Foto: Miroslav Lelas, Rade Popadić

Zadnja tri vikenda podarila su planinarima gotovo idealne vremenske prilike, ne samo u planinama Dalmacije već i znatno šire. Bura je očistila zrak pa je vidljivost bila izvrsna.

Kamešnica je planina koja dijeli Dalmaciju i BiH. Neposredno prije prvog obilnijeg snijega sezone, planinari Crometeo tima odlučili su osvojiti najviši vrh ove prekrasne planine.

Dvodnevni boravak na Kamešnici počinje u podnožju planine, u selu Voštane Gornje. Od Voštana do prvoga odredišta, planinarskog skloništa Sveti Mihovil, postoje dvije staze, a duža od njih dobrim dijelom prati makadam s kojim se boljim terencem može stići i do samoga skloništa. Zadnjih nekoliko stotina metara prije skloništa jesenske su obilne kiše prilično izrovale put.

Planinarsko skloništa smješteno je na 1340 metara nadmorske visine. Sklonište ima sve potrebno za prebroditi i najhladniju zimsku noć, od pitke vode (kišnica), do dnevnog boravka sa stolom, klupama i štednjak, do potkrovlja gdje može spavati desetak ljudi. Na skloništu smo dočekali noć, a osobito atraktivno je noćno nebo s Kamešnice gdje ne dopire bilo kakvo svjetlosno zagađenje.

S prvim zrakama sunca novoga dana krećemo na naš konačan cilj. Najviši vrh Kamešnica – Konj na 1856 metara nadmorske visine. Hladno jutro, koje je u kotlinama planine donijelo i mraz, brzo zamjenjuje dnevna toplina uz obilje sunca. Od skloništa do vrha staza je duga oko 3 i pol sata planinarenja. Nije suviše zahtjevna, osim na nekoliko kraćih dionica.

Sredinom dana stižemo do Konja. Veličanstveni pogled s ovoga vrha, koji se nalazi s bosanske strane planine, najbolja je plaća za dugačko planinarenje do njega. Pogleda puca na ogroman dio Dalmacije, ali i južne dijelove BiH, vide se čak i vrhovi planina Crne Gore. Kroz Kliška vrata s vrha Kamešnice se vidi Marjan, a poznato je da Splićani mogu vidjeti Kamešnicu. Kada u Splitu nema vjetra, a Kamešnica dobije oblačnu kapu siguran je to znak skorog dolaska bure na obalu. Najbolje se s Konja vidi cijelo Livanjsko polje i samo Livno, kao i čitavo Buško blato.

Na vrhu smo susreli planinare iz P.D. Jelinak iz Trilja, ali i planinare iz Livna, Hrvaca i Sinja. Gotovo je nevjerojatan podatak da u ovom dijelu jeseni na vrhu planine moglo ugodno boraviti u kratkim rukavima čemu je doprinijela i skoro potpuna bezvjetrica.

Kamešnica krije i neke druge staze i skloništa koja valja posjetiti nekom drugom prilikom.

Milky Way 

Ekipa iz P.D. Jelinak obnavlja markacije

Cijela ekipa koja se na kraju skupila na vrhu

Komentari