Monday, Jan. 9, 2017

Ekstremna prosinačka suša drugu godinu zaredom

Autor:

|

02.01.2017

|

Kategorije:

Ekstremna prosinačka suša drugu godinu zaredom

Titulu Naj meteo događaja u 2015. godini je ponio događaj nazvan  „Rekordna suša u prosincu“. Isti naslov , uz tek male izmjene u predstojećem izboru za Naj meteo događaj 2016. godine,   može  se pridružiti i prosincu 2016. godine.

Drugu godinu zaredom prosinac u cijeloj zemlji obilježava ekstremna suša. Cijeli mjesec  na vrijeme u našim krajevima utjecala  prostrana europska anticiklona.  Bilo je nekoliko oslabljenih fronti, ali je oborina koju su donijele bila tek mjestimična i slaba. Nešto više oborina (ali opet nigdje više od 9 mm) je  mjestimice palo krajem mjeseca, nakon prodora manje količine vlažnog zraka sa sjevera Europe.

Nakon što je prosinac 2015. godine u mnogim mjestima postao najsušniji prosinac u povijesti mjerenja, ovogodišnji je prosinac u nekim mjestima taj rekord izjednačio (Dubrovnik, Ploče, aerodrom Split), a u mnogima je postao drugi  najsušniji prosinac u povijesti mjerenja oborina (npr. Knin, Lastovo, Split, Zagreb Maksimir, Rijeka).

U zadnje dvije godine u mjesecu prosincu oborina je potpuno izostala u Dubrovniku, Pločama i na aerodromu Split.  U mjestima u kojima je prosinac 2015. bio rekordno sušan prosinac 2016. je donio tek malo više  oborine.

Prema podacima sa 41 meteorološke postaje DHMZ-a u prosincu 2016. godine samo na jednoj postaji je palo više od 10 mm oborine i to u Komiži 10.5 mm.  Od 5 do 10 mm oborine je zabilježeno samo na 7 postaja. Na njih 19 je palo od 1 do 5 mm oborine, na 11 postaja do 1 mm oborine, a na 3 postaje nije bilo mjerljive količine oborine.

Koliko su dva gotovo potpuno suha prosinca zaredom ekstreman  meteorološki događaj za Jadran i krajeve uz Jadran, govore i klimatološki podaci.

U većem dijelu Dalmacije  prosinac je klimatološki prosječno drugi najkišovitiji mjesec u godini, odmah iza studenog. To vrijedi za Šibenik (prosječna mjesečna količina oborine je 95  mm), Split (102.9 mm),  Hvar (101.7 mm), Dubrovnik (139.8 mm)

Na sjevernom dijelu Jadrana (Rijeka, Senj) kao i na sjeveru Dalmacije (Zadar) prosinac je najčešće  treći ili četvrti najkišovitiji mjesec u godini (iza jesenskih mjeseci). Slično je i u Lici (Gospić) te u višem gorju (Zavižan). U unutrašnjosti prosinac spada među sušnije mjesece. Tako je u Zagrebu (Grič) prosinac prosječno četvrti najsušniji mjesec u godini s 63.9 mm oborine.

Usporedba količine oborine u prosincu 2015. i prosincu 2016.  (podaci DHMZ-a)

slika

 

Magla i niski oblaci bili su česti i dugotrajni posebno u  nizinama unutrašnjosti.  Zadnjih nekoliko dana kalendarske jeseni i prvih dana kalendarske zime, temperatura se u mnogim nizinskim krajevima unutrašnjosti nije cijeli dan penjala iznad 0°C.  Tako je npr. u Zagrebu od 18. do 25. prosinca zabilježen jednotjedni niz tzv. studenih dana.  Ponegdje je bilo i tzv. industrijskog snijega, a zimskom ugođaju je pridonijela i pojava inja.

Prosinac je najviše sunca donio u višem gorju te na Jadranu. U nekoliko navrata je temperaturna inverzija bila vrlo izražena. Tako je  9. prosinca  u istočnom dijelu Zagreba tj. na postaji Maksimir uz mraz i inje vladao cjelodnevni minus,  a na Sljemenu (Puntijarka) je bio  gotovo proljetni ugođaj. Najviša dnevna temperatura je dosegnula čak 16.1°C, što je bilo  za 16.5°C više od maksimalne temperature izmjerene na postaji Maksimir.   Tih 16.1°C je  novi rekord za najvišu temperaturu izmjerenu u mjesecu prosincu na Sljemenu. Stari rekord od 14.5°C koji je postavljen 28.12.2015. tako nije izdržao niti godinu dana.  U nedjelju 26. prosinca na Puntijarci je temperatura porasla do  14.8°C, što je druga najveća prosinačka temperatura u   povijesti mjerenja (od 1981).

