Uvijek korak ispred ludila
gospodar sam sna i bunila
tamo teku moje pjesme
a duša što željom bljesne
žedna sreće tugu proljeva…
Sklapam oči da se sakrijem
i kad volim volit ne smijem
od života čudna staza
samo milje od užasa…

I da se kojim slučajem ponovi veljača lita gospodnjega 2012. kad je triba bit smak svita,ali greškom svemira nije nego nas je stvoritelj naš pustio da krepamo u mukama a ne po kratkom postupku,(što bi od njega bilo humanije ako nas je već stvorio na svoju sliku i priliku),svim silama triba zaboravit da je gospodin Gabor postojao. Poslije Gabora uzalud nam je tražiti smisao života.
Ako bi se i desilo da se Gabor ponovi Mosor se više ne bi zvao Etna a Merjan bi bija prekršten u Vezuv.Lava bi tekla Splitskom rivom, Marmontovom ulicom i zapadnom obalom a grad Split bio bi humano preseljen u Bosnu,Sibir ili nedajbože u Srbiju.
Ogorje bi bila ipak najbezbolnija solucija što se klime tiče i za građane Splita gotovo neprimjetna promjena.
Nažalost križ je od kamena a krivousti od metala.
Nažalost križ je na Merjanu a krivousti na istočnoj obali.
Nažalost nije se vodilo račina da je križ triba bit od metala a krivousti od kamena.

Nažalost nije se vodilo računa da krivousti treba bit na Merjanu a križ na istočnoj obali.
Sada krivoustog čuva policija a križ ima gromobran.
Crometeo uvijek najebe.
Nikad više Gabora, a propuštena prilika da slikamo munje kako generalu JNA odaju počast na vrhu Merjana i kako križu na istočnoj obali zahvaljujemo na Božjim darovima i molimo za još Božjih darova(bez gromobrana ili sa svejedno).
Sve se svelo na pršut na čelu i igre u praskozorje klimatološkog ljeta 2013.
Kruha ni za lijek.

Gabor santo subito!!!

SNIJEG U SPLITU

Zbog položaja okolnih planina Mosora i Kozjaka, te činjenica da je Split položen na poluotoku te stoga pod izraženijim utjecajem mora, snijeg u Splitu je rijetka pojava, rjeđa nego u okolnom obalnom području. Snježne pahuljice u prosjeku zalepršaju jedan-dva put godišnje, no značajan sniježni pokrivač (recimo viši od 5 cm) se uhvati na tlu tek jedanput u nekoliko godina. Takvi događaji redovito ostaju u sjećanju djece i školaraca, koji s užitkom iskorištavaju te rijetke trenutke koji obično ne potraju duže od jednog dana.

Snijeg u Splitu se u puku dijeli na: (i) južni ili mokri snijeg, te (ii) suhi snijeg od bure. Najobilatiji snijeg se obično javlja kada se jedan od centara ciklone nalazi negdje iznad područja Splita, dok je istovremeno u višim slojevima atmosfere došlo do prodora vrlo hladnog zraka sa sjevera koji, u sučeljavanju s vlažnim zrakom s juga, uzrokuje obilnije oborine. Tada može napadati i do 25 cm snijega, kao što se dogodilo u zimi 1979. godine. Suhi snijeg nošen burom obično nije izražen i sakuplja se u zavjetrinskim nanosima, a povezan je s ciklonom sa središtem iznad južnog Jadrana i Jonskog mora na čijoj stražnjoj strani ima dovoljno vlage da bi uzrokovala oborine.

Oborina u obliku snijega može se javiti na cijeloj hrvatskoj obali Jadrana. Redovito se javlja na obalnim planinama, dok uz obalu nije česta pojava. Na otocima i južnom Jadranu snijeg pada vrlo rijetko, jer se pahulje otope padajući kroz relativno topao zrak koji je posljedica zagrijavanja od strane mora, a ako i padne, ne zadržava se dugo na tlu. Naime, zimska temperatura mora raste od sjevernog prema južnom Jadranu, pa prema tome jača i njegov utjecaj na atmosferske mase ponad njega.

Prosječan broj dana sa snijegom na tlu iznosi na Zavižanu 174.3, u Rijeci 2.3, u Splitu na Marjanu 0.8, dok na Palagruži takvih dana nema. Valja znati da se u klimatološkoj statistici kao dan sa snijegom na tlu računa onaj kad je u 7 sati debljina snježnog pokrivača oko meteorološke postaje bila barem 1 cm.

Da bi smo opisali sinoptičku situaciju pogodnu za pojavu snijega nad Jadranom, poslužit ćemo se primjerom iz veljače 2005. Naime, tijekom te zime snijeg je u Splitu padao dva puta, 29. siječnja i 15. veljače, i pritom ga je napadalo do 6 cm. Najviše snijega je napadalo u istočnim dijelovima grada koji su bliži planinskom masivima, dok je na istočnom rtu Marjana jedva zabijelio tlo, zbog izraženijeg zagrijavanja zraka od strane mora iz područja Kaštelanskog i Bračkog kanala.

Analizirajmo sinoptičku situaciju pri pojavi snijega 15. veljače 2005. godine. Na sinoptičkim karatama (vidi slike) uočljiva je duboka ciklona (975 hPa) s centrom iznad južnog Baltika, kao i sekundarna plića ciklona (995 hPa) iznad Jadrana (gore lijevo). Ciklona zahvaća cijelu troposferu, te je vrlo izražena i na 500 mb plohi, na kojoj se odvija dotok polarnog zraka sa sjevera (gore desno). Zbog sjevernog strujanja, potenciranog zadržavanjem izraženog grebena i anticiklone (1040 hPa) nad obalama zapadne Europe i nad Atlantikom, hladni zrak prodire nad Jadran, produbljavajući ciklonu nad južnom Italijom uz istovremeno ohlađivanje zraka u nižim slojevima troposfere (temperatura na 850 mb plohi je prikazana dolje lijevo). Ciklona je najizraženija na prijelazu sa 14. na 15. veljače (985 hPa), te se na njezinoj sjevernoj strani prema zapadu sporo premješta odnosno stacionira atmosferska fronta prepoznatljiva po visokom sadržaju vode (slike dolje desno, plava boja predstavlja područja s povišenom relativnom vlagom na 700 mb plohi). Takva situacija se zadržava sljedeća 24 sata, pri čemu je u zaleđu Dalmacije, dolini Neretve te u unutrašnjosti Pelješca napadalo mjestimično i preko pola metra snijega. Nakon toga ciklona nad južnom Italijom slabi dok se atmosferska fronta raspada, no bura i hladno vrijeme se zadržavaju još neko vrijeme zbog postojećih gradijenata tlaka zraka između oslabljene ciklone i zapadnoeuropskog grebena Azorske anticiklone.

Prostorne razdiobe prizemnog tlaka zraka i geopotencijala na 500-mb plohi(gore lijevo), temperature i geopotencijala na 500-mb plohi (gore lijevo), temperature i geopotencijala na 850-mb plohi (dolje desno) te relativne vlage i geopotencijala na 700-mb plohi (dolje lijevo) u razdoblju od 14. veljače 00 UTC do 16. veljače 12 UTC.

JA PRIČAM O SNIGU U SPLITU NA PRAGU KLIMATOLOŠKOG LJETA!

Vi čitate?

JA IMAM NALAZE I DIAGNOZU DA SAN LUD i uzimam ljekove.

VI STAVITE PŠUT NA ČELO!

GABOR ŽIVI VJEČNO od 1991. nadalje!

Prije toga bi mrak!

Komentari