Friday, Mar. 29, 2024

Dunja Mazzocco Drvar: Svijet je danas tako osjetljiv na promašaje

Autor:

|

18.09.2013

|

Kategorije:

Dunja Mazzocco Drvar: Svijet je danas tako osjetljiv na promašaje

Kao što se ruke košarkaša zatresu ponekad pod pritiskom značaja utakmice, i prognostičar ponekad ima u rukama situaciju koja donosi rizik za ljudske živote i imovinu.

Kolumnu meteorologinje Dunje Mazzocco Drvar u cijelosti prenosimo s Aljazeera Balkans portala:

Kad sam se zaposlila, a ima tome sad već više od desetljeća, ispričali su mi anegdotu o kolegi koji je, nakon što je krivo prognozirao sunčan i suh dan, kisnuo pri povratku kući na jednoj od vrlo prometnih zagrebačkih cesta. Kraj njega je zastao auto, a vozač je otvorio vrata i ljubazno mu se obratio: „Kisnete gospo’n meteorolog?“ Kolega, pun nade da je spas blizu i da će ga ljubazni sugrađanin povesti bar dio kišnoga puta, stupi korak bliže autu i procijedi: „Ah, kisnem, da…“ „Kisnite i dalje!“ zagrmi onaj iz auta, zalupi vratima i odveze se gnjevan, ali suh.

To je tada bila anegdota, danas je priča o uobičajenom danu na poslu. Kolega je tada bio osupnut, danas takvim ponašanjem nismo čak ni iznenađeni. Prolaznik je bio Lik iz anegdote, danas je on samo Građanin. Takvih priča ima i u drugim djelatnostima, a kako ne bi u meteorologiji koja je uvijek bila jedna od najvažnijih sporednih stvari na svijetu!

Kad bi hrana koju smo naručili u restoranu bila prevruća, odlazili bi kući s ofurenim jezikom. Pa što? Danas za to tužimo i kuhara i restoran. Kad bi nas frizer loše ošišao, otišli bi takvi iskasapljeni kući i u sat-dva već zaboravili da izgledamo k’o čudovišta. Za mjesec dana opet bismo se vratiti istom frizeru. Danas to razglasimo na društvenim mrežama i uništimo mu posao.

Nadalje, kad bismo pogledali kazališnu predstavu, zabavljeni i kulturno nahranjeni bismo otišli kući jer nismo znali da na nekoj skrivenoj stranici o kulturi u jedinim novinama postoji rubrika u kojoj ju je kritičar iskritizirao do posljednje daščice.

Danas postoji X novina i Y portala te najmanje X+Y kritičara koji će se pobrinuti da ne promašimo njihovo promišljanje o toj kazališnoj katastrofi. I zapravo s pravom! To im je posao. Zato i mi, današnji ljudi, takvi sitničavi i užurbani, imamo pravo kad od frizera, kuhara i kazališnog kritičara očekujemo da rade svoj posao kako treba.

Ta jednostavna slobodna bacanja

Nekad je sport služio za zabavu. Gledali smo sportska natjecanja da se nahranimo adrenalinom, da uložimo dio sebe u nečiji napor da nam naciju učini ponosnom, uspješnom, svjetskom. Veselili smo se uspjesima naših sportskih ponosa, tugovali smo s njima kad bi ih, baš taj jedan jedini put, napustila sreća, jer tad je sreća još bila najvažniji element pobjede.

Danas je i sport posao. Sportaš za to dobiva plaću i od njega očekujemo da tu plaću pošteno odradi. Baš kao frizer, kuhar, kritičar. I zato s pravom urlamo na televizor kad košarkaši u ljutom finišu utakmice na europskom prvenstvu promašuju slobodna bacanja.

Slobodna bacanja?! Kad sam ja igrala košarku, a tome ima puno manje nego otkad ju je igrao recimo Skansi, postotak slobodnih bacanja ekipe bio je 80 do 90 posto. (To je ugrubo i postotak uspješnosti kratkoročne vremenske prognoze.) To je ono kad, bez izravnog ometanja sa strane, odrađuješ posao za koji si dobro uvježban i još bolje plaćen. A što je tek s logistikom?

