Thursday, Mar. 28, 2024

KOLUMNA studenta PMF-a: Dvije ciklone koje su u Hrvatskoj digle mnogo prašine!

Autor:

|

15.08.2013

|

Kategorije:

KOLUMNA studenta PMF-a: Dvije ciklone koje su u Hrvatskoj digle mnogo prašine!

U drugoj polovica srpnja, nakon niza uzastopnih dana s velikim vrućinama, spas se od vrućina čekao jedino u nadolazećej fronti koja je trebala pogođenom području donijeti kratkotrajno osvježenje, premda je postojala i opravdana bojazan od jačeg nevremena. Tijekom popodnevnih sati toga 29. srpnja,  počinju se nazirati atmosferske promjene s vjetrom u inače dosadnom meteorološkom danu .

Vjetar manjeg intenziteta pretvorio se u olujni u dijelovima sjeverozapadne Hrvatske od Zagreba preko Hrvatskog zagorja do varaždinskog područja. Zagreb je pogodila prašinasta oluja, kao i Rt Kamenjak kod Pule u Istri, ali i mnoga druga područja Hrvatske, ujedno pružajući  fotografima odličnu priliku za fotografiranje rijetke prirodne pojave. Snimljene su roga dana mnoge fotografije na kojima kao da se radi području jugozapadnog dijela SAD-a. Zahvaljujući visokim temperaturama, te duljem vremenskom periodu bez oborina, time  djelujući  kao katalizator na mehaničko trošenje tla koje za posljedicu imalo stvaranje finih, sitnih sedimentiranih čestica prašine i uz jak vjetar stvarajući „prašinaste oluje“ .

Nevrijeme u Ivancu. Foto: Zoran Stanko / CROMETEO

slika

slika

Rijeko viđeno prašinasto nevrijeme u Zagrebu. Foto: Zvonimir Katančić / CROMETEO
slika

slika

U Hrvatskom Zagorju vjetar je uzrokovao manje materijalne štete; od pucanja manjih grana na drveću, savijanja mladog kukuruze sve  do većih  oštećenja električne infrastrukture, rušenja stabala itd.

Premda se najavljivalo kao velika oluja, ovaj je prodor prošao je bez većih količina oborina sa grmljavinskim aktivnostima, a fronta se najviše odlikovala sa jakim vjetrom i brzim padom temperature  u kratkom vremenskom periodu.

Ciklona Jakob

Prodor krajem srpnja donio je kratkotrajno osvježenje našim krajevima, te je barem malo olakšalo disanje pred naletom novog toplinskog vala koji je trajao dulji vremenski period i još većeg intenziteta. Tijekom perioda velikih vrućina izdano je upozorenje za građane da se klone vanjskih aktivnosti tijekom podnevnog vremenskog perioda zbog opasnosti ozbiljnog narušavanja zdravlja u kojima su osobito ugrožene osobe starije životne dobi, djeca, kardiovaskularni bolesnici te kronični bolesnici. Nakon 10-dnevnih vrućina, koje su u mnogim gradovima i manjim mjestima u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH obarale temperaturne rekorde od kad postoje službena mjerenja, konačno se na vidiku pojavila promjena vremena koju su neki mediji odmah prozvali „kataklizmička fronta“.

Premda hladna fronta koja je dolazila iz smjera sjeverozapadne Europe donijela velike štete u Njemačkoj (gdje je padala tuča promjera 12 cm), u medijima se pojavili natpisi o „oluji stoljeća“. U četvrtak 07. kolovoza nevrijeme je pogodilo Karlovac uzrokovajući znatne materijalne štete u vidu rušenja stabala, drvenih električni stupova itd., Tijekom tjedna na društvenim stranicama pojedini novostvorene Facebook grupe o vremenu počele su u javnost puštati senzacionalne natpise o nadolazećoj oluji opasnoj za život, gdje će doći do obilnih grmljavinskih pljuskova sa pijavicama i tornadima, što pokazuje jednu veliku neozbiljnost, amaterstvo ili samo želju za odjek u javnosti, ali upozorenja u javnost puštena su i od strane DHMZ-a. Nažalost navedene informacije pokupili su i pojedini mediji koja su navedena upozorenja koristili u senzacionalističke svrhe, sa ciljem što većeg utiska na javnost čime bi izazvali veću prodaju a time i  veću zaradu, ali dodatan nusprodukt natpisa postat će panika koja me podsjećala na Orsonovo radijsko emitiranje  „Rata svjetova“ 1938. godine.