Temperaturna inverzija   je bila naročito izražena  22. prosinca. Tog dana je zabilježena  velika promjena  temperature na maloj razlici nadmorske visine. Podaci sa radiosondažne postaje Zagreb Maksimir pokazivali su  da je razlika temperature na samo 150 metara nadmorske visine iznosila čak 13°C. U 13 sati je na visini od 884 metra temperatura iznosila -8.3°C, a na visini od 1032 metra 4.6°C.  U to vrijeme je u Zagrebu (Maksimir) temperatura iznosila -2.1°C, a na Puntijarci 4.2°C.  U sloju od 900 do 1600 metara razlika temperature je iznosila oko 16°C (od -8 do +8°C).

Zbog dugog niza dana pod maglom i niskom naoblakom prosinac 2016. je u nizinama unutrašnjosti osjetno hladniji od prosinca 2015. godine. U Zagrebu (Maksimir) je prosinac 2015. sa srednjom mjesečnom temperaturom od 3.2°C (+2.3°C u odnosu na prosjek 1961.-1990)  bio 15. najtopliji prosinac od početka mjerenja.  Prosinac 2016, je pak imao srednju mjesečnu temperaturu od -0.4°C, čime je postao 10. najhladniji prosinac, ujedno i najhladniji od 2001. godine kada je prosjek bio -1.6°C.  Prosinac 2016. je u Zagrebu prvi mjesec, nakon veljače 2012. s srednjom mjesečnom temperaturom manjom od 0°C.

Zbog inverzije je Sljeme po četvrti put od početka mjerenja imalo višu mjesečnu prosječnu temperaturu od Maksimira i to za 1,6 °C što je najviša razlika do sada (Maksimir -0,4 °C, Sljeme 1,2 °C).

Prije se to još desilo u prosincu 2015. (Maksimir 3,2 °C, Sljeme 4,4 °C), studenom 2011. (Maksimir 3,0 °C, Sljeme 3,7 °C) i prosinac 1998. (Maksimir -2,8 °C, Sljeme -2,7 °C).

U prosincu je u Zagrebu (Maksimir) zabilježeno 30 hladnih dana ( s minimalnom temperaturom ispod 0°C),  a njih 9 su bili studeni dani (maksimalna temperatura je ispod 0°C). Prosječni prosinac (1960.-1990)  donese  22 hladna i 7 studenih dana. Ledenih dana (minimalna temperatura se spusti ispod -10°C) u prosincu u Zagrebu nije bilo (prosječno se pojave dva takva dana).

Na  nekoliko lokacija su se tijekom prosinca najviše dnevne temperature približile temperaturnim rekordima za prosinac.

10. prosinca na Zavižanu je izmjerena najviša dnevna temperatura  od 11.9°C.  Temperaturni rekord za prosinac iznosi 14.6°C (od 13. prosinca 1994. godine).

U petak, 23. prosinca , i na sjeveru i na jugu Jadrana su temperature mjestimice porasle do 19°C.  Najtopliji su bili  Hvar sa 19.1°C, Dubrovnik sa 18.7°C i Rijeka sa 18.5°C. U Rijeci je ta temperatura druga najviša izmjerena u prosincu u povijesti meteoroloških mjerenja, a ona u Rijeci traju od 1948. godine. Toplije u prosincu je bilo samo 1979. godine, kada je četvrtog dana u mjesecu temperatura porasla do 20.4°C.  Prosinački rekord za Hvar je 20.6°C (7.12.2967), a za Dubrovnik 20.3°C (3.12.2014).

Iznimno toplo je 26. prosinca  bilo u Gorskom kotaru. Tako je u Pargu najviša dnevna temperatura porasla do 16.3°C, što je bilo samo za 0.8°C manje od temperaturnog rekorda za mjesec prosinac (iznosi 17.1°C od 4.12.1979 godine). A  pet dana ranije (21. prosinca) u Pargu je najviša dnevna temperatura iznosila samo -5°C.

 

podatke grafički prikazao. Zvonimir Katančić

Komentari

Share This Article

Related News

Najniža temperatura u Splitu zadnje 54 godine, minus i na Palagruži!
Hoće li na Jadranu sljedećih dana pasti poneki apsolutni temperaturni rekord?
2016. godina postaje nova najtoplija godina na Zemlji?

O Autoru

Ned