Thursday, Mar. 28, 2024

Kada Sibir dotakne Jadran (1. dio)

Autor:

|

20.02.2013

|

Kategorije:

Kada Sibir dotakne Jadran (1. dio)

Područje Jadrana jedno je od najdinamičnijih područja u Europi u meteorološkom smislu. Svatko onaj tko je proveo mjesec dana na Jadranu zna da se vrijeme često i zamjetno mijenja; nekoliko dana vlada sunce i toplina, a onda stignu kiša, vjetrovi i zahlađenje. Promjene su češće u prijelazima iz toplijeg u hladniji dio godine i obrnuto. Vremenske prilike tijekom zimskih, a osobito ljetnih mjeseci ipak su znatno stalnije.

Jaka sibirska anticiklona vidljiva je na sinoptičkoj karti 29.1.2012.
ned291tlakgfs.png

Vrijeme nekog područja mijenja se zbog utjecaja različitih zračnih masa. Zračne mase razvijaju se na golemim prostranstvima zemlje, a svojom veličinom često mogu premašiti područje veće od površine Europe. Tako se zračne mase razvijaju nad golemim oceanskim i morskim prostranstvima (maritimne zračne mase), nad golemim kopnenim prostranstvima (kontinentalne zračne mase) i nad područjima vječnog leda i snijega. Zato što su temperature na spomenutim površinama prilično ujednačene i postojane zrak iznad njih postupno poprima temperaturna svojstva same površine. Lako je zaključiti da će maritimne zračne mase biti vlažne, a kontinentalne suhe.

No i jedne i druge mogu biti tople i hladne zračne mase. To prije svega  ovisi o tome je li zrak nad koji dolazi zračna masa određenih fizikalnih svojstava toplija ili hladnija od tamo postojećeg zraka. Najbolji primjer za to  je upravo područje Jadrana. U hladnijem dijelu godine zračne mase koje dolaze s mora u pravilu donose zatopljenje jer je taj zrak topliji od ohlađenog kontinentalnog zraka koji je do tada postojao. Obrnuto je ljeti kada nad pregrijani zrak nad kopnom stigne vlažan oceanski zrak. Tada atmosfera burno reagira ljetnim neverama ali i zamjetnim osvježenjima.

airmass.jpg

Upravo se u globalnoj raspodjeli zračnih masa krije razlog zašto su neka područja na Zemlji češće ili trajno imaju viši tlak zraka, a neka niži. Primjerice, nad ohlađenim polarnim zonama razvijat će se prostrano područje visokog tlaka zraka, a nad, uvijek jakim suncem obasjanim, ekvatorskim zonama područja niskog tlaka zraka. U meteorologiji se za takva područja rabi naziv – permanentni (trajni) akcijski centri.

To su područja u kojima tijekom cijele godine tlak zraka relativno postojan. Ističe se nekoliko takvih područja na Zemlji i to: ekvatorski pojas niskog tlaka, suptropski pojas visokog tlaka zraka, subpolarni pojas niskog tlaka zraka i područja visokog tlaka zraka oko polova. Zbog nehomogenosti Zemljine površine (prvenstveno odnos kopna i mora) ova područja nisu geometrijski točno raspoređena već postoje određena odstupanja gdje neki akcijski centri ‘sele’ i na područja na kojima ne bi postojali da površina Zemlje homogena. Osim toga, Sunce jače grije južnu Zemljinu polutku u jednom dijelu godine, a sjevernu u drugom. To će imati 2 značajna učinka na akcijske centre; svi će oni tijekom godine ‘pratiti’ Sunce, tj. golema područja postojanog tlaka zraka zimi će se premještati prema jugu, a ljeti prema sjeveru. Drugi važan učinak je stvaranje sezonskih akcijskih centara tj golemih područja postojanog tlaka zraka u određenom dijelu godine.

Za razliku od permanentnih akcijskih centara, sezonski su prisutni samo u jednom dijelu godine, a u drugom sasvim isčeznu.  No to ne znači kada postoje da ne mogu biti podjednako jaki, čak i jači, u odnosu na permanentne centre. Područje Jadrana, kao i najveći dio europskog kopna pod direktnim je utjecajem dvaju jakih sustava koji se razvijaju na u permanentnim akcijskim centrima. To  je poznata islandska ciklona koja se razvija na području islandskog ili sjevernoatlantskog minimuma, te azorska anticiklona koja se razvija na području azorskog suptropskog maksimuma. Azorska anticiklona najčešće djeluje na vrijeme u Sredozemlju u toplijem dijelu godine kada svoj ogranak pruža sve do Jadrana osiguravajući stabilno i toplo vrijeme s obiljem sunca. Islandska ciklona u jakom zapadnom strujanju zaslužna je za najveći dio oborina koje primi europsko kopno, osobito u hladnijem dijelu godine.

Azorska anticiklona

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni

O Autoru

Rade Popadić