Friday, Mar. 29, 2024

Biometeorološka prognoza- Meteopati svih zemalja ujedinite se!

Autor:

|

15.05.2013

|

Kategorije:

Biometeorološka prognoza- Meteopati svih zemalja ujedinite se!

Da vrijeme utječe na ljudsko zdravlje ustanovio je još starogrčki liječnik Hipokrat, povezujući pojedine vremenske uvjete s nekim bolestima. Tako u knjizi ‘Zrakovi, vode, mjesta’ napisanoj oko 400-te godine prije Krista, kaže da ‘na bolesnika treba naročito paziti tijekom naglih promjena vremena, te da se tada ne smije ni čistiti crijeva niti puštati krv, već treba sačekati bar 10 dana’. Stoga se Hipokrata smatra ne samo ocem medicine, već i utemeljiteljem biometeorologije – znanosti koja proučava utjecaj vremena i klime na žive organizme.

Kako vrijeme i klima utječu na ljude?

Različita biometeorološka istraživanja rezultirala su nizom saznanja o utjecaju vremena i klime na ljudski organizam. Ovdje navodimo samo neke:

• Intenzitet boli u ranjenika ovisi o vremenskim uvjetima – bol se pojavljuje pri padu atmosferskog tlaka uz istovremeni porast vlažnosti i temperature (dakle u uvjetima približavanja oluje), a prestaje nakon prolaska oluje.

• Za kronične bolesnike s respiratornim i kardiovaskularnim problemima nepovoljni su nagli prodori hladnog zraka, popraćeni jakim i mahovitim vjetrom te naglim porastom tlaka zraka.

• Sunčani dani s malom vlažnošću zraka većini ljudi su najugodniji.

• Velike vrućine, mogu u ljudi uzrokovati toplinski udar, a u najdrastičnijim situacijama i smrt. Zbog lošije termoregulacije teže ih podnose starije osobe i mala djeca. Stoga za vrijeme velikih ljetnih vrućina treba smanjiti tjelesnu aktivnost, piti mnogo tekućine, te što više boraviti u klimatiziranim prostorijama.

• Vrijeme utječe i na ljudsko raspoloženje, emocije i ponašanje. Tako na primjer rezultati stranih studija pokazuju da su za vrijeme velikih vrućina pozivi policiji zbog nasilja u kući povećani, a samoubojstva učestalija.

• Poremećaj atmosferskog elektromagnetskog polja, do kojeg dolazi tijekom prelaska atmosferska fronta,slabi koncentraciju, odnosno produljuje vrijeme reakcije (vrijeme potrebno da osoba reagira na neki podražaj). Stoga su u takvim danima nezgode na poslu i u prometu češće. U nas je broj prometnih nezgoda značajno manji od prosječnog pri anticiklonalnim tipovima vremena ili kada je strujanje u visini sjevernih smjerova. Suprotno tome, dani s brojem nezgoda značajno većim od prosječnog, vezani su uz ciklonalne tipove vremena i općenito popraćeni prijelazom atmosferskih fronta nad našim područjem.

• Prosječna gustoća te učestalost normalne gustoće kostiju veća je što je količina primljene Sunčeve energije veća.

Što je toplinski osjet?

Čovjek obično ima sposobnost prilagodbe na širok raspon vanjskih utjecaja. Međutim, prevelik gubitak topline očituje se kao hladnoća, dok prilikom nemogućnosti oslobađanja od viška topline čovjek osjeća neugodnu vrućinu. Toplinski osjet čovjeka ovisi o meteorološkim parametrima, temperaturi i vlažnosti zraka te vjetru i zračenju. Što je temperatura zraka viša čovjeku je toplije, ali ukoliko istovremeno puše vjetar, on će rashladiti ljudski organizam. Vjetar djeluje jače kod niskih, a slabije kod viših temperatura zraka. Vlaga u zraku djeluje posredno preko isparavanja, jer se tijelo oslobađa viška topline znojenjem. U suhom zraku, osjet vrućine je manji zbog brzog isparavanja vode s organizma. U vlažnom zraku čovjek često osjeća sparinu. Tada je osjet vrućine veći jer se znoj zbog zasićenog okolnog zraka slabo isparava i ne ohlađuje organizam. Zračenje od Sunca ili umjetnih podloga kao što su asfalt ili beton dovode toplinu organizmu, a pri nižim temperaturama organizam je gubi.

