Dnevne vrućine ljeti su sasvim uobičajena stvar. No kako “preživjeti“ noć u kojoj temperatura bude 30 ili više Celzijevih stupnjeva? Sredinom mjeseca ovakav primjer dogodio se na nekoliko lokacija uz obalu, a najizraženiji je bio u Senju.

U dvije noći za redom noćne su temperature bile oko nesnošljivih 32°C! Tako visoke temperature zraka u noći bile su praćene puhanjem bure. Bura je poznata po svom rashladnom učinku, kako je onda moguće da podržava tako visoke temperature zraka?

Snjegožder

Fen je vjetar koji se javlja na svim kontinentima. Riječ “foehn” reteromanski je oblik za latinski naziv “favonius”, za topli zapadni vjetar. Ovaj se vjetar javlja alpskom području, ali nastaje i u Andama, Stenjaku, Grenlandu, Novom Zelandu itd., pa i u našim Dinaridima.

Ovisno o položaju ciklone i anticiklone fen može biti sjeverni i južni. Kada je zapadno od visokog planinskog lanca polje sniženog tlaka zraka, a na istoku polje visokog, tada puše južni fen. Pri obrnutom položaju baričkih sustava puše sjeverni fen.

Država koja itekako puno “iskustva” ima s ovim neugodnim toplim vjetrom je Švicarska. Zimi i u proljeće fen naglo topi snježni pokrivač pa se još zove i snjegožder. U Americi ovaj vjetar ima naziv Chinook. Osim toga, pogoduje stvaranju lavina, a zbog svoje suhoće izrazito povećava opasnost od šumskih požara. Dokazano mu je i negativno djelovanje na ljursko zdravlje. Ukratko, fen je svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što je bio zrak prije puhanja.

Zrak se zagrijava spuštajući se

Za raumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).

Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.

To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.

Naslovna fotografija: Rade Popadić (Noćna bura u Makarskoj)

Komentari