Kod mirne ili stabilne atmosfere bez turbulencija vrijeme je na Jadranu uglavnom sunčano. Ipak to nije uvijek slučaj. Rijetko se javlja, ali je i na Jadranu ponekad prisutna – magla! Češća je na sjevernom nego na južnom Jadranu.

Magla se na Jadranu najčešće javlja u venecijanskoj laguni i Tršćanskom zaljevu na talijanskoj strani, a česta je i na zapadnoj obali Istre. Vrlo rijetko je dugotrajna i obično traje jednu noć i jutro, no ponekad zna potrajati i više dana što je iznimno rijetko. U Dalmaciji magla na moru nije česta pojava. Obično se javlja u razdoblju između ožujka i rujna, dok je na sjevernom djelu obrnuto, odnosno od rujna do ožujka. Razlikujemo dvije glavne vrste magle na moru, a to su radijacijska i advekcijska.

Zadnja dva dana u Dalmaciji se mjestimično javila magla u ranim jutarnjim satima. Tako su je u subotu ujutro dojavili naši članovi s otoka Vira, a u nedjelju ujutro iz Dubrovnika. U ovom slučaju radi se o advekcijskoj magli. Topla zračna masa bogata vlagom premjesti se iznad mora čija je temperatura nekoliko stupnjeva niža, pa je došlo do kondenzacije postojeće vodene pare. More je u nedjelju ujutro na području bilo samo 22°C, a temperatura zraka nekoliko stupnjeva viša.

Radijacijska i advekcijska magla

Advecijska magla najčešća je u kasnu zimu i proljeće. Nastaje kada topliji i vlažniji zrak dolazi na ohlađenu morsku površinu. Tada se zrak brzo hladi i u njemu se vodena para kondenzira u sitne kapljice i stvara maglu.Na još jedan način može nastati advekcijska magla

Ona nastaje u kasno ljeto i jesen kada se u ohlađenom zraku nad toplim zagrijanim morem isparena voda po danu naglo kondenzira i tako također stvara maglu

Radijacijska magla je radijacisko ohlađivanje tla te prizemnog sloja zraka.  Takva magla je česta u kontinentalnom djelu Hrvatske. Osim temperature i vlage za maglu bitan je i vjetar. Zapravo najbolji uvjeti za maglu je bezvjetrica i tiho anticiklonalno vrijeme. Već kod brzine vjetra većoj od 3 m/s magla se razbija. Ipak,  to nije uvijek slučaj, osobito na gorama i planinama.

Uzmimo primjer kada puše jako i olujno jugo.  Motritelj 1 iz Splita gleda Vidovu goru na Braču u oblacima. Za drugog motritelja koji se nalazi na Vidovoj gori to je magla. Bez obzira što puše jak i olujan vjetar zbog niskih južnih oblaka Vidova gora će biti u magli. U takvim situacijama magle neće biti na moru, ali je moguća sumaglica odnosno smanjena vidljivost.

Vidljivost manja od kilometra

Inače magla kao pojava može se nazvati kada je vidljivost smanjena na manje od 1 km. Ako je pak vidljivost veća od 1 km,ali je atmosfera zamućena, govorimo o sumaglici.

Pomorcima i ribarima magla zna biti veliki neprijatelj. Mnoge su pomorske nesreće upravo zbog magle.Na moru debljina magle gotovo nikada nije veća od 200-300 m. Često zna biti i samo nekoliko desetaka metara,pa je nebo vidljivo,a horizontalna vidljivost je smanjena na svega par metara.

Tako ribari vide jarbole susjednog broda a vlastitu svoju provu ne vide.  Kako bilo kod nas je to izrazito rijetka pojava, gotovo kao snijeg na Jadranu.

U Dalmaciji najviše magle ima na zadarskom području i na otvorenom moru. Tako Zadar ima gotovo 6 dana prosječno godišnje sa maglom, Palagruža oko 5 dana, Split manje od dva dana, Dubrovnik oko jedan dan.

Naslovna fotografija: Daniel Pavlinović / Stormchasers Dubrovnik & Crometeo

Magla u nedjelju ujutro u Dubrovniku. Foto: Experience.dubrovnik.hr

Foto: Marko Bartulović

Malga u Dubrovniku, 4.8.2013. Video: Dubrovniktv.net

Magla u subotu ujutro na Viru. Foto: Ozren Bilušić

Komentari