Friday, Mar. 29, 2024

Klima: Putem znanja do djelovanja

Autor:

|

23.03.2015

|

Kategorije:

Klima: Putem znanja do djelovanja

Poruka g. Jarrauda, glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije, povodom Svjetskog meteorološkog dana 2015. pod sloganom “Klima – putem znanja do djelovanja”

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nasljednica je Međunarodne meteorološke organizacije, osnovane 1873. godine. Temeljna joj je misija pružati potporu svim zemljama svijeta u pružanju meteoroloških i hidroloških usluga s ciljem zaštite života i imovine od prirodnih katastrofa uzrokovanih vremenskim nepogodama i klimatskim uvjetima, očuvanja okoliša i omogućavanja održivog razvoja. Tako nešto nije moguće postići bez potrebnih motrenja, istraživanja i djelovanja koja povećavaju razumijevanje i poznavanje vremenskih prilika i klime.

Svjetska meteorološka organizacija od 1961. godine obilježava obljetnicu stupanja na snagu Konvencije o osnivanju WMO-a (23. ožujka 1950.) čime ujedno ukazuje i na značajan doprinos koji nacionalne meteorološke i hidrološke službe daju sigurnosti i dobrobiti društva. Svake je godine proslava usredotočena na neku aktualnu temu a ovogodišnja tema, “Klima – putem znanja do djelovanja”, ne može biti aktualnija jer se međunarodna zajednica tijekom ove godine sprema donijeti ambiciozne odluke i poduzeti značajne mjere za suočavanje s klimatskim promjenama.

Klimatske promjene tiču se svih nas. One utječu na skoro sva društvena i ekonomska područja: od poljoprivrede do turizma, od infrastrukture do zdravstva, kao i na strateške resurse poput vode, hrane i energije. Klimatske promjene, i to ne samo u zemljama u razvoju, usporavaju održivi razvoj i predstavljaju mu prijetnju. Cijena nedjelovanja je visoka a bit će još i viša ne budemo li djelovali odmah i odlučno.

Informacije o vremenu i klimi, kao i o njihovoj varijabilnosti i promjenama, toliko su utkane u našu svakodnevnicu – od dnevnih vremenskih do sezonskih klimatskih prognoza – da ponekad lako zaboravimo sva mnogobrojna motrenja, istraživanja, izračunavanja i analize koja stoje iza njih. U današnje je vrijeme petodnevna vremenska prognoza podjednako pouzdana kao i dvodnevna prognoza od prije dvadeset i pet godina dok sezonske klimatske prognoze postaju sve preciznije. Ovakav su razvoj prognoza omogućili napredak ostvaren u daljinskim motrenjima (uključujući i ona satelitska), dostignuća u znanosti i značajno povećanje snage računala. Znanstveni napredak ostvaren na području meteorologije i klimatologije u zadnjih pedeset godina doista jest među najznačajnijima postignutim u bilo kojoj znanstvenoj disciplini.

Znanje o klimi stečeno zadnjih desetljeća neprocjenjiv je izvor i preduvjet za odlučivanje o mjerama vezanim za klimatske promjene. Brojni dokazi – od porasta temperature do smanjivanja ledenjaka i ekstremnih vremenskih uvjeta – daju nam čvrste temelje za uvjerenje da se klima mijenja i da do toga dolazi prvenstveno uslijed ljudskog djelovanja, posebice emisija stakleničkih plinova koje svake godine bilježe rekordne razine.

Zahvaljujući znanosti, s velikom dozom samopouzdanja možemo reći i to da još uvijek možemo promijeniti taj razvoj događaja i ublažiti klimatske promjene do prihvatljive razine. Danas više nema puno onih koji bi osporavali dokaze o klimatskim promjenama i odgovornost koju imamo prema budućim generacijama. Znanje stečeno o klimi može i mora poduprijeti daljnji razvoj ovakve misli i djelovanja i doprinijeti donošenju najboljih odluka na svim razinama.

Saznanja o klimi nužno je predstaviti u obliku koji je svima lako razumljiv, tako da budu od koristi onima kojima su najpotrebnija. Klimatski proizvodi i usluge pomažu urbanistima kreirati strategije i razviti akcijske planove koji će ojačati otpornost gradova na prirodne katastrofe i poduprijeti ekološki svjesno gospodarstvo. Institucijama javnog zdravstva klimatska znanja služe da na proaktivan način spriječe posljedice koje bi ekstremne nepogode poput suša, toplinskih valova i poplava mogle imati po zdravlje ljudi. Zahvaljujući prognozama o kretanju temperature i kiša, poljodjelci mogu donositi bolje odluke vezane za sadnju, žetvu i plasman na tržište. Osobama zaduženim za upravljanje vodnim resursima informacije o klimi služe za osiguravanje optimalnih vodnih zaliha i efikasno upravljanje poplavama. Energetskom sektoru, pak, takve informacije služe za odlučivanje o tome gdje i kakvu vrstu energetskih postrojenja graditi na konkretnim lokacijama.

Globalni okvir za klimatske usluge (GFCS), inicijativa Ujedinjenih naroda kojom rukovodi WMO, zamišljen je upravo u tu svrhu: omogućiti takvo pružanje klimatskih usluga koje će pomoći da se odluke donose na temelju najboljih mogućih informacija. To je presudan izazov kako za zemlje u razvoju, tako i za one razvijene jer u međusobnoj razmjeni saznanja leži velika potencijalna korist za sve uključene. Iskustva i uspjesi u razvoju i primjeni klimatskih usluga mogu se razmjenjivati kao primjeri dobre prakse. Na taj će se način pomoći drugim zemljama da ubrzaju svoj put prema prilagodbi klimatskim promjenama.

I za kraj, pozivam sve članice Svjetske meteorološke organizacije, sve vlade i cjelokupno civilno društvo da razmjenjuju i primjenjuju saznanja o klimi kako bi mogli poduzeti snažne mjere protiv klimatskih promjena i smanjiti rizik od njih te potaknuti održivi razvoj. (DHMZ)

Komentari

Share This Article

Related News

Europa: Rekordno topli lipanj
Lipanj 2019 : Najtopliji lipanj na globalnoj razini
WMO: Potvrđen  novi temperaturni rekord za Aziju  54.0°C

O Autoru

Ned