Friday, Mar. 29, 2024

Kako se zaštititi od udara groma osim što ćete oprati kosu šamponom od koprive?

Autor:

|

09.06.2013

|

Kategorije:

Kako se zaštititi od udara groma osim što ćete oprati kosu šamponom od koprive?

Izvor: DUZS

Munja je pojava pražnjenja elektriciteta u oluji. Njegova zvučna posljedica je grmljavina. Cijeli taj fenomen, naziva se grom. Munje i gromovi se događaju svugdje: u planinama, gradovima, na prometnicama, vodenim površinama i sl.

Opasnosti udara groma moguće je izbjeći usvajanjem određenih pravila ponašanja:
1.
prije odlaska u planinu ili na otvorene prostore u prirodi moramo se informirati o vremenskim uvjetima radi izbjegavanja oluje,
2.
olujno vrijeme u planinama najčešće je u ljetnim mjesecima, poslijepodne inavečer,
3.
oluja je povezana s olujnim oblacima (kumulunimbusima),
4.
ako prijeti oluja potraži čvrsto sklonište,
5.
ako si u zidanom objektu izbjegavaj stajati kraj prozora, otvorenih vrata, kamina, metalnih stupova i metalnih predmeta, kao što su slavine, utičnice i električni prekidači,
6.
korisno je pravilo 30+30: kada vidite munju i možete nabrojiti do 30 sekundi dok čujete grom,morate potražiti sklonište. Najmanje 30 minuta od posljednje viđene munje i groma ne smijemo izlaziti iz skloništa,
7.
velike špilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i mali prevjesi ili plitke jame mokrih stijena,
8.
svaki vodič struje koji je iznad ramena povećava opasnost direktnog udara,
9.
mobitele ili radio uređaje ne koristiti nego ih dobro spakiraj u ruksak te ih tako zaštititi od oštećenja,
10.
mokra užeta mogu voditi grom,
11.
nemojte stajati u velikoj skupini nego se raspršite kako bi u slučaju udara munje, ista zahvatila manje osoba,
12.
izbjegavajte eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume,
13.
izbjegavajte nositi metalne predmete (cepine, sajle, ljestve, klinove),
14.
izbjegavajte prostor blizu strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda,
15.
munja može biti i 15 km ispred oluje, ide horizontalno te može udariti iz vedrog neba,
16.
na kraju oluje munje su jednako opasne kao na početku,
17.
udalji se od stijena, grebena i vrhova,
18.
šator nije zaštita; ako si u njemu ostani dalje od metalnih šipki šatora i mokre odjeće ako je moguće,gumeni đonovi i gumena odijela nisu zaštita od groma,
19.
u šumi potraži zaklon kraj manjih stabala i grmlja,
20.
na otvorenom prostoru biraj najniža mjesta, škrape, i doline ako nemaju vode,
21.
ako si ipak na otvorenom, čučni i pogni se naprijed stavljajući ruke oko koljena; ako je moguće stavi ispod sebe izolacijski materijal kao što je uže, jakna i sl; nemoj ležati ispruženo na zemlji,
22.
ako osjetiš pucketanje i podizanje kose (kosa se nakostriješi) ili vidiš plavu arueolu oko objekata,radi se o električnoj aktivnosti oko tebe i moraš to područje napustiti što je prije moguće; ako ne možeš,čučni na stopala i spusti glavu i rukama ne dodiruj zemlju,
23.
klekni na koljena ili sjedni na prekrižene noge jer je čučanje iscrpljujuće i može se izdržati svega nekoliko minuta. Osnovna je logika ovog položaja smanjiti tjelesnu visinu i što manjom površinom tijela dodirivati tlo. Rukama pokrij uši kako bi spriječio ozljede bubnjića.
Ne zaboravite na česte zablude!
opasno je dirati osobu koju je pogodila munja.
NIJE OPASNO!
munja ne udara dva puta na isto mjesto.
UDARA!
munja udara uvijek najviši objekt.
NEMA PRAVILA!
Istraživanje groma kroz povjest
Grom je oduvijek fascinirao i plašio čovjeka,zaokupljavao je njegovu maštu. Čak ni danas ta pojava nije sasvim objašnjena i još uvijek naučnici pokušavaju da shvate i objasne neke pojave vezane za udar groma. U antičko doba grom i grmljavina su bili znaci božanskog djelovanja. Starim Grcima grom je bio jedno od Zeusovih oružja. Slično je bilo u kulturama i religijama večine starih naroda, a razna praznovjerja su se održala gotovo do današnjih dana. Sredinom 18. vijeka Benjamin Franklin je dokazao da je grom električna pojava.Novija istraživanja groma idu u više pravaca.Jedan od njih je razvoj mreže uređaja za detekciju i registraciju gromova, koja omogučava da se sa jed-
nog mjesta pregledno prati situacija na većem području. Drugi važan pravac istraživanja je pokušaj da se što bolje snime i matematički opišu pojave pri udarugroma. Pri izučavanju tih pojava koriste se umjetno izazvani gromovi.

