Thursday, Mar. 28, 2024

Jesenska ravnodnevica, kada dan i noć nisu jednake duljine

Autor:

|

22.09.2014

|

Kategorije:

Jesenska ravnodnevica, kada dan i noć nisu jednake duljine

Uvriježeno je mišljenje kako su na dan ekvinocija ili ravnodnevice vremena trajanja dana i noći izjednačena. Svatko tko, međutim, pogleda vremena izlaska i zalaska Sunca na prvi dan astronomskog proljeća ili jeseni, odmah će se uvjeriti da to ne drži vodu. Evo o čemu se radi.

Jesenska ravnodnevica 2014. dolazi nam u ranim jutarnjim satima 23. rujna – točnije u 4:29. U tom trenutku, Sunce uslijed svog prividnog gibanja preko nebeskog svoda tijekom godine dolazi u tzv. jesensku točku – točku u kojoj Sunčeva putanja, ili ekliptika, presijeca nebeski ekvator. A budući da je nebeski ekvator projekcija Zemljinog ekvatora na zamišljenu nebesku sferu, Sunce je u podne tada točno nad ekvatorom i na pola puta između Rakove i Jarčeve obratnice – zemljopisnih paralela nad kojima se Sunce “zaustavlja” i kreće natrag prema jugu, odnosno sjeveru, na dan ljetnog, odnosno zimskog suncostaja. Na dan ravnodnevice, Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator i, gledano iz ekvatorijalnih predjela, Sunce je u podne u zenitu.

Ekliptika presijeca nebeski ekvator na dva mjesta, prikladno nazvana proljetnomjesenskom točkom. Proljetna točka nalazi se u zviježđu Riba, a jesenska u zviježđu Djevice. Uzrok toj “šetnji” Sunca tijekom godine je nagib Zemljine osi vrtnje u odnosu na ravninu u kojoj kruži oko Sunca – taj se otklon spominje već u osnovnoškolskim udžbenicima iz zemljopisa i iznosi 23,5°. Da taj nagib osi ne postoji, Zemlja ne bi imala godišnja doba kakva poznajemo i uvjeti na njoj bili bi znatno drugačiji od današnjih. Dolazak Sunca u jesensku točku označava astronomski početak jeseni na sjevernoj Zemljinoj polutki.

Zemljina godišnja doba; jesenska ravnodnevica je dolje lijevo.

Pa, zašto onda dan i noć ne traju jednako?

Sam naziv ekvinocij dolazi od latinskog aequus (jednako) i nox (noć). To ima smisla: na dan ravnodnevice obje su Zemljine polutke ravnomjerno osvijetljene, stoga je za očekivati da dan i noć traju jednako dugo. Pa ipak, nije tako. Sunce 23. rujna 2014., gledano iz Zagreba, izlazi u 6:44, a zalazi u 18:52. To znači da dan traje 12 sati i 8 minuta. Osam minuta nije mnogo, ali je značajno, pogotovo u astronomiji.

Tijekom ravnodnevice, linija dana i noći (terminator) okomita je na Zemljin i nebeski ekvator, stoga su obje polutke ravnomjerno osvijetljene.

Zanemarimo li sumrak i kao vrijeme “dana” uzmemo vrijeme tijekom kojeg je Sunce iznad obzora, vidjet ćemo da se odgovor krije u načinu računanja vremena njegovih izlazaka i zalazaka. Prije svega, zbog atmosferske refrakcije (savijanja svjetlosti u atmosferi), Sunce vidimo malo više nad obzorom nego što to ono uistinu jest i to za više od Sunčevog prividnog promjera. To znači da kada vidimo prigušeno, crveno Sunce tik nad obzorom, ono je u stvarnosti već ispod obzora i matematički izračunato vrijeme njegova doticaja s obzorom ne odgovara stvarnosti: vizualni izlazak Sunca dolazi malo ranije, dok zalazak malo kasni.

Jesenski izlasci Sunca često su prigušeni maglom. Snimio Marko Posavec u rujnu 2012.

Drugi razlog tiče se toga što Sunce nije točkasti izvor svjetlosti, poput drugih, znatno daljih zvijezda, već ima jasno vidljiv disk. Vrijeme izlazaka i zalazaka računa se kao trenutak u kojem je prvi tračak Sunčeve svjetlosti u svitanje, odnosno posljednji u suton, vidljiv nad obzorom. Kombinacija refrakcije i Sunčeve prividne veličine znači da u trenutku kada prvi tračak njegove svjetlosti u zoru proviri nad obzorom, središte Sunčevog diska još uvijek se nalazi oko 50 lučnih minuta ispod obzora. Zbog svega toga, dan u Zagrebu na dan ravnodnevice zapravo traje oko 16 minuta dulje od noći.

A kada je onda trajanje dana i noći jednako? Nekada mora biti, budući da se, kako se približavamo zimi, dani skraćuju, a noći produljuju. Za dan kada su dan i noć jednako dugi ponekad se koristi termin ekvilucij (lat. lux = svjetlost). U slučaju Zagreba i drugih mjesta u Hrvatskoj, ove je godine podudarnost trajanja dana i noći najbliža u četvrtak, 25. rujna – tada je dan samo oko jedne minute dulji od noći.

Komentari

Share This Article

Related News

Počela astronomska zima: Zašto prave hladnoće nastupe (daleko) iza zimskog solsticija?
SAD: Totalna pomrčina sunca
U noći s 13. na 14 studenoga najveći Supermjesec u 70 godina

O Autoru

Marko Posavec