Thursday, Mar. 28, 2024

Između ljeta i jeseni: Pročitajte sve o mjesecu rujnu (FOTO)

Autor:

|

04.09.2013

|

Kategorije:

Između ljeta i jeseni: Pročitajte sve o mjesecu rujnu (FOTO)

Velike ljetne vrućine su iza nas, a prvi dani rujna u nekim dijelovima zemlje donijeli su ranojesenski ugoađaj, osobito u jutarnjim satima. Tako su u utorak ujutro temperature u Lici pale i do samo 3°C. Iako je ljeto omiljeno godišnje doba većine ljudi, nema sumnje da i jesen ima svoje draži. Šarenilo jesenskih boja u prirodi, dinamična meteorološka zbivanja, prvi planinski snijegovi, plodovi rada u poljima, ali ponekad i toplina duboko u jesen samo su neke od pojava kojima se više i manje radujemo.

Rujan spada i u ljeto i u jesen, ovisno koji se datumi drže za relevante glede početaka godišnjih doba. Klimatološka (meteorološka) jesen počinje 1. rujna pa klimatološki gledano čitav rujan spada u jesen. Ove godine kalendarska (astrononomska) jesen počinje 22. rujna u 22 sata i 44 minute, što znači da veći dio ovog mjeseca još spada u ljeto, a njegov zadnji dio u kalendarsku jesen.

Rujan zaista i je prijelazni mjesec između dva godišnja doba. On često može imati i obilježja pravoga ljeta ali i prave jeseni. Primjerice, prošle je godine sam kraj rujna iznenadio ekstremnim vrućinama kakvih se ne bi posramio ni središnji dio ljeta.

Tada su temperature zraka u Hrvatskoj poprimale rekordne rujanske vrijednosti prelazeći vrlo vrućih 35°C. U Makarskoj je 29. rujna prošle godine u ponoć izmjereno nevjerojatnih 33°C. Samo desetak dana prije u najvišem gorju palo je nekoliko centimetara snijega.

Dalmacija najtoplija, Kvarner i gorje najkišovitiji

Rujan je, baš kao i ostatak godine, prosječno najtopliji u Dalmaciji. Prema podacima DHMZ-a, prosječna mjesečna temperatura (klimatološki prosjek 1961.-1990.) na Jadranu je od 18,3°C u Rovinju do 21,6°C na Hvaru. U zaobalju su prosječne mjesečne temperature niže u zaleđu Istre (Pazin 16°C), nego u Dalmatinskog zagori (Knin 18,2°C, Sinj 17,9°C). U nizinama unutrašnjosti mjesečne temperature su od 15,1°C u Đurđevcu do 17°C na zagrebačkom Griču. Najhladniji dio zemlje je Lika i Gorski kotar. Tamo su mjesečne temperature većinom od 12 do 15°C, a ispod 10°C samo u najvišem gorju. Napominjemo da se ove vrijednosti odnose samo na javno dostupne lokacije, pa su manja odstupanja od spomenutih temperaturnih granica za pojedinu regiju moguća.

Prosječne mjesečne temperature zraka u rujnu (DHMZ)
http://imageshack.us/a/img854/5377/z2es.jpg

Prema prosječnoj raspodjeli oborina u rujnu za klimatološko razdoblje 1961.-1990., najmanje oborine padne na istoku Slavonije i na srednjodalmatinskim otocima, ponegdje i manje od 50mm. Dok veći dio zemlje mjesečno primi ispod 100mm oborine u rujnu, u Lici, Gorskom kotaru, podvelebitskom kanalu, Kvarneru i unutrašnjosti Istre padne preko 100mm. U Rijeci prosječno padne 166 litara, Pargu 170, a u Lokvama (Brana) čak 197mm oborine.

Prosječne mjesečne oborine u rujnu (DHMZ)
http://imageshack.us/a/img826/120/qlca.jpg

 

Urušavanje ogranka Azorske anticiklone

Vrijeme u rujnu u pravilu nije tako stabilno kao u mjesecima prije njega jer značajno oslabi Azorska anticiklona koja je Jadranu i čitavoj južnoj Europi donosila obilje sunca i topline. Prodori s Atlantika bivaju sve češći, a ciklone prodiru sve više prema jugu europskog kopna.

Polarna fronta se polako primiče prema Sredozemlju. Europa tijekom rujna bilježi značajnu prekretnicu u meteorološkom smislu. Mjesec je to u kojem sjeverne dijelove kontinenta sve češće preplavljuje hladni zrak, a prvi prodori hladnoće dogode se i u istočnoj Europi. Vrlo zagrijano europsko kopno nakon ljeta, u rujnu se brzo hladi.

No mora na njegovim obalama, a osobito na jugu i dalje ostaju topla jer se more znatno sporije hladni od kopna. Zbog toga more obalnom i otočnom području usporava pad temperature koji bi u protivnom bio još izraženiji.

Više oborina tek u listopadu

Najbolji primjer za ovo mogli smo vidjeti zadnjih dana  u Hrvatskoj kada je nakon prodora hladnijeg zraka najviše zahladilo u kopnenom dijelu zemlje gdje ni najviše dnevne temperature nisu prelazile 20°C, a na Jadranu su popodnevne temperature bile i do vrućih 30°C. U ožujku je situacija obrnuta. Nakon hladnih zimskih mjeseci kopno se grije znatno brže nego more pa more sprječava da u obalnom području temperature bezo porastu kako to biva na kopnu.

U rujnu prosječno padne od 50 do 150mm oborine što predstavlja značajno povećanje u odnosu na ljetne mjesece. Naravno, još više oborina prosječno padne u listopadu i studenom kao rezultat izrazite ciklonalne aktivnosti nad Jadranom u tom području.

Uz rujan se veže i jedna zanimljivost vezana uz globalno zatopljenje. Kada neki mjesec uspoređujemo s višegodišnjim prosjekom, taj prosjek označava 30 godišnje razdoblje od 1961. do 1990. Nakon toga razdoblja svi su mjeseci u godini zabilježili porast temperature u odnosu na spomenuti prosjek osim rujna!

Rujan je na našem području jedini mjesec u kojem je prosječna mjesečna temperatura zadnjih 10 do 20 godina niža udnosiu na prosjek! Rujan također ima više oborina u odnosu na prosjek i jedan je od rijetkih mjeseci koji bilježi porast oborine.

Kakav će biti ovogodišnji rujan ostaje nam tek vidjeti, no njegov prvi dio zasigurno će proći u znaku toplijeg i stabilnijeg vremena nego je to uobičajeno.

Foto: Rade Popadić
http://imageshack.us/a/img690/5120/0v19.jpg

Foto: Ante Beus
http://imageshack.us/a/img268/2871/ro2i.jpg

http://imageshack.us/a/img836/1793/8ihe.jpg

http://imageshack.us/a/img199/1145/rwpc.jpg

 

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
U Rabu palo 112 litara kiše
Kišni rekordi na početku kalendarske jeseni

O Autoru

Rade Popadić