Član Crometeo tima, Srećko Jubić, u nedjelju poslijepodne uputio se na rt Ploču, poznatiji kao punta Planka. Najistureniji je to dio obale srednje Dalmacije prema otvorenom moru, stoga je lokacija idealna za doživjeti prave valove i pravo jugo za vrijeme puhanja južnih vjetrova.

Srećko je o svom lovu na jugo i valove rekao:

Zahvaljujući odličnim informacijama od strane Crometeo tima, odlučio sam sa foto opremom na punta Planku. Doživjeti olujno jugo na toj lokaciji želja je svakog lovca na oluje ili, u ovom slučaju, na olujno jugo i valove.

Usprkos tmurnom i kišovitom vremenu, koje je smetalo jedino da fotografije budu bolje kvalitete, adrenalin je bio na vrhuncu kada sam vidio da se prognoza potpuno ostvarila i da puše olujno jugo. Smočio sam se naravno od glave do pete, što od kiše, što od velikih valova, ali priroda se opet poigrala i u jednom je trenutku izašlo  sunce neposredno prije zalaska. Sunca kao da je znalo kada se treba pojaviti i priredilo  nezaboravan trenutak o kojem sam razmišljao cijelim putem pri povratku u Zadar.

Foto & video: Srećko Jubić

U nastavku teksta pročitajte više o ovoj, ljubiteljima prirode, epskoj lokaciji!

Pravo bogatstvo regija i područja sa svim svojim posebnostima u zemljopisnom i klimatološkom smislu nalazi se između dviju krajnjih točaka Jadrana. Radi se o rtu Savudrija u Istri na sjeverozapadu i rtu Oštro u Konavlima na jugoistoku.

Zračna udaljenost tih dvaju isturenih područja hrvatske obale iznosi točno 526 kilometra. Jadran geografski dijelimo na sjeverni, srednji i južni, a i sama Dalmacija ima istu podjelu. Granice tih područja mogu biti određena administracijski, ali i priodnim pojmovima poput rijeka ili rtova.

Dva kilometara jugoistočno od Rogoznice nalazi se rt Ploča – najveća i najznačajnija prirodna razdjelnica Jadrana. Također nosi naziv Pločica ili Punta Planka. Može se reći da ovaj rt dijeli Jadran i na sjeverni i južni dio u zemljopisnom smislu, a uz to predstavlja i njegovu iznimno bitnu klimatološku razdjelnicu.

Rt Ploča poznat je i kao razdjelnica vjetrova jer su tu često sudaraju sjeverni i južni vjetrovi ali i morske struje. Brojne epitete ovaj rt ‘prisvojio’ je jer je to najistureniji dio našeg dijela obale prema otvorenom moru i obale Dalmacije prema Italiji.

Nepostojanje većih otoka u njegovoj okolini i njegova isturenost čine ovo područje iznimno izloženim snažnim vjetrovima s mora koje neometano od otvorenog dijela prema kopnu dižu valove koji snažno zapljuskuju rt i okolicu za vjetrovita vremena.

Zbog svog značaja i opasnosti koje sa sobom nosi ovaj rt možemo nazvati hrvatski rt Horne. Znaju to dobro ribari i ostali ljudi ‘od mora’ s toga područja. Kada se rtu prilazi s mora to je iznimno opasno za vrijeme puhanja jačih vjetrova južnih smjerova (jugo, oštro, lebić).

Ovi vjetrovi dignu goleme valove koji se razbijaju o razvedeno kopno, pa je plovidba uz rt za takva vremena vrlo nepreporučljiva. Za dolazak s mora na ovo područje najbolje je izabrati stabilan dan sa slabim vjetrom.

Diomedov rt u antici

Značaj ovoga lokaliteta za pomorski promet uočili još stari Grci koji su ga nazivali Diomedov rt. Na njemu su štovali svoje bogove da bi mogli, kako su vjerovali, sigurno nastaviti plovidbu. U antičko doba cijeli se poluotok između rijeke Krke kod Šibenika i rijeke Jadro kod Splita nazivao Hilski poluotok (prema Herkulovom sinu Hilu), a njegovi stanovnici Hilijci.

 

Mitsku važnost ovog lokaliteta dodatno je osnažen i u srednjem vijeku! Legenda kaže da je 1062. g. trogirski biskup Ivan spasio stradale pomorce od sigurne smrti hodajući po moru i smirivši oluju.

Biskupu u čast trogirski plemići 1331. podižu crkvicu na rtu Ploča, udaljenu svega desetak metara od mora. Crkvica sv. Ivana do danas je odlično sačuvana i prkosi vremenu i vremenskim (ne)prilikama.

Razdjelnica vjetrova i ljetni neprobojni zid

Svoju meteorološku “težinu” rt je ponajviše dobio zbog čestog sudaranja vjetrova različitih smjerova upravo na tom području. Jugo i bura na Jadranu najčešće se sukobljavaju baš na ovom rtu. Cijeli ovaj istureni dio kopna prema moru čini prirodnu barijeru vjetru.

Prilikom uobičajenog kretanja sredozemnih ciklona od zapada prema istoku one često prelaze preko Jadrana. Prvo na Jadranu zapuše Jugo, a ulaskom ciklonalnog centra u Jadransko more bura prvo zapuše na sjevernom Jadranu.

Postupnim odmicanjem ciklone prema jugoistoku bura se sa sjevernog počne širiti na srednji Jadran. Tada rt Ploča najčešče postaje granična crta bure i juga na Jadranu i tu se zadržava neko vrijeme. Sinoptički gledano, bura se s Dinare i Kamešnice slijeva na zaleđe sjeverne i dijela srednje Dalmacije i nastavlja svoj put prema obali.

Bura se do obale najlakše probije prirodnim kanalima, kakav je kanjon rijeke Krke. Šibenik zbog toga i slovi za grad bure. Ovaj golemi kopneni masiv u zaleđu rta Ploča još će neko vrijeme priječiti da se bura poširi i na njegove jugoistočne padine, no jednom kada hladan zrak preplavi čitavo područje zaleđa ovoga masiva onda bura ima “snage” nastaviti se širititi južnije od rta. Još jedna prirodna razdjelnica bure i juga u Dalmaciji zna biti i polutok Pelješac.

Osim kod ciklonalnog cirkuliranja vjetra rt Ploča djeluje na vrijeme u Dalmaciji i na druge načine. Tako je ovo područje vrlo poznato u vrućim ljetnim mjesecima kada Dalmacija često bilježi obilje sunčanih dana koji su ujedno najsušniji dio godine.

Dobar dio rijetkih i dobrodošlih ljetnih oborina dio Dalmacije dobije prilikom prolaska hladna fronte. Vlažniji i svježiji zrak s Atlantika u ljetnim mjesecima obično prijeđe preko kopnenog dijela Hrvatske i sjevernog Jadrana donoseći i jače nestabilnosti, a fronta se nad Dalmacijim često raspadne ili bude popraćena tek promjenom smjera vjetra i blagim padom temperature, bez oborina.

Ljetna hladna fronta u Dalmaciji često se “razbije” nad kopnenim masivom zaleđa rta. Fronta se onda opet može obnoviti na moru srednje i južne Dalmacije. Zbog ovoga efekta šire područje rta Ploča ljeti jedno od najsušnijih u zemlji.

Primjerice, u Rogoznici u sva tri ljetna mjeseca na ovom području prosječno ukupno padne samo oko 60mm oborine. Za usporedbu, u Splitu tijekom tri ljetna mjeseca prosječno padne 130mm oborine, u Šibeniku 136mm.

 

Komentari