Thursday, Mar. 28, 2024

Hoće li nas noćas zasuti pljusak meteora?

Autor:

|

23.05.2014

|

Kategorije:

Hoće li nas noćas zasuti pljusak meteora?

Malo je toga poznato o meteorskom roju s kojim će se Zemlja susresti u ranim satima subote, 24. svibnja, no te bi zvijezde padalice, poznate pod imenom Camelopardalidi, mogle proizvesti pravi spektakl vrijedan ustajanja prije zore. Prema nekim prognozama, nebom bi moglo prelijetati i do 400 meteora po satu, ali zbog dnevne svjetlosti slabo će se vidjeti iz naših krajeva.

Znanstvenici su složni u tome da će Zemlja ove subote negdje između 8 i 10 sati po našem vremenu proći kroz oblak prašine koji za sobom ostavlja kratkoperiodični komet 209P/LINEAR. Nije, međutim, jasno koliko prašine zapravo ima u tom oblaku, stoga bi pljusak meteora mogao biti najjači u cijelom desetljeću, a mogao bi biti i potpuni “ćorak”. Meteorski radijant, odnosno točka na nebu iz koje prividno dolaze meteori, nalazi se u slabo poznatom sjevernom zviježđu Žirafe, na latinskom Camelopardalis; budući da se pljuskovi meteora imenuju po zviježđu iz kojega prividno potječu, ovi se zovu Camelopardalidi (što se može pomalo nespretno prevesti na hrvatski kao “Žirafidi”).

Prividni izvor Camelopardalida.

Prividni izvor Camelopardalida na hrvatskom nebu 24.5. u 8 sati ujutro. Ovako bi nebo izgledalo kada Zemlja ne bi imala atmosfere.

Stručne prognoze broja meteora uglavnom se kreću u rasponu između 100 i 400 meteora po satu (tzv. ZHR, odnosno “Zenithal hourly rate”). Neki su znanstvenici iznijeli i predviđanja o više od 1000 meteora po satu, ali takva je meteorska oluja malo vjerojatna. Za usporedbu, najpoznatiji redoviti pljusak meteora – kolovoški Perzeidi – ima ZHR između 100 i 200, što znači da bi noćašnji Camelopardalidi mogli biti barem jednako tako dobri. No, za razliku od drugih meteorskih pljuskova, o Camelopardalidima se gotovo ništa ne zna; njihova pojava dosad nije zabilježena, a teorijski su predviđeni tek 2006. godine. Njihov se izvorišni komet, 209P/LINEAR, Suncu približava svakih pet godina te je relativno taman i slabo aktivan.

Komet 209P/LINEAR, autor: Javor Kac

Komet 209P/LINEAR snimljen 20. svibnja prošle godine. Javor Kac/Zvjezdarnica Rezman, Slovenija.

S druge strane, Camelopardalidi će biti relativno spori u odnosu na druge meteorske rojeve – u Zemljinu će atmosferu ulijetati brzinom od svega 18 kilometara u sekundi. Također, modeli ukazuju na to da u oblaku prašine postoji velika zastupljenost većih čestica, što znači da će eventualni meteori biti sjajniji i sporiji od prosjeka, s velikim udjelom tzv. “vatrenih kugli”.

Kako ih promatrati

Predviđeno vrijeme maksimuma ne odgovara promatračima iz Europe zbog dnevne svjetlosti; najbolja mjesta za promatranje su Sjeverna Amerika i jug Kanade. To, međutim, ne znači da se iz Hrvatske ništa neće vidjeti. Upravo zbog toga što se o Camelopardalidima malo zna, pljusak meteora mogao bi imati nekoliko maksimuma tijekom nekoliko sati prije i poslije 8:00 UTC. Ako će se ovi meteori vidjeti iz Hrvatske, najbolje ih je očekivati tijekom ranih jutarnjih sati, pred zoru 24. svibnja. Za promatranje meteora ne treba vam nikakva posebna oprema: udobno se smjestite negdje gdje vam kuće, stabla i drugi objekti ne zaklanjaju nebo, utoplite se i gledajte gore. Upamtite da će Camelopardalidi prividno dolaziti iz smjera sjevera; pronađite Sjevernjaču, radijant pljuska nalazi se blizu nje. Vaše izvještaje možete dojaviti ovdje na Crometeo forumu.

Komentari

Share This Article

Related News

Počela astronomska zima: Zašto prave hladnoće nastupe (daleko) iza zimskog solsticija?
SAD: Totalna pomrčina sunca
U noći s 13. na 14 studenoga najveći Supermjesec u 70 godina

O Autoru

Marko Posavec