Mali kitovi iz porodice kitova zubana, odnosno dupini su morski sisavci sa raznim sposobnostima, a njihovo stalno nasmiješeno lice (bez obzira jesu li sretni ili ljuti) zrači iznimnom dražesnošću koja zadivljuje. Očaravaju i razne legende koje ih povezuju s ljudima sadržavajući katkad poneki element nadnaravnog. Često su zabilježena njihova herojska djela spašavanja ljudi od utapanja i napada morskih pasa ili kako zalutalim mornarima i roniocima pokazuje put. U vodenim parkovima rado zabavljaju male i velike posjetitelje, kao što pružaju korisnu pomoć u terapijama kod odraslih i djece s psihološkim problemima i poteškoćama u razvoju. Ipak, bez obzira što se divimo i cijenimo ovo prekrasno biće, odnos čovjeka prema dubinu nije uvijek bio pozitivan, bilo zbog divljeg i okrutnog načina ulova, kao i sumnje da je ova životinja korištena u nehumane vojne svrhe.

Izvor:ekologija.hr

 Dupine su ubijali iz gospodarskih razloga (najčešće za hranu) kao i iz psiholoških razloga jer su ih smatrali štetočinama koje uništavaju ribarsku opremu ili su ih ubijali radi trofeja i novčane nagrade. Tako je tijekom 1950-tih godina u svega nekoliko godina na području Jadrana ubijeno preko 800 dupina što je imalo užasne posljedice jer je doprinijelo nestanku običnih dupina iz Jadrana i smanjenju populacije dobrih dupina. Danas u Jadranu trajno živi samo dobri dupin, dok obični dupin i druge vrste kitova samo ponekad uplivaju u potrazi za hranom prateći brodove.

Najveća populacija smještena je u akvatoriju otoka Lošinja, premda su česti i u ostalim dijelovima našeg mora. Smatra se da ima oko 220 jedinki. Od svibnja 1995. g. svi dupini i cijele skupine kitova u Hrvatskoj su Zakonom zaštićene, te ih se ne smije uznemiravati niti ubijati. Glavni razlog ugroženosti dupina je utjecaj čovjeka na njihova staništa: prekomjerni i nekontrolirani ulov ribe, veliko zagađenje i pojava masovnog turizma. Iz mora uz zagađene talijanske obale Jadrana dupini su skoro u potpunosti iščezli gdje su još u bliskoj prošlosti bili vrlo brojni. Zagađenje mora dolazi s kopna u obliku različitih otrovnih tvari koje se nakupljaju u organizmu dupina, te imaju dugoročan učinak na populaciju: smanjenje reproduktivne sposobnosti, povećana smrtnost mladunaca, smanjenje imuniteta, pojava bolesti, infekcija i pataloških promjena.

Izvor:cudaprirode.com

 Osim što su veoma važni za očuvanje biološke raznolikosti, oni su simboli čistog mora. S obzirom da su predatori na vrhu hranidbenog lanca u moru i da žive dug život (čak preko 40 g.) to ih čini važnim bioakumulatorima zagađivača koje proizvodi čovjek. Opadanje brojnosti dupina upućuje da nešto nije u redu s morskim okolišem, a štetne pojave koje se događaju u priobalju i moru mogu biti štetne i za ljude.

Istraživačke aktivnosti dupina neće imati veliku korist, ako ih ne budu slijedile adekvatne kampanje informiranja i podizanje svijesti. Svaki pojedinac svojim postupcima može pridonijeti u očuvanju prirode samom odlukom da ne podržava zatočenje divljih životinja i zagovarajući stavove da divlje životinje spašavamo jedino štiteći njihova staništa. Isto tako, vrlo je značajno da se prirodnim resursima gospodari na pravilan način.

Izvor:dnevnik.hr

 Važno je znati da bez zaštite dupin ne može dugoročno opstati. Zaštitom dobrog dupina štitimo ekološki sustav cijelog Jadrana i ljudsko zdravlje, a promatrati čudesnog dupina u prirodi je nezaboravno iskustvo koje moramo osigurati budućim generacijama.

Izvor:škole.hr

Danijela Grbelja

Komentari