Zadnjih dana vjetar koji je dominirao na Jadranu bila je bura, a najjače je puhala na njegovom sjevernom dijelu. Rezultat svega su znatno niže temperature mora na sjevernom Jadranu u odnosu na temperature mjerene prošloga tjedna.

Tako su prije prodora prošlog vikenda temperature mora na Kvarnera bile i do 28°C. Do danas su temperature mora pale 5 do čak 8°C u odnosu na vrijednosti prije zadnja 2 prodora. Jutros je tako na otoku Krku izmjereno samo 19°C, u Malinskoj 21°C. U Dalmaciji je pad temperature mora jedva zamjetan ili ga uopće nije bilo. To je zbog toga jer su i prije prodora temperature mora bile nekoliko stupnjeva niže u odnosu na sjeverni Jadran, a bura je bila znatno slabija nego na sjevernom Jadranu. Jutros su temperature mora u Dalmaciji većinom od 22 do 24°C.

Temperature mora 17.8.2013. (AdriaROMS model)

U nastavku teksta pročitajte više o rashladnom djelovanju mora na temperature zraka na Jadranu u toplijem dijelu godine.

More kao regulator klime

More je jedan od vrlo značajnih regulatora klime. To znači da ono direktno utječe na klimu ne samo morskih područja nego onih koji su u njegovoj blizini, pa čak i udaljenijih područja. Gledajući vremensku prognozu ili slušajući izvještaj o vremenu teško je neprimijetiti da su ljeti temperature zraka u zaleđu Dalmacije često više od onih uz obalu ili na otocima.

Isto tako, u hladnijem dijelu godine obala i otoci gotovo u pravilu imaju više temperature zraka od onih u zaleđu Dalmacije. Zašto su tako bliska područja različita po klimatskom obilježjima? Odgovor leži upravo u moru, odnosno njegovom utjecaju prvenstveno na temperaturu zraka.

Toplinski kapacitet mora

More ima različita fizikalna svojstva od zraka ili tla. More se mnogo sporije grije i mnogo sporije hladi nego tlo. To znači da more mora primiti znatno više energije da bi dosegnulo neku temperaturu u odnosu na tlo (kopneni površinski sloj Zemlje). Razloga je više.

Prije svega, sunčeve zrake zagrijavaju značajno dublji sloj u slučaju mora nego kod kopna gdje se zagrijava samo vrlo tanki površinski sloj. Sunčeve zraka, dakle, prodiru u moru znatno dublje. Jednom primljena toplina u moru (vodi) znatno se sporije gubi nego kod kopnenih površina.

Foto: Boris Kačan

U prirodi ovo znači da će se se tlo prije zagrijati nego vodene površine, ali isto tako i da će se znatno sporije hladiti u odnosu na kopno. Ovo što osobito se zna primijetiti kod nas u prijelaznim godišnjim dobima. U rano proljeće nije velika rijetkost da snijeg zabijeli i obalu, najčešće tijekom ožujka.

Ožujak ima višu prosječnu temperaturu zraka u odnosu na siječanj i znatno duže trajanje svijetlog dijela dana. Ipak, more je prosječno najhladnije upravo prvih dana ožujka pa se može reći da tada najmanje zagrijava obalu.

Nagla zatopljenja u rano proljeće, kada temperature prijeđe 20 ili čak 25°C najviše se osjete u zaleđu obale, a najmanje uz obalu i na otocima jer je more još ohlađeno od zimskih mjeseci.

U jesenskim mjesecima more je još toplo od ljetnih mjeseci pa se njegova toplina dugo još osjeća uz obalu i na otocima. Ljeti je temperatura površinskog dijela mora najčešće znatno niža u odnosu na temperaturu zraka na obali. To se manifestira time da se najviše dnevne temperature mjere u zaleđu Dalmacije, niže uz obalu, a najniže na isturenim jadranskim otocima u blizini otvorenog more.

Primjerice, u Kninu se temperature ljeti nerijetko popodne do iznimno vrućih 40°C. Tako visoka temperature zraka nikad nije zabilježena u Splitu. Na Palagruži temperatura zraka ni za najvećih vrućina vrlo rijetko značajno prijeđe 30°C.

More ublažava temperaturne amplitude

More jako utječe na dnevne amplitude temperature zraka. To je razlika između najviše i najniže temperature zraka izmjerena tijekom dana. Amplitude su veće što se udaljavamo od obale,  a sve su manje što se približavamo moru. Najmanje amplitude su na isturenim otocima gdje je dnevna temperatura jedva zamjetna.

Primjerice, na Palagruži se temperature zraka tijekom ljetnog dana stalno može kretati oko 28°C. U Kninu, pak, ljeti temperatura u noći padne i ispod 15°C, a danju naraste i iznad 35°C što je amplituda od oko 20°C!

Foto: Boris Kačan

Zbog razlike u temperaturi zraka nad kopnom i morem ljeti pušu poznati vjetrovi stabilna vremena: burin i maestral. More je zaslužno da nam danju ljeti dolazi vjetar koji nam vrućinu učini podnošljivijom. Naravno, najbolji rashladni efekt mora osjetit ćemo ako se okupamo u njemu u vrućem ljetnom danu.

Ako površinska temperatura mora naraste neobično visoko, blizu 30°C (rijetko se dogodi, ali se ponekad zabilježi i tako visoka temperatura mora, osobito zadnjih godina) onda ni kupanje u moru ne predstavlja osobito osvježenje!

Naslovna fotografija: ANTONIO MIŠE / CROMETEO

Foto: Boris Kačan

Komentari