Današnji sportaš, osim s ono malo sreće, oboružan je čitavom vojskom doktora, fizioterapeuta, nutricionista, stručnjaka za teksturu, težinu, debljinu i duljinu sportskoga dresa. Svi su ti popratni elementi dotjerani skoro do savršenstva. Njemu ostaje samo da se bavi sportom.

Slično je i s nama meteorolozima. Podrška nam je danas sjajna u usporedbi s onom prije tridesetak i više godina. Nekad su se podaci motrili isključivo na Zemlji i to na rijetkim mjestima na kojima su postojale mjerne postaje.

Danas podatke mjere, osim ljudi, znatno brojnije automatske stanice, radiosonde, avioni, radari, lidari, sodari, sateliti. Nekad su se motreni podaci dostavljali u centrale telefaxom ili telefonom, a mnogi od njih i najobičnijom poštom, a danas stižu istovremeno kad su izmjereni brzim internetskim vezama. U kompjutorske modele svakodnevno ulazi tridesetak milijuna raznoraznih podataka o temperaturi, vlažnosti, tlaku i mnogim drugim pokazateljima trenutačnog stanja atmosfere.

Na samim počecima vremenske prognoze prije skoro stotinu godina proračune budućega vremena izrađivali su inženjeri ručno rješavajući komplicirane matematičke jednadžbe, a s obzirom na kratko vrijeme koje su imali na raspolaganju za proračun, prognoze su bile prostorno šture s kratkim vremenskim dosegom.

U drugoj polovici prošloga stoljeća računanje su preuzeli prvi kompjutori, a danas te proračune obavljaju moćna računala s desecima tisuća procesora, stotinama teraflopsa učinkovitosti, nekoliko gigaherca brzine i stotinama tebibajta memorije. Proračuni su stoga meteorolozima na raspolaganju znatno brže, prostorno su sve detaljniji i sve vjernije opisuju cjelokupno stanje atmosfere.

Lopta je okrugla. I Zemlja je!

I dok je nekadašnji prognostičar morao ta štura saznanja o vremenu na kontinentu primjenjivati na svoj manji prostor djelovanja te nagađati o okvirnom ponašanju vremenskih prilika na zadanim mu prostorima, današnjem stručnjaku ostaje samo da, poznajući strukturu kompjutorskog modela te njegove fizikalne mogućnosti i ograničenja, na pravilan način protumači dobivene brojke i slova. I zabije slobodnjak!

No, kao što se ruke košarkaša zatresu ponekad pod pritiskom značaja utakmice, i prognostičar ponekad ima u rukama situaciju koja donosi rizik za ljudske živote i imovinu. I kao što naš sportaš u vidokrugu redovito ima protivničke navijače koji mu mašu, klepeću i dobacuju koješta dok se on pokušava skoncentrirati na tu jednu najobičniju parabolu koju je u životu izveo milijun puta, tako se prognostičaru pred očima izmjenjuju satelitske slike, brojke, slova, crteži meteoroloških parametara u raznim veličinama, bojama i oblicima.

Na putanju košarkaške lopte utječu i njezin oblik i vlažnost, možda čak i kakav dašak vjetra u dvorani. S druge strane, sustav prognoziranja vremena ovisan je o nebrojeno mnogo elemenata koji iz različitih objektivnih razloga nisu mogli biti savršeno točno izmjereni.

Nadalje, fizika u proračunima, zbog kompjutorskih ograničenja, nije savršena slika prirode. Ni priroda sama nije posve determinirana već ima manje ili više elemenata kaosa. Zbog svega toga ni prognostičke elemente ne možemo savršeno izračunati.

Uostalom, kad ispunjavate sportsku prognozu, sve ćete to uzeti u obzir. I s obzirom na to uložit ćete manje ili više novca ovisno o vjerojatnosti pojave pojedinog od ovih otežavajućih faktora. Uzmite u obzir da i vremenska prognoza, po sličnom principu, funkcionira uz određeni koeficijent.

Nakon svega, s tugom i suosjećanjem konstatirat ćete da je, eto, lopta ipak okrugla. Imajte, molim, toliko razumijevanja i za vremensku prognozu, jer i Zemlja je okrugla!

Foto: CROPIX

Komentari

Share This Article

Related News

Izbor za naj meteo događaj 2020. godine
Obilna kiša na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru
Proljeće na čekanju

O Autoru

Rade Popadić