Na Jadranu se upravo uz srpanj najviše veže vjetar maestral. Maestral ima različite nazive u pojedinim predjelima naše obale i otoka pa se rabe nazivi poput: meštral, majstral, majštral, maštral… Dva su osnovna razloga zašto se maestral najčešće javlja ljeti, a osobito u srpnju. Prvi i osnovni razlog nastanka maestrala su etezije, strujanja zraka iz spomenute Azorske anticiklone nad svježim Atlantikom prema prostranom području sniženog tlaka zraka (ciklona) nad pregrijanim južnim i jugozapadnom dijelom Azije. To se strujanje osjeća u većem dijelu Sredozemlja i ima sjeverozapadni smjer, stoga je maestral učestalo ime za vjetar koji puše sa sjeverozapada.

Barički sustavi i globalna cirkulacija u srpnju

Drugi i ne manji važan čimbenik koji utječe na stvaranje maestrala je dnevni vjetar na Jadranu. Tijekom dana obalno kopno izloženo je jakom sunčevom zagrijavanju pa se pregrijani zrak počne uzdizati, i tako nad cijelim kopnom nastaje polje malo sniženog tlaka zraka. U isto vrijeme nad morem, čija je temperatura niža od one nad kopnom, nastaje polje malo povišenog tlaka zraka. Zbog toga jer zrak uvijek struji iz područja povišenog u sniženi tlak zraka, danju vjetra puše sa mora prema kopnu. Kaže se vjetar «prati» sunce, pa često prijepodne ima više jugozapadni, a popodne sjeverozapadni smjer.

Ovaj vjetar uvelike olakšava život u ljetnim vrućinama, jer puše najjače u najtoplijem dijelu dana i donosi zrak sa mora koji je često zamjetno svježiji od onoga nad kopnom. Ovaj se vjetar još zove smorac ili zmorac. Kada smo objasnili način njegovoga nastanka, prilično je jasno zašto je ljeti najtoplije u zaleđu Dalmacije, a ne uz obalu i na otocima. Zbog rasporeda otoka, kanala uz obalu, te obalnih planina, zmorac ne puše svugdje iz istog smjera. Kada Azorska anticiklona pruži svoj greben prema Jadranu uspostavi se nad našim djelom Sredozemlja opća sjeverozapadna cirkulacija. Tamo gdje zmorac ima sjeverozapadni smjer maestral će biti najjači, jer je, najjednostavnije rečeno, maestral kombinacija zmorca i sjeverozapadnog strujanja unutar etezija. Što se više udaljavamo od obale prema otvorenom moru Jadrana to je utjecaj zmorca manji.

Pomorci i ribari jako vole maestral jer je to vjetar koji nema zlu narav, najčešće je slab do umjeren i vjetar je koji je siguran znak stabilnog vremena. Maestral u pravilu ne pravi velike valove, a osobito ga vole jedriličari. Kako je rečeno, maestral je siguran pokazatelj stabilnog vremena i onaj tko se nalazi na moru za vrijeme puhanja maestrala ne mora strahovati od nepovoljnog vremena. Kada izostane uobičajeni dnevni hod vjetra može se očekivati promjena vremena. Tada obično zapuše jugo, tlak zraka počne padati, te se naoblači sa zapada i jugozapada.

Temperatura mora

More se sporo grije, ali i sporo hladi jer voda ima gotovo najveći specifični toplinski kapacitet od svih poznatih tijela. Zbog toga more djeluje blagotvorno na klimu u priobalju, odnosno zimi je zagrijava, a ljeti rashlađuje. More se zagrijava apsorpcijom Sunčevih zraka, a dio energije se troši na isparavanje. Toplina se u dubinu polagano prenosi s čestice na česticu. Tijekom dana se može zagrijati do pola, a tijekom godine i do 7 metara dubine. Ipak, toplina prema dubini najdjelotvornije napreduje vertikalnim strujanjem (konvekcijom). Na isti način s prestankom djelovanja Sunca more se hladi.

Hlađenjem gustoća površinskog sloja postaje veća i površinski rashlađeni sloj spušta se prema dubini dok ne naiđe na sloj vode iste gustoće i temperature. Na mjesto tog sloja diže se na površinu nešto topliji susjedni sloj vode. Taj se proces neprestano ponavlja u toku noći sve do ponovnog zagrijavanja površinskog sloja, odnosno do sljedećeg izlaska Sunca. Svakim toplim danom gornji sloj bit će sve topliji pa se zbog toga more grije na sve veće dubine već opisanim načinom (konvekcijom). Minimalna temperatura mora javlja se prije izlaska Sunca, a maksimalna između 15 i 17 sati. Maksimalne temperature mora u godini na Jadranu su u srpnju i kolovozu i kreću se od 23 do 28°C, katkad i za koji stupanj više. More je najhladnije u veljači i ožujku, a temperature mu se tada kreću od 10 do 15°C, uz obalu za hladnih dana mogu biti i ispod 10°C.

Morske struje i vjetar također znatno djeluju na temperaturu mora. Ljetna bura, iako može biti vrlo topla, redovito znatno rashladi more uz obalu. Razlog tome je što bura, budući puše s kopna, premješta kompletni gornji topli sloj mora prema otvorenom. Zbog toga na njegovo mjesto dolaze hladne vodene mase iz dubine. Zato nije rijetkost da jaka, iako topla, bura ljeti u kratkom vremenu snizi temperaturu mora i za 5°C. Jugo ili neki drugi vjetar s mora, za razliku od bure, pomaže zagrijavanju mora jer uzburkavaju morsku površinu. Valovita površina lakše se zagrijava budući da glatka površina poput ogledala reflektira velik dio Sunčevih zraka u atmosferu i taj dio Sunčeva zračenja ne sudjeluje u zagrijavanju vode.

Temperatura površinskog sloja mora 2.7.2103. (Satelitsko mjerenje)

Naslovna fotografija: Rade Popadić / CROMETEO

Komentari