Značajna promjena vegetacije u arktičkom krugu dogodila se u posljednjih 30 godina prema studiji koja je objavljena u časopisu Nature Climate Change. Tim znanstvenika s bostonskog sveučilišta i NASA-e istraživao je odnos promjena prizemne temperature i vegetacije između 45° sjeverno i arktičkog oceana te su otkrili da vegetacija u tom području danas nalikuje na vegetaciju koja se 1982. mogla naći 400-700 km južnije. Ozelenjavanje je vidljivo kao sve veća količina visokog grmlja i drveća, a pojava je izraženija u Euroaziji nego Sjevernoj Americi. Koautor rada Dr. Myneni s bostonskog sveučilišta, zavoda za Zemlju i okoliš, izjavio je da sjeverniji krajevi postaju sve topliji, arktičko oceanski led i sniježni pokrivač se smanjuju, a sezona rasta biljaka traje duže. Uslijed rasta temperatura snijeg i led se tope i pri tome otkrivaju tamniju površinu koja apsorbira više sunčevog zračenja te time još više pojačava zagrijavanje i otapanje snijega i leda.

Myneni i kolege koristili su podatke instrumenata s Aqua i Terra satelita koji se nalaze u polarnoj orbiti, a koristeći dostupne klimatske modele predviđa se daljnji pomak vegetacijskih zona za oko 2000 km sjevernije do 2100. godine u slučaju daljnjeg zagrijavanja Arktika.

Od 26 milijuna kvadratnih kilometara sjevernih vegetacijskih zona 34 do 41 posto površine pokazuje povećanje (zeleno i plavo),  3 do 5 posto smanjenje vegetacije (naranačasto i crveno) dok u preostalom području nema promjena u posljednjih 30 godina. Izvor vizualizacije: NASA’s Goddard Space Flight Center Scientific Visualization Studio

Širenje šume uslijed otapanja permafrosta u Altai planinama u Rusiji. Autori: Terry Callaghan, EU-Interact/Sergey Kirpotin, Tomsk State University

Komentari