Večer prije nadolazeće fronte tijekom vožnje dizalom započnem razgovor sa prolaznikom o toplinskom valu na što se nadovezao da više preferira vrućine nego najavljivano nevrijeme, spominjući zabrinutost zbog automobila na otvorenom prostoru. Tijekom poslijepodnevnih sati 09. Kolovoza, dok se nevrijeme polako približavalo, zagrebačke gradske vlasti odlučile su otvoriti javne garaže za besplatni parking od 17 sati do 12 sati sljedećeg dana, te time prevenirati moguće posljedice na limenim ljubimcima građana. Ipak taj je postupak samo dodatno rasplamsao zabrinutost među ljudima, što je dovelo do pražnjenja ulica te sklanjanja automobila pod nadvožnjacima.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

http://imageshack.us/a/img24/161/4tub.jpg

http://imageshack.us/a/img809/7697/qrcc.jpg

http://imageshack.us/a/img138/2023/j3sk.jpg

http://imageshack.us/a/img266/3115/7xk1.jpg

http://imageshack.us/a/img23/3725/1crn.jpg

http://imageshack.us/a/img577/4318/iv5s.jpg

http://imageshack.us/a/img401/2927/fsef.jpg

 Limeni ljubimci u Zagrebu nestali s ulica! Foto: Boris Kovačev / CROPIX
http://img14.imageshack.us/img14/1135/au62.jpg

Ipak, nevrijeme je pogodilo  Sloveniju (Ljubljanu), dok je Hrvatskoj uzrokovalo štetu samo na vrlo ograničenom području. Štete je bilo u pogođenom području gornjeg Međimurja, u Zagrebu je zapuhao tek umjeren vjetar uz grmljavinsku aktivnost i lokalne oborine. Nakon što je „oluja stoljeća“ prošla, na društvenim stranicama pojavile su se mnoge slike i ilustracije koje ismijavaju oluju, ali i ljude koji su podlegli panici. U isto su se vrijeme mediji branili da su meteorolozi pogriješili, te da je oluja ipak bila manjeg intenziteta u odnosu na očekivane najave.

Premda i u neku ruku medije mogu razumjeti, ali nikako ne razumijem mr. Ivan Čačića, ravnatelja DHMZ-a, koji okrivljuje Crometeo udrugu za nastalu situaciju u medijima, te nazivajući članove udruge nadrimeteorlozima. Vjeruje je da tom izjavom želio srušiti kredibilitet ove vjerodostojne udruge koja prati izvještaje, te daje vlastite prognoze s iznenađujućom točnošću i objektivnim izvještajima sa terena. Istina je da su članovi udruge zaljubljenici u meteorologiju, ali ne samo u nju nego i u povezane znanosti. Zabrinjavajuće je, u najmanju ruku,  ravnateljevo pozivanje da se stane na kraj radu udruge koja se koristi određenom metodologijom, poput očitavanja prognostičkim modela od kojih su neke i sami razvili, a prikazali su se točnijim od mnogih službenih, prikupljanjem podataka sa postavljanih meteoroloških stanica s preko 300 lokacija u zemlji, te dodatnim doprinosom običnih građana koji uveliko upotpunjuju rad udruge slanjem podataka se terena putem fotografija i teksta.

Najveće krivnja se može svaliti na medije koji su širili raznolike te neprovjerene informacije koje su pronašli u pojedinim meteorološkim stranicama na društvenim mrežama ali i iz drugih izvora. Takve stranice u kojima se članovi ne predstavljaju imenom i prezimenom opasne su i trebalo bi im stati na kraj. Na kraju da ne bude sve tako crno, ipak je bolje tražiti krivca za krive informacije, nego krivca koji nije upozorio na nepogodu na vrijeme, pošto krivac uvijek mora netko biti bez obzira na proizašlu situaciju. Vjerujem da će Crometeo udruga, kao i prethodnih 10 godina, nastaviti sa svojim predanim radom i daljnjom suradnjom sa građanima i pregrštom novih edukativnih sadržaja kojim će i dalje pobuđivat zainteresiranost građana za meteorologiju.

Komentari

Share This Article

Related News

ANALIZA: Superćelijski oblak pred Splitom (FOTO, VIDEO)
Snažna pijavica pogodila Supetar i načinila veliku materijalnu štetu (FOTO, ANALIZA)
Tople ljetne noći: Fenski učinak bure

O Autoru

Dejan Horvatek