Tuesday, Jan. 10, 2017

Dobrodošla kalendarska jesen

Autor:

|

23.09.2015

|

Kategorije:

Dobrodošla  kalendarska jesen

Ekvinocij ili ravnodnevnica događa se dva puta godišnje i odgovara trenutku kada sunčeve zrake padaju okomito na Zemljin ekvator. Naziv ekvinocij potječe iz latinskog jezika i sadrži u sebi dvije riječi: aequus (jednak) i nox (noć) – jer su tada noć i dan približno jednako dugački. Točnije bi bilo reći da je to dan u kojem njegov tamni dio (noć) traje približno podjednako dugo na obje Hemisfere.

Ekvinocij ili ravnodnevnica ipak u pravilu ne pada na datum kada su za promatrača sa Zemlje noć i dan savršeno podjednaki po pitanju trajanja i to iz dva razloga.

Prvo je veličina Sunca. Vrh Sunčevog diska izađe nad horizontom ranije nego sredina diska, a upravo je sredina relevantna za položaj dvaju nebeskih tijela. Za trenutak izlaska Sunca uzima se trenutak kada nad horizontom izviri vrh Sunčevog diska.

Drugo, u Zemljinoj atmosferi dolazi do loma Sunčevih zraka zbog refrakcije, što znači da će promatrač vidjeti izlazak Sunca čak i prije stvarnog izlaska. Refrakcija, dakle, “čini” da se nebeska tijela vide pri izlasku i zalasku dok su u stvarnosti još ispod horizonta. Vrijeme izlaska i zalaska sunca variraju od mjesta do mjesta, odakle ih se promatra, pa tako i točan datum kada noć i dan traju podjednako ovisi o konkertnoj lokaciji. U područjima blizu ekvatora dan uvijek traje duže od noći, pa kada bi se po tome gledalo, ta područja nikada ne bi ni imala ravnodnevnicu. U Hrvatskoj noć i dan traju podjednako 25. rujna.

Ova riječ se koristi za isti događaj i na drugim planetima i u određivanju nebeskog sustava koordinata.

Ravnodnevnica se događa svake godine u dva određena trenutka u vremena (a ne dva cijela dana), i to kada kada se Sunce sa Zemljina ekvatora može promatrati vertikalno iznad promatrača. To se uvijek događa 20/21. ožujka i 22/23. rujna.

Ove godine jesen kalendarska jesan je nastupila danas, u srijedu, u 10 sati i 20 minute.

Na sjevernoj hemisferi tada je počela kalendarska (astronomska) jesen, a na južnoj proljeće. Prisjetimo se, klimatološka ili meteorološka jesen počela je još prvoga rujna. Trenutak je to kada i svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i kod nas, traju približno po 12 sati. Nakon toga, na sjevernoj Hemisferi noć će postupno duža od dana.

Na Sjevernom polu počinje polarna noć, a na Južnom polarni dan. Noć će se nastavljati produljivati, a dan skraćivati, i tako će biti sve do prvog dana kalendarske zime, 22. prosinca u 5 sati i 48 minuta. 24-satna noć će se od danas do prvog dana kalendarske zime postupno širiti sa Sjevernog pola prema sjevernoj polarnici.

Da se noć produljuje, a dan skraćuje i kod nas nakon jesenske ravnodnevice dokazuje i slijedeći primjer: na jesensku ravnodnevicu Sunce u Splitu izlazi u 6 sati i 44 minute, a zalazi u 18 sati i 50 minuta. Samo 7 dana poslije, zadnjeg dana rujna, Sunce izlazi u 6 sati i 51 minutu, a zalazi u 18 sati i 37 minuta.

Skraćivanjem svijetlog i produljenjem tamnog dijela dana nastaju velike promjene i u meteorološkom smislu. Sunčeve zrake padaju pod sve oštrijim kutom na površinu i ukupna količina primljene toplinske energije sa Sunca neprekidno se smanjuje. Više se topline gubi nego prima, a to rezultira gotovo konstantnim padom temperature zraka tijekom jesenskih mjeseci.

Upravo je jesen ono godišnje doba u kojem se bilježi prosječno najizraženiji pad temperature zraka u godini. Prosječna mjesečna temperatura zraka u listopadu je 4 do čak 5°C niža nego u rujnu! Jesen je i svojevrsni ulazak u hladniji dio godine. Dok su ljeti mora i oceani hladniji od pregrijanog kopna, u hladnijem dijelu godine situacija je obrnuta. Kopno se brzo hladi pa mora postaju toplija od kopna.

To pak znači da će ciklonalna aktivnost u jesen i zimu značajno povećati u odnosu na ljetne mjesece, a europsko kopno će svojim hlađenjem sve češće postajati područje s visokim tlakom zraka – odnosno postojanom i stabilnom anticiklonom. Jesen je u Dalmaciji uvjerljivo najkišovitije godišnje doba, a među jesenskim mjesecima prednjači studeni.

Ove godine nam kalendarska jesen na svom početku donosi pravu jesensku, višednevnu ciklonu koju smo nazvali Helga.

Jesen nekad i ne “poštuje” svoja pravila o padu temperature i vrlo nestabilnom vremenu. Iako se uz jesen najčešće vežu kiša, vjetar i pad temperature zraka, ponekad dašak ljeta potraje duboko u jesen. Takvu situaciju nazivamo miholje ili bablje ljeto koje zasad  do kraja mjeseca nije na vidiku. Ali i listopad može donijeti bablje ljeto.

ZANIMLJIVOSTI VEZANE UZ RAVNODNEVNICU

- Jesenska ravnodnevnica označava prvi dan vage u perzijskom kalendaru.
Jedan je to od iranskih festivala pod nazivom Jashne Mihragan

Sham El Nessim jedan je od drevnih egipatskih blagdana koji se veže
još uz razdoblja 2700 godina prije Krista. I danas je javni praznik u
Egiptu

- U Koreji, Chuseok je najveći žetveni festival i trodnevni praznik koji se slavi oko jesenske ravnodnevnice

Jesenski festival slavi se petnaestog dana osmog lunarnog mjeseca u Kini, a to pada otprilike u vrijeme jesenske ravnodnevnice. Službeni je to praznik u Kini i mnogim zemljama s jakom kineskom dijasporom. Lunarni kalendar nije sinkroniziran s gregorijanskim i taj datum može
biti bilo kada od sredine rujna do početka listopada

- Tradicionalni Festival žetve u Velikoj Britaniji slavio se u nedjelju punog mjeseca najbliže rujanskoj ravnodnevnici

Komentari

Share This Article

Related News

Tragovi letenja i kako ih vide znanstvenici
Nakon kišnog tjedna, sunčana „Srednja nedjelja“ u Wimbledonu
Stigao nam je ljetni suncostaj

O Autoru

Ned