Toplinski se osjet može se prikazati pomoću indeksa ohlađivanja i indeksa osjete ugode koji se računaju na temelju meteoroloških parametara.

Biometeorološkom prognozom obavještava se javnost o za ljude povoljnim, odnosno nepovoljnim meteorološkim uvjetima. Možete je naći na web stranici http://www.dhmz.htnet.hr/index.php

Indeks ohlađivanja

Indeks ohlađivanja se računa iz brzine vjetra i temperature zraka. On pokazuje da je na Jadranu najhladnije zimi uz buru. Za vrijeme juga se ne osjeća takva hladnoća zbog više temperature zraka. Kada se za vrijeme ljetnih mjeseci uspostavi “obalna cirkulacija” zraka, u rano poslijepodne je obično svježije nego ujutro. Prema mjesečnim vrijednostima indeksa ohlađivanja dobivenih na temelju višegodišnjih meteoroloških mjerenja, tipovi ohlađivanja se dijele na prehladni, jako podražajni, blago podražajni, poštedni i pretopli. Prehladni tip pojavljuje se tamo gdje ima dosta bure tijekom godine.

Jako podražajni tip javlja se zimi na vjetrovitim mjestima. Ukoliko je bura česta, jako podražajni tip traje od studenog do travnja, a ukoliko je učestalo jugo, započinje u prosincu i traje do ožujka.

Blago podražajni tip potiče organizam na tjelesnu aktivnost kako bi se nadoknadio gubitak tjelesne topline. Prethodi jako podražajnom tipu u jesen te se na njega nastavlja u proljeće.

Kod poštednog tipa organizam se ne napreže da bi održao toplinsku ravnotežu između sebe i okoline. Javlja se u proljeće najčešće u drugoj polovici travnja, a na vanjskim otocima (Komiža, Mali Lošinj) početkom svibnja. U jesen završava u listopadu.

Pretopli tip ohlađivanja znači da se organizam ne može osloboditi viška topline. Takve okolnosti traju uglavnom manje od 30 dana tijekom godine. Najranije mogu započeti sredinom lipnja a završavaju krajem kolovoza.(op.autora : u zadnje vrijeme period se produžuje od početka lipnja pa čak do kraja rujna u Dalmaciji)

Indeks osjeta ugode (TWH indeks)

Indeks osjeta ugode (TWH) je kombinirani biometeorološki pokazatelj. Računa se iz podataka temperature zraka, relativne vlažnostizraka i brzine vjetra. Na temelju vrijednosti TWH indeksa osjet ugode dijeli se u devet kategorija( tablica).

Osjet ugode Oznaka
iznimno hladno -4
vrlo hladno -3
hladno -2
svježe -1
ugodno 0
toplo +1
vruće +2
vrlo vruće +3
iznimno vruće +4

 

Premda Jadran geografski obuhvaća relativno malo područje, na njemu vladaju različiti biometeorološki uvjeti. Istraživanje 20-godišnjeg razdoblja na osam meteoroloških postaja (Rovinj, Crikvenica, Šibenik, Dubrovnik, Rab, Vela Sestrica, Hvar i Palagruža) (Zaninović, 2001) pokazuje da hladno razdoblje općenito traje od prosinca do ožujka, ali jutra i večeri mogu biti hladni već u studenom. U Šibeniku i na Palagruži hladnoća prevladava već u studenom te se tu osjeća zbog jakih vjetrova, a ne zbog niskih temperatura. Hladnoća na Palagruži traje sve do kraja travnja, dok je svibanj svjež. Za razliku od toga, hladno razdoblje u Crikvenici, Veloj Sestrici ili na Hvaru je kraće – u prosincu su samo jutra i večeri hladne, dok su popodneva djelomično hladna samo u siječnju i veljači. Na Jadranu je općenito najugodinije u svibnju i lipnju te u rujnu i prvoj polovici listopada. Tijekom ljeta prevladava toplo vrijeme, a vruće je samo tijekom najtoplijeg dijela dana uglavnom od sredine srpnja do sredine kolovoza. Jedino na Veloj Sestrici kraj srpnja i početak kolovoza su sredinom dana vrlo vrući. Prognozu osjeta ugode možete naći na http://www.dhmz.htnet.hr/index.php

 

Komentari

Share This Article

Related News

Ljetni suncostaj
SAD: Prognostičar Phil najavio nastavak zime
Meteo Wimbledon

O Autoru

Joško Markov