. I unda je četrdeset dana padala kiša svuda. Medardo bo prodal sve ambrele!”

“Kad je Bog davao zaduženja, ti buš to, ti buš to, onda je Medardu rekel: Ti buš daval kišu! Kad budu ljudi prosili kišu, ti buš daval kišu! Medardo je bil stari i nagluhi pak je čuo: Kad ljudi budu kosili. I tako je daval kišu kad su ljudi kosili četrdeset dana”

“Nedardo u raj došo, bijo već jako star i reuma ga mučila i ruke mu škripile, a Sv. Petar sta buštabirat, te kaki će posal tom đedu dat? Nema ni u raju plandovat, tamo je taki sistem, sve svoj red ima. Sv. Petar u čas smisli i kaza mu šta će radit, dade mu radni raspored, kaza mu, kad ljudi budu kišu prosili nek on s tim upravlja i vrpa. Nedardo, ko staro čeljade i već fajn gluv bijo, pa razumi Sv. Petra da daje kišu kad ljudi budu kosili, a ne kad budu prosili, svece molili. Zato uvik pada kad se livade kose. Eto ti belaja, vidite kako se samo rad jedne riči ako je okreniš (prosili, kosili) sve okreni”

“Od Svetog Nedarda ima još jedna zgoda, baš i ni zgoda za kazat, al kad nas je vako zaguljijo kazat ćemo je. Nek se zna. Nedarda se u gaće uneredijo, al pošteno. Grstionica-grstava, to se tako kaže pa bijo svetac ili obična kršćanska duša. I kad se uneredijo objesio je gaće na tarabu da ji kiša opere. Četrdeset dana je ljevalo, dok su se istom te njegove uneredite gaće oprale. Zato kad o Nedardi kiše nepristavša padat, svit kaže: Sad se peru Nederdine gaće!”

Ja sam osobno čula još jednu priču o ovom svecu. Kada je Medardo pripovjedao po francuskim selima uprljao je kabanicu i zamolio jednu seljanku neka mu je opere. Ona je bila u velikoj žurbi i odbila je. Zatim je pokušao kod druge seljanke koja ga je iz istog razloga odbila. Također, sve ostale koje je zamolio da mu operu kabaciju su odbile jer su imale mnogo svojeg posla. Medardo se jako naljutio, zbacio kabanicu sa sebe, udario štapom o pod i naredio kiši neka pada dok  cijelu kabanicu ne opere. Budući da je kabanica bila jako prljava, kiša je neprestano padala punih 40 dana.

U narodu postoje brojne izreke o Medardu i vremenskoj prognozi koje su sačuvane i vjerovatno poznate svima.

-Sveti Medardno što nam daje, četrdeset dana traje.

-Kakav bude dan Medarda bio, takav bit će za njim mjesec cio.

-Kiša Medarda četrdeset dana traje.

-Medardov dažd na saku tablu sena vudri.

Citati u tekstu su preuzeti iz: “Tragovi hrvatske mitologije” (Marija Novak)

Danijela Grbelja

Komentari