Nastajanje groma
Udar groma je kratkotrajno pražnjenje statičkog elektriciteta nakupljenog u oblacima. U toplim razdobljima godine,kada se tlo zagrije, s njega se brzo diže topli, vlažni zrak. Sudarajući se sa kišnim kapima usmjereni prema tlu, nastaju veće  i manje kapjice. Tako nastale manje kapljice ostaju električno negativno nabijene, dok veće kapljice budu pozitivno nabijene. Te manje i lakše kapljice vjetar odnosi u gornji dio oblaka koji stoga biva uglavnom negativno nabijen, dok se u donjem dijelu oblaka skuplja pozitivan naboj. Razlika potencijala između tla i donjeg dijela oblaka iznosi i nekoliko desetina miliona volta.Najčešći su udari groma negativnog polariteta koji počinju od oblaka i završavaju na tlu. Negativni naboj iz oblaka se počinje kretati prema tlu kad jačina električnog  polja u blizini oblaka premaši probojnu čvrstoću  zraka i vodenih kapljica. Naboj se probija skokovito prema tlu. Početni dio naboja naziva se predvodnik, a kanal kojim je on prošao ostaje ioniziran i pun negativnog naboja. Što se više predvodnik približava zemlji i isturenim objektima na njoj, on na njima privlači sve više pozitivnih naboja koji se nakupljaju na gornjem kraju objekta. Zbog toga naglo raste jačina električnog polja u blizini tla, te kad ona premaši probojnu čvrstoću zraka, dolazi do uzlaznog izbijanja suprotnog (pozitivnog) polariteta od tla prema predvodniku.U trenutku kad se ta dva izbijanja spoje dolazi do jakog prodora pozitivnog naboja iz uzlaznog izbijanja u negativno ionizirani kanal predvodnika. To se naziva glavno pražnjenje, a ono traje 70-100 ms i praćeno je jakim svjetlucanjem i bljeskovima. Uzlazni gromovi, koji započinju na nekom objektu na tlu i kreču se prema nabijenom oblaku, mnogo su rjeđi.
Djelovanje groma na čovjeka
Udar groma može biti direktan ili posredan.Direktan udar groma u čovjeka uzrokuje visoki napon u tijelu, reda veličina 100 kV, uslijed čega sa površine ljudskog tijela nastaje preskok u obliku električnog luka, preko kojeg teče najvedi dio električne struje nastale udarom groma, dok kroz tijelo čovjeka prolazi struja vrijednosti nekoliko ampera. Rijetki su oni koji mogu preživjeti direktan udar groma. Električni tok koji teče po površini ili kroz tijelo može uzrokovati:različite poremečaje srčanog ritma, srčani zastoj-zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje i/ili poremedajem centra za disanje-gubitak svijesti, privremena paraliza, konvulzije i/ili nemogučnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, koma-površinske opekotine različitih oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kaljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnihpredmeta (dugmad, nakit),moguča je i karbonizacija tijela-“blast” ozljede prsnoga koša i trbuha, prijelomi  kosti, ozljede oka i uha-različiti psihički i neurološki poremečaji.Posredni udar groma se događa kada čovjek nije pogođen ukupnom strujom groma, nego samo jednim njezinim dijelom. Opasnosti za čovjeka su tada jako velike ako se nalazi u krugu 100m od mjesta udara groma. Od mjesta udara groma strujnice se raspršuju nekonrolirano i u stanju su usmrtiti čovjeka.

Pružanje prve pomoći
1. Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
2. Žrtvi udara groma može se odmah pristupitii dodirnuti je bez opasnosti.
3. Spasilac mora procijeniti, vodedi računa o osobnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
4. S prvom pomoći započeti ukoliko je unesrećenik bez svijesti, ima isprekidano disanje ili uopče ne diše, nema opipljivog pulsa odnosno ima raširene zjenice. Unesrećenika položiti na leđa i odmah zapo-
četi sa masažom srca. Pri tom osloboditi sve dišne puteve. S obje ruke (jednom na drugoj) 10 puta pritiskati prsa u razmaku od 1sekunde toliko snažno da mu se prsni koš spusti do 5 cm. Ukoliko unesrećenik nije počeo disati ponoviti postupak ili početi s oživljavanjem usta na usta. To se mora tako dugo ponavljati dok ne dođe pomoć ili liječnik koji će ustanoviti smrt.
Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek oni koje treba oživljavati.
5. Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
6. Zbrinuti ostale ozljede (prijelome, rane i opekline).
7. Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija.
Naslovna fotografija: Antonio Miše / CROPIX

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
Obilna kiša na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru
Proljeće na čekanju

O Autoru

Joško Markov