“Veljača prevrtača”, pučki je izraz koji dobro opisuje vremenske prilike ovoga mjeseca. Općenito možemo reći kako na vrijeme u veljači istočnoeuropska anticiklona slabije utječe nego tijekom siječnja, a pojačava se utjecaj Sredozemnih ciklona. To je razlog promjenjivijem vremenu nego u siječnju, iako pogled na prosječnu količinu oborine takav odnos ne bi nagovijestio. Niti jedan mjesec u godini ne nudi toliko izražene vremenske različitosti kao veljača. Veljača je najčešće mjesec promjenjivog vremena u kojem se izmjenjuju topla i hladna razdoblja, suha i oborinska.

Dobar primjer za to je temperatura zraka u Dubrovniku. U veljači 1960. izmjereno je 24°C, a u legendarnoj zimi 1929. nevjerojatnih -11°C!  Iako rijedak, snijeg je na Jadranu češći u veljači nego u siječnju, a to se može objasniti utjecajem mora čija je temperatra niža u veljači nego u siječnju.  Prosječna temperatura zraka tijekom veljače nepravilno se kreće. Zanimljvo je primjetiti da je sredina veljače često hladnija nego njen početak.

Upravo je sredina mjeseca poznata po formiranju Sredozemnih ciklona koje na svojoj stražnoj strani povuku hladni kontinentalni zrak. Nije rijedak slučaj da se u jednom danu veljače izmjeni nekoliko različitih tipova vremena, od sunca i topline, preko kiše i juga, do snijega i bure.

Boravak na moru može biti iznimno opasan ako se preko Jadrana premješta centar duboke ciklone jer je vjetar jak,  te često mijenja smjerove. Prednji dio ciklone uvijek prate jaki vjetrovi južnih smjerova (jugo i lebić), a prolaskom centra ciklone, na njenog stražnjoj strani, najčešći vjetrovi su bura, tramontana i sjeverozapadnjak.

Svako nekoliko godina na vrijeme u većem dijelu veljače utječe isključivo anticiklona. Takav vremenski scenarij dogodio se 2003. godine. Nakon samo jedne ciklone početkom mjeseca, koja je donijela veliku hlanoću i snijeg čak i na najudaljenijim otocima Dalmacije, njenim prolaskom nastupilo je stabilno anticiklonalno vrijeme koje je potrajalo sve do kraja mjeseca.  Osim na početku mjeseca, oborine nisu zabilježene sve do ožujka, a to je suho razdbolje ujedno označilo početak katastrofalne suše koja se dogodila te godine na Jadranu tijekom proljeća i ljeta.

Veljača označava posljednji mjesec klimatološke zime, pa ne čudi pučka meteorološka izreka “Sveti Matija zimu zatvara, a ljeto otvara!” No bilo bi naivno očekivati da će proljeće nužno stići početkom ožujka. Upravo su počeci ožujka 2005. i 2006. godine bili slični u odstupanju od prosjeka: bili su neobično hladni, a uz prve marčane bure, osim kiše na Jadranu, padao je i snijeg.

Foto: Lidija Lolić, Aleksandar Gospić, Duje Bonačić, Luka Gerlanc

Komentari