Posljednju ciklonu koja je u noći s ponedjeljka na utorak zahvatila i srednjodalmatinske otoke “najavili” su meteorološki radari, no ne oni hrvatski, nego talijanski! Tako se tko po zna koji put ponavlja ista situacija; gromovi i munje mogli su se predvidjeti na sinoptičkim kartama zahvaljujući jakim radarima naših susjeda jer za Dalmaciju meteoroloških radara – nema.

Radari su, kako kaže dr. Bojan Lipovšćak iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, nabavljeni još prije više od 40 godina, no samo za kontinentalni dio naše zemlje.

– Takvi radari velikog dometa smješteni su na Bilogori, Zagrebačkoj gori (Puntijarka) i u Čepinu kod Osijeka. Prema projektu, trebalo je proširiti radarsku mrežu i radarima na Jadranu, potencijalne lokacije bile su Istra i Pelješac, no, zbog manjka novca, ništa nije napravljeno – kaže dr. Lipovšćak.

Projekt za Jadran predvidio je i tri radara s lokacijama Pula Monte Kope, Bibinje i Vela glava na Visu.

Preciznost – 90 posto

Koliko su radari važni u meteorologiji, objašnjava dr. Lipovšćak: “Radarom se određuju položaj zone s oborinom, količina oborine, brzina i smjer premještanja. Kad se radarski podatak poveže s geografskom kartom i lokacijama na karti, lako se može prognozirati vrijeme kad će oborina započeti i koji je očekivani intenzitet oborine. Važna je upotreba radara u ranom meteorološkom upozoravanju na opasne pojave jer se s 90 posto sigurnosti određuje gdje i kad će nastupiti nevrijeme, odnosno hoće li samo započeti kiša ili snijeg” – kađe dr. Lipovšćak.

Koliko znanje, ali i tehnologija mogu koristiti na moru, znaju oni koji bilo zbog posla ili hobija provode vrijeme na moru. Jedan od njih je i iskusni jedriličar Damir Višić.

– Imamo izvrstan sustav “Aladin”, no naravno da nove tehnologije mnogo znače i treba ih razvijati i koristiti posebno na moru – kaže Višić.

More zbog čestih ciklona, ali i jakih ljetnih neverina, ‘zakuha’, pogotovo u Dalmaciji, no sve to u posljednje vrijeme snimaju tek pojačani talijanski radari. Potvrđuje to i Rade Popadić iz Udruge “Crometeo”.

– Postali smo dio Europske unije, a Dalmacija je ostala jedina regija koja nije pokrivena meteorološkim radarima. “Crometeo” u svojoj neprofitnoj djelatnosti vrlo često koristi radarske snimke susjednih zemalja, a upravo zadnjih nekoliko mjeseci Italija je napravila snažan iskorak pokrivanja cijele zemlje radarskim mjerenjima – kaže Popadić.

Njihov domet posebno je pojačan ovoga srpnja jer talijanski radari “pokrivaju” područje sve do Šolte.

– Bez obzira na to što su današnje satelitske snimke i sve prognostičke karte bitno napredovale zadnjih godina, i dalje bez meteoroloških radara nema načina da se precizno utvrdi trenutačna pozicija oborina, njihov intenzitet ili kretanje tučonosnih oblaka – govori Popadić.

Praćenje ciklona

U svijetu se i te kako koriste nove tehnologije za praćenje ciklona. Tako je Nizozemska prva u svijetu razvila sustav otkrivanja oborina, njihove vrste i intenziteta uz pomoć metode detekcije gušenja signala između odašiljača mobitela. Ako može Nizozemska, zašto i mi u Hrvatskoj ne bismo iskoristili znanje stručnjaka.

‘Crometeo’ i FESB

Građevinski fakultet u Rijeci nabavio je radar X band 3cm valnog područja za potrebe istraživanja oborina na području Rijeke i Kvarnera, a DHMZ ce te podatke uključiti u radarsku sliku, kaže dr Lipovšćak.

Upravo na tom tragu Udruga Crometeo krenula je s razgovorima na splitskom FESB-u kako bi se sličan uređaj postavio i na tom fakultetu u čemu bi znatnu logistiku imali stručnjaci s ovog fakulteta i Državni hidrometeorološki zavod.

Tekst prenesen iz Slobodne Dalmacije

Komentari