Metode za utvrđivanje stanja atmosfere na nekom području, temelje se na opažanjima i mjerenjima, a obje metode spadaju pod meteorološka motrenja. Pritom je opažanje subjektivna, audiovizualna procjena motritelja (naoblaka, grmljavina, pada li kiša…), dok su mjerenja zasnovana na određivanju fizikalnih parametara u atmosferi putem instrumenata (mjerenje temperature, vlažnosti, tlaka, vjetra…). Osim atmosfere, postaje koje su na moru mogu mjeriti i stanje mora – njegovu temperaturu, elemente valova i slično.

Mjerenja atmosfere mogu biti prizemna i visinska. Prizemna se mjerenja vrše instrumentima smještenim uz tlo na određenoj visini (najčešće 2 metra iznad tla, no neki meteorološki parametri se mjere i na drugim visinama, npr. vjetar na 10m). Visinska mjerenja se obavljaju radiosondama koje se puštaju uvis u slobodnu atmosferu do visine od oko 40km, pomoću meteoroloških balona. Na visini se mjere temperatura, vlažnost, te smjer i brzina vjetra.

Meteorološki radiosondažni balon

Globalni sustav motrenja vremena

Osim na kopnu, meteorološke postaje se nalaze i na brodovima i plutačama. Njihov je zadatak meteorološko motrenje na morima i oceanima – s ljudskom posadom ili putem automatskih postaja. Meteorološki procesi mnogo ovise o stanju podloge, pa je temperatura površine mora vrlo bitan čimbenik u meteorologiji. Toplije more jače isparava, unoseći veću količinu vlage u atmosferu i obratno. Standardno se mjeri temperatura mora na dubini od pola metra. Moguće je mjerenje i na većim dubinama, koje se radi za potrebe oceanologije.

Meteorološka plutača

Mjerenje na brodovima u vožnji ima smisla samo ako se pozna točna pozicija na kojoj je ono izvršeno, međutim, pozicija ionako nikad ne bi smjela doći u pitanje. Osim toga, pri mjerenju vjetra, s broda koji je u pokretu, valja obaviti korekciju izmjerenog smjera i brzine za kurs i brzinu stvarnog broda, budući da je izmjeren vjetar relativan prema brodu koji se kreće. Korekcija se radi vektorskim oduzimanjem protuvjetra koji nastaje gibanjem broda, od izmjerenog vjetra, pri čemu je rezultat oduzimanja stvarni vjetar. Kod mjerenja atmosferskog tlaka, posebice na velikim teretnim brodovima kojima gaz varira nekoliko metara ovisno o stanju nakrcanosti, treba uzeti u obzir stvarnu nadmorsku visinu barometra u trenutku očitanja, te obaviti točno reduciranje na razinu mora.

Obalne meteorološke postaje mogu mjeriti brzinu i smjer morske struje, te mnoge parametre valova – visinu, smjer, period, elemente mrtvog mora i sl. Sve ove elemente valova moguće je i procijeniti, ali općenito s manjom točnošću nego što omogućava mjerenje instrumentima.

Sva navedena mjerenja se dopunjuju podacima dobivenim pomoću meteoroloških radara i satelita.

Motrenje i mjerenje meteoroloških elemenata i pojava na brodu

Općenito

U meteorologiji, pod motrenjem se podrazumijeva mjerenje meteoroloških elemenata i njihovo vizualno promatranje. Motrenjem dobivamo potpuniju sliku o stanju vremena, a vrše se redovna motrenja i izvanredna motrenja po potrebi (osobito kada su u pitanju npr. opasne vremenske pojave). Motrenje meteoroloških elemenata dovoljno je početi desetak minuta prije utvrđenog termina i završiti do desetak minuta poslije, s tim da ako prilike ne dopuštaju motrenje u propisane termine, tada treba motriti što je moguće bliže tim terminima. Preporučljivo je da elementi koji se brže mijenjaju (npr. temperatura i vlaga) budu očitani što bliže utvrđenom terminu. Sve dobivene podatke motrioc upisuje u brodski meteorološki dnevnik.

Meteorološki instrumenti na brodu

Osnovni instrumenti koji se na brodu koriste za mjerenje vrijednosti meteoroloških elemenata su: termometar, psihrometar, barometar, ombrometar (kišomjer) i anemometar. Osim nabrojenih instrumenata, koji služe za trenutno očitanje vrijednosti meteoroloških elemenata, postoje još i autografi, koji na vrpcu (dijagram) zapisuju vrijednosti meteoroloških elemenata. To su: termograf, barograf, anemograf i higrograf. Ovisno o trajanju pisanja na jednoj vrpci, autografi mogu biti dnevni i tjedni.
Niti jedan instrument nije potpuno precizan, svi imaju tzv. grešku instrumenta koja je najčešće tvornička. Zbog toga vrijednost te greške utvrđuje proizvođač. Svaki instrument ima certifikat koji daje vrijednost popravka instrumenta. Osim tvorničke pogreške, javlja se i osobna greška motritelja, a obje pogreške čine tzv. sistematsku pogrešku. Postoje još i slučajne greške koje se uklanjaju ponovnim mjerenjem.

Meteorološki instrumenti na vanjskom dijelu broda

Neki meteorološki instrumenti (najčešće suhi i mokri termometar, odnosno Augustov psihrometar) postavljaju se u posebno izrađenu kućicu od drva, zvanu meteorološki zaklon. Meteorološki zaklon služi zaštiti instrumenata od vanjskih utjecaja, a opet mora osigurati dovoljno prozračivanje. Brodski meteorološki zakloni manji su od kopnenih.

Tekst: Ivan Toman & Daniel Pavlinović / CROMETEO TIM

Naslovna fotografija: Adam Vidas / Zadarski list

Meteorološka postaja Zavižan ljeti i zimi

Komentari