Mezoskalna oluja nad Jadranom: Vrhovi oblaka dosezali 13 kilometara, u Zadru palo 100 litara kiše! (FOTO, VIDEO)

20.09.2014

Kategorije:

Hrvatska

Nakon nekoliko dana predaha, subota je donijela burna meteorološka zbivanja u dijelu zemlje, odnosno većim dijelom na Jadranu. Meteorološki gledano, zanimljivo je da je dijelove Jadrana pogodilo vrlo jako nevrijeme iako se nigdje u našoj blizini nije nalazio ciklonalni centar, niti je u blizini bilo atmosferskih fronti.

Nad istočnom Europom, područjem zapadno od Irske te područjem Alpa i dijela balkanskog poluotoka tijekom dana nalazilo se polje povišenog tlaka zraka. Nad zemljama Beneluksa nalazila se slabo izražena ciklona, a znatno dublja zapadnije od obala Portugala, nad Atlantikom. Nad našim područjem tijekom dana tlak je bio malo povišen, iznad Dinarida dosezao je gotovo 1020 hPa. U prizemlju su zato dominirale južne varijante vjetrova. Da bismo bolje objasnili vremenska zbivanja nad nama, morat ćemo poći znatno više u troposferu.

Već su protekle noći sondažna mjerenja detektirala vrlo visoke CAPE vrijednosti iznad srednjeg Sredozemlja, od 1500 do 4000 J/kg. Ova zračna masa bila je vrlo bogata maritimnom vlagom. Već spomenuta jaka prizemna ciklona zapadnije od Portugala velik je dio Europe, osobito južne, uvela u izraženo zapadno visinsko strujanje, a izlazni krak mlazne struje preko Iberskog poluotoka dopirao je preko sjeverne Italije sve do našega područja. Tako je zračna masa porijeklom sa sjeverozapada Afrike putovala preko zapadnog Sredozemlja, donoseći nam topao i vlažan zrak. Vrijednosti smicanja vjetra u sloju 0-6 km bila su uglavnom od 20 do 30 m/s, pa su nastajuće oluje brzo prerastale u organizirane konvektivne sustave.

Još se u noći s petka na subotu iznad sjeverne Italije stvorio snažan konvektivni sustav, a u rano jutro se premjestio nad sjeverni Jadran. Sustav je donio neobično snažnu grmljavinsku aktivnost. Olujni sustav bio je najjači dok se jezgrom nalazio nad morem srednjeg Jadrana. Satelitske snimke otkrile su da je temperatura vrhova oblaka ovog olujnog sustava pala do čak -70°C, što ukazuje na veliku vjerojatnost da je oblak dosezao 13 kilometara u visinu! Olujni se sustav preko srednjeg Jadrana nastavio kretati prema južnom, te prema južnoj BiH i Crnoj Gori.

Impresivne satelitske snimke nad našim područjem prenijele su gotovo sve web stranice meteorološkog sadržaja jer je olujni sustav pomalo podsjećao na izvantropski olujni sustav.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je u subotu preko Jadrana i dalje prema Balkanskom poluotoku prošao mezoskalni konvektivni sustav (MCS). Radi se o sustavu grmljavinskih oluja koje su na organiziranijem stupnju od izoliranih grmljavinskih oluja, ali ipak manje organiziranom od izvantropskih ciklona. Obično traju nekoliko sati ili više, baš kao što je to bio slučaj nad Jadranom tijekom subote. Neke su poznate meteorološke stranice naznačile mogućnost da bi se moglo raditi o mezoskalnom konvektivnom kompleksu (MCC), koji je posebna vrsta MCS-a u kojem se područje hladnih oblaka (hladnije od -32°C) prostire na više od 100.000 četvornih kilometara, a sami vrhovi oblaka se prostiru na najmanje 50.000 km² s temperaturama ne višim od -52°C. Ovaj drugi uvjet je sigurno zadovoljen u subotnjem olujnom sustavu nad Jadranom.

Usprkos impresivnom izgledu na satelitu i rekordnom broju električnih pražnjenja ovoga kalendarskog ljeta (po podacima sustava za detektiranje munja Blitzortung, u samo jednom odabranom području otvorenog mora srednjeg Jadrana površine 5 kilometara kvadratnih, detektiran je intenzitet električnih pražnjenja iz oblaka od 1.211 udara unutar 20 minuta!).

Bitno je naglasiti kako je ovakav razvoj vremena bio najavljen danima unaprijed od strane različitih meteoroloških institucija. DHMZ je na svom MeteoAlarmu stavio crvenu boju za sve jadranske regije, što znači najviši stupanj opasnosti od nevremena. ESTOFEX je okarakterizirao stupanj opasnosti dvojkom od moguća tri stupnja, a usput prilažemo i prognozu našeg Crometeo WRF-ARW modela koji je gotovo idealnom točnošću prognozirao jačinu (simulirani radarski odrazi preko 60dBz) i putanju ove nepogode.

Prognoza maksimalne radarske reflektivnosti za subotu, Crometeo WRF-ARW – maps.meteoadriatic.net

Potop u Makarskoj i Zadru, u Italiji izmjereno 37°C!

Čak 101 litra kiše po kvadratnom metru pala je tijekom subote na Crometeo mjernoj postaji Zadar Poluotok, od čega je većina pala u nekoliko jutarnjih sati. Na DHMZ postaji Zadar Puntamika palo je 67 mm oborine. Mjerna postaja Vodice Olimpija primila je 60 mm oborine, tako da se na ovoj postaji količina oborina od početka mjeseca popela na 237 mm. Krvavica pored Makarske je primila 57 mm, a na listi postaja na kojima je palo 50 ili više litara su još Pula 52, Bilice 51, te Pirovac, Šibenik – Dubrava, Makarska i pulski aerodrom s 50. Svi krajevi Jadrana su dobili kišu, a obilnijih pljuskova je bilo i zaobalju te u Lici. Kiše i pljuskova je bilo i u velikom dijelu unutrašnjosti, ali su oborine bile znatno manje izražene nego na Jadranu. Sjeverni krajevi zemlje ostali su potpuno suhi.

Već spomenute velike količine oborina koje su pale na zadarskom, šibenskom i makarskom području uzrokovale su lokalne poplave. Njih je bilo i južnim dijelovima susjedne BiH.

U drugom dijelu dana, a osobito navečer, vrijeme se postupno smirilo jer je sustav odmaknuo na istok, a ponegdje je bilo i duljih sunčanih razdoblja. Na Jadranu je puhalo jugo koje je prijepodne mjestimice imalo vrlo jake udare na moru.

Usprkos oblacima i kiši, dan je bio topao i vrlo topao s najvišim dnevnim temperaturama u većini predjela od 21 do najviših 27°C, koliko je izmjereno u Komiži.

Ipak, afrička zračna masa “zapaprila” je temperature u nama susjednoj Italiji. Tako je čak 37°C izmjereno u zračnoj luci Decimomannu na jugu otoka Sardinije, a gotovo u cijeloj južnoj Italiji temperature su bile iznad 30°C tijekom subote!

Animacija satelitske snimke, procjene oborina i udara munja tijekom nevremena 20.9.2014. (WetterOnline/Eumetsat)