Temperatura zraka stupanj je njegove zagrijanosti. Temperatura zraka ovisi o brojnim čimbenicima, ali sva toplina na Zemlji dolazi od Sunca. Temperatura zraka mijenja se s nadmorskom visinom i takvo što zovemo gradijent temperature zraka. Gradijent temperature moramo razlikovati od adijabatkog gradijetna koji može biti suhi ili vlažni, ovisno o tome sadrži li cest zraka u sebi vlagu ili ne.

Suhi adijabatski gradijent je konstanta koja nam prikazuje kojom brzinom se uzlazni stup zraka hladi. Ova konstanta iznosi 1°C svakih 100m. Kod gradijenta temperature prosjecni pad po visini iznosi 0,65°C svakih 100 metara. Ovaj pad temperature varira od područja do područja i od dana do dana, ovisno o prirodi zračne mase nad tim područjem i Sunčevom grijanju.

Predočimo ovo primjerom. Pretpostavimo da je na nekom području temperatura na razini mora 20°C a na 1.000m 5°C. Ako se neka čest zraka odvoji i počne uzdizati, ona ce se širiti i hladiti prema adijabatskoj konstanti i na 1.000 m temperatura ce joj biti 10°C (rekli smo, 1°C na 100m). Drugim rijecima, termički balon ce na 1.000m biti topliji od svoje okoline koja iznosi 5°C. Tako će i dalje nastaviti s dizanjem, jer je topliji zrak rjedi. Ovo dizanje se nastavlja sve dok se ne postigne ravnoteža izmedu njegove temperature i temperature okoline. Ovo prepoznajemo kao nestabilnost.

Za razliku od tog primjera, u stabilnoj atmosferi temperatura zraka s visinom pada po sporijoj stopi od 0,65°C na sto metara. Ukoliko se temperatura zraka ne mijenja s visinom govorimo o izotermiji, a ukoliko postoji porast temperature s visinom govorimo o inverziji.

Vertikalno gibanje zraka se pojavljuje zbog razlike u temperaturi izmedu toplijih donjih zračnih masa i hladnijih gornjih zračnih masa i zbog toga dolazi do miješanja atmosfere. No često imamo i slučaj kada rastom visine imamo i porast temperature. Ovaj fenomen se može dogoditi i pri tlu ali i na bilo kojoj visini iznad tla. Slojeve u kojima vlada ovakva promjena temperature zovemo inverzije. Inverzije zaustavljaju sve osim najjačih uzlaznih struja zraka (termika).

Inverzne situacije javljaju se najčešće za vedrih i stabilnih noći bez vjetra tijekom zime kada se javljaju u nižim slojevima atmosfere, no inverzija se može javiti u bilo kojem dijelu godine. Inverzija je znak jako stabilne atmosfere kada su nepogodnosti gotovo nemoguće osim u slučajevima kada su uzlazne struje toliko jake da uspiju probiti inverzni sloj koji se ponaša poput teško probojnog štita.

Foto: MILAN LAKIĆ

